Na koliko godišnjeg odmora imate pravo?
U Austriji postoji osnovno pravo na pet sedmica plaćenog godišnjeg odmora po radnoj godini (npr. 25 radnih dana kod petodnevne radne sedmice). Nakon 25 godina radnog staža pravo se povećava na šest sedmica. Godina godišnjeg odmora obično odgovara vašoj radnoj godini i počinje danom početka rada. Može se, međutim, prebaciti na kalendarsku godinu ili neki drugi godišnji period – dogovorom u kolektivnom ugovoru, sporazumom s radničkim vijećem ili, ako ono ne postoji, pisanim individualnim sporazumom.
Kada stičete pravo na godišnji odmor?
Ako ste tek počeli raditi u novoj firmi, u prvih šest mjeseci stičete pravo na godišnji odmor srazmjerno vremenu provedenom u firmi: za svaki mjesec rada otprilike jednu dvanaestinu godišnjeg odmora (npr. oko 2,08 dana kod petodnevne sedmice). Nakon šest mjeseci imate pravo na cijeli godišnji odmor (npr. 25 dana). Od druge radne godine puno pravo uvijek nastaje početkom radne godine.
Kako se računa godišnji odmor?
Godišnji odmor računa se prema broju radnih dana u vašoj sedmici, a uvijek iznosi pet sedmica po radnoj godini. Ako radite pet dana sedmično, to je 25 dana odmora; kod šest radnih dana 30 dana, a kod četiri radna dana 20 dana. Trajanje ostaje pet sedmica bez obzira na broj radnih dana.
Kada možete koristiti godišnji odmor?
Korištenje godišnjeg odmora uvijek se mora dogovoriti s poslodavcem, uzimajući u obzir i vaše potrebe za odmorom i potrebe firme. Poslodavac vam ne smije jednostrano odrediti termin, ali ni vi ne smijete otići na odmor bez dogovora. Izuzetak je jedan dan godišnje koji možete sami odrediti („lični dan godišnjeg odmora“, persönlicher Feiertag). Za njega morate poslodavca pismeno obavijestiti (npr. e-mailom) najmanje tri mjeseca unaprijed.
Poslodavac vam ne smije jednostrano odrediti godišnji odmor – ali ni vi ne smijete otići bez dogovora.
Kada godišnji odmor može zastarjeti?
Godišnji odmor zastarijeva najranije dvije godine nakon završetka godine za koju je stečen. Kada koristite godišnji odmor, dani se automatski oduzimaju od najstarijih raspoloživih dana. Periodi porodiljskog ili roditeljskog odsustva prema Zakonu o zaštiti majčinstva ili Zakonu o roditeljskom dopustu za očeve produžavaju rok za korištenje.
Šta ako se razbolite na godišnjem odmoru?
Pod određenim uslovima dani godišnjeg odmora tokom bolesti se ne gube. Bolest prekida godišnji odmor ako traje duže od tri kalendarska dana, ako nije prouzrokovana namjerno ili grubom nepažnjom, ako bez odlaganja obavijestite poslodavca i po povratku predate ljekarsku potvrdu. Ako su svi uslovi ispunjeni, ti dani računaju se kao bolovanje, a ne kao godišnji odmor. Godišnji odmor se ne produžava automatski – o nastavku se morate dogovoriti s poslodavcem.
Šta ako se razbolite u inostranstvu?
Ako se razbolite tokom odmora u inostranstvu, pored ljekarske potvrde često je potrebna i dodatna potvrda da ju je izdao ovlašteni ljekar. Ako ste liječeni u bolnici, obično je dovoljna potvrda bolnice.
Kako se obračunava plata tokom godišnjeg odmora?
Plata tokom godišnjeg odmora odgovara zaradi koju biste primili da radite. Ako plata varira i ne može se tačno utvrditi, za obračun se obično koristi prosjek posljednjih 13 potpuno odrađenih sedmica. Kolektivni ugovor može predvidjeti drugačiji način obračuna.
Šta se dešava s neiskorištenim godišnjim odmorom?
Ako radni odnos prestane, a ostanu neiskorišteni dani, poslodavac ih mora isplatiti kao naknadu za neiskorišteni godišnji odmor (Urlaubsersatzleistung). Neiskorišteni dani iz tekuće godine isplaćuju se srazmjerno, a neiskorišteni i nezastarjeli dani iz prethodnih godina u cijelosti. Za period pokriven tom naknadom isplata naknade za nezaposlenost se odgađa, ali se ukupno trajanje prava ne smanjuje.