Prema novijim studijama, veća sklonost vjerovanju u teorije zavjere zabilježena je među biračima desnice. Iako i liberalni krugovi mogu širiti dezinformacije, to čine rjeđe. Razlog za ovu razliku, smatraju istraživači, mogao bi se djelimično objasniti određenim osobinama ličnosti.
Niko nije potpuno imun
Važno je naglasiti da vjerovanje u teorije zavjere nije ograničeno samo na jednu političku grupu. Istraživanje provedeno širom Evrope 2022. godine pokazalo je da su zavjerenička uvjerenja prisutna u ekstremističkim političkim grupama različitih ideoloških usmjerenja.
S druge strane, postoje faktori koji ljude čine otpornijima na dezinformacije: viši nivo obrazovanja, optimizam, samopouzdanje te bogat društveni život s bliskim prijateljima. Ranija istraživanja pokazala su da takve osobine smanjuju sklonost zavjereničkom razmišljanju.
Dr. John Cook, koautor knjige „Priručnik o teorijama zavjere“, potvrdio je da su određene grupe ljudi ipak sklonije vjerovanju u teorije zavjere. „Kad se ljudi osjećaju ugroženo ili bez kontrole, prirodno je da žele uspostaviti kontrolu i red u nasumičnosti tako što će pribjeći teorijama zavjere“, objašnjava Cook.
Kad se ljudi osjećaju ugroženo ili bez kontrole, prirodno je da žele uspostaviti red u nasumičnosti.
Nijansiranija slika političkog spektra
Tim švedskih istraživača, predvođen Julijom Aspernäs s Univerziteta u Linköpingu, dodatno je produbio ove nalaze, prenosi „Der Standard“. Njihova studija potvrđuje da dezinformacije proizvode svi politički tabori, i lijevi i desni, te da se namjerno širenje netačnih informacija pojavljuje na oba kraja političkog spektra.
Ipak, pokazalo se da su konzervativniji ispitanici u prosjeku skloniji prihvatanju teorija zavjere. Istraživači su anketirali oko 2.430 ljudi u Švedskoj i Velikoj Britaniji i analizirali kako osobe različitih političkih uvjerenja reaguju na različite vrste dezinformacija.
Klasični mitovi zavjere
Učesnicima su predstavljeni poznati primjeri teorija zavjere, poput tvrdnji da su klimatske promjene naučno izmišljene ili da se medicinski eksperimenti provode bez znanja i pristanka javnosti.
Rezultati su pokazali da su politički konzervativni ispitanici češće izražavali slaganje s takvim tvrdnjama nego liberalni. Ovaj obrazac ostao je vidljiv čak i kada su u obzir uzeti faktori poput obrazovanja i načina razmišljanja.
Sličan trend uočen je i kod dijeljenja sumnjivog sadržaja: konzervativni ispitanici češće su priznavali da dijele obmanjujuće informacije ili linkove s kontroverznim sadržajem, naročito kada im to politički odgovara.
Kada ideologija nadjača razum
Studija je otkrila i jednu važnu sličnost između konzervativaca i liberala. Kada neka tvrdnja, čak i nelogična ili loše argumentovana, podržava njihov politički stav, obje grupe bile su je spremne prihvatiti. Suprotno tome, obje strane odbacivale su i valjane argumente ako su bili u suprotnosti s njihovim uvjerenjima.
Drugim riječima, ljudi teško prepoznaju vlastitu pristranost, bez obzira na ideologiju. Kako ističe Aspernäs, u pitanjima važnim za naš identitet znatno nam je teže objektivno procijeniti informacije.
Odnos prema istini
Zanimljiv nalaz studije odnosi se i na to kako ljudi shvataju pojam istine. Ispitanici koji su smatrali da je istina subjektivna, odnosno da zavisi od ličnog iskustva i mišljenja, bili su znatno skloniji vjerovanju u teorije zavjere i širenju lažnih naučnih informacija.
Ovaj obrazac pojavljivao se u cijelom političkom spektru, što sugeriše da odnos prema istini može igrati ključnu ulogu u prihvatanju dezinformacija.
Mogući razlozi
Istraživači naglašavaju da uočene razlike važe na nivou grupa, a ne pojedinaca. Mnogi konzervativci u potpunosti odbacuju teorije zavjere, dok ih neki liberali prihvataju bez zadrške. Razlike postoje, ali su umjerene.
Zašto su konzervativci u prosjeku skloniji teorijama zavjere, još nema konačnog odgovora. Ne radi se o tome da su manje analitični ili generalno pristraniji. Jedno moguće objašnjenje je da konzervativne ideologije češće privlače ljude s većim nepovjerenjem prema institucijama, što može olakšati prihvatanje zavjereničkih narativa. Drugo objašnjenje leži u činjenici da se mnoge trenutno popularne teorije zavjere uklapaju u postojeće konzervativne političke narative.