Za mnoge porodice u Austriji završetak osmog razreda donosi brojna pitanja. Da li nastaviti školovanje u gimnaziji, upisati stručnu školu ili se pripremati za učenje zanata? Koje zanimanje odgovara interesovanjima i sposobnostima djeteta? Kakve su mogućnosti kasnijeg zapošljavanja i nastavka obrazovanja? Austrijski obrazovni sistem nudi različite mogućnosti. Učenici mogu nastaviti školovanje u gimnaziji (AHS), upisati petogodišnju višu stručnu školu (BHS), poput HTL-a ili HAK-a, ili odabrati srednju stručnu školu (BMS). Za one koji žele praktično obrazovanje postoji i mogućnost učenja zanata (Lehre), najčešće nakon završene devetogodišnje školske obaveze. Važno je znati da izbor sa 14 godina ne mora odrediti čitav životni put, jer austrijski sistem omogućava i kasniju promjenu obrazovnog smjera.
Ipak, veliki broj mogućnosti može otežati odluku, posebno porodicama koje nisu dovoljno upoznate s austrijskim školskim sistemom. Upravo zato Radnička komora Beča i Bildungsdirektion Wien organizuju AK Bildungsinfotage, manifestaciju posvećenu obrazovanju i profesionalnoj orijentaciji mladih.
Četiri dana za upoznavanje škola i zanimanja
Ovogodišnji AK Bildungsinfotage održavaju se od 11. do 14. novembra 2026. u obrazovnom centru Radničke komore Beča, na adresi Theresianumgasse 16–18, u četvrtom bečkom okrugu. Manifestacija je ranije bila poznata pod nazivom L14, a ove godine dobija novo ime i novi vizuelni identitet. Glavni cilj manifestacije jeste da učenicima završnih razreda niže srednje škole pomogne u izboru narednog obrazovnog koraka. Na jednom mjestu mogu upoznati različite vrste škola, obrazovne programe i zanimanja, razgovarati sa stručnjacima i prikupiti informacije potrebne za donošenje odluke.
Za razliku od klasičnog informisanja putem interneta ili školskih brošura, AK Bildungsinfotage omogućavaju neposredan kontakt s obrazovnim ustanovama i savjetnicima. Mladi mogu postavljati konkretna pitanja, upoređivati mogućnosti i saznati šta ih očekuje tokom školovanja ili stručnog osposobljavanja.
Poseban naglasak stavljen je na aktivno učestvovanje. Posjetioci ne moraju samo slušati predavanja ili čitati informativne materijale, nego mogu isprobati različite aktivnosti i tako steći bolji utisak o pojedinim zanimanjima. To je naročito korisno mladima koji još nemaju jasnu predstavu o tome čime bi željeli da se bave.
Ne samo gledati, nego i isprobati
Jedan od zanimljivijih dijelova manifestacije jeste prostor za praktično upoznavanje zanimanja, poznat kao „Probier’s hier“. Umjesto da samo slušaju objašnjenja o određenom zanimanju, mladi mogu učestvovati u aktivnostima koje im približavaju različite poslove i vještine.
Takav pristup posebno je važan jer predstava koju učenici imaju o nekom zanimanju često ne odgovara stvarnosti. Neko može biti zainteresovan za tehniku, ali tek kroz praktično iskustvo otkriti koje ga područje zaista privlači. Drugi mogu shvatiti da im više odgovara rad s ljudima, organizacija poslova ili kreativno izražavanje. Program AK Bildungsinfotage zato kombinuje informativne štandove, savjetovanje, predavanja, radionice i praktične aktivnosti. Na taj način mladi mogu istraživati različite mogućnosti, a da se prethodno ne moraju opredijeliti za određenu školu ili zanimanje.
Dodatna prednost je što se informacije mogu dobiti direktno od osoba koje poznaju pojedine obrazovne puteve. Učenici i roditelji mogu pitati koliko traje određena škola, šta se u njoj uči, kakvi su uslovi upisa i koje se mogućnosti otvaraju nakon završetka obrazovanja.
Poseban program za roditelje
Iako su učenici u središtu manifestacije, važan dio programa namijenjen je roditeljima i starateljima. Organizatori su za njih rezervisali petak poslijepodne i cijelu subotu, kada mogu zajedno s djecom posjetiti manifestaciju.
Tokom tog dijela programa održavaju se posebne radionice i informativni susreti posvećeni izboru škole, profesionalnoj orijentaciji i različitim mogućnostima obrazovanja.
Roditelji tako mogu dobiti odgovore na pitanja koja se često pojavljuju u porodicama: kako procijeniti koja škola odgovara djetetu, šta učiniti ako još nema jasne interese, kakve su razlike između školskih programa i gdje potražiti dodatno savjetovanje.
Ovakva podrška posebno je značajna porodicama koje nisu prošle kroz austrijski obrazovni sistem. Nazivi poput AHS, BHS, BMS, HTL ili HAK često nisu dovoljno razumljivi, a razlike između pojedinih obrazovnih puteva mogu biti presudne za odluku. Radnička komora u svojoj informativnoj brošuri „14 Jahre, was nun?“ naglašava da roditelji imaju jednu od najvažnijih uloga u izboru budućeg obrazovanja. Međutim, njihov zadatak nije da sami odlučuju umjesto djece, nego da im pomognu u prepoznavanju interesa, prikupljanju informacija i procjeni različitih mogućnosti.
Preporučuje se da roditelji razgovaraju s djecom o njihovim omiljenim predmetima, hobijima i aktivnostima koje ih zanimaju. Jednako je važno razgovarati o onome što djeci ne odgovara, jer i takva saznanja mogu pomoći pri izboru škole.
Posebnu pažnju treba posvetiti mogućnostima koje dijete možda još nije razmatralo. Djevojčice se mogu zainteresovati za tehnička zanimanja, a dječaci za obrazovanje u socijalnim i zdravstvenim djelatnostima. Izbor ne bi trebalo ograničavati tradicionalnim predstavama o muškim i ženskim poslovima.
Koja škola odgovara mom djetetu?
Austrijski obrazovni sistem omogućava različite puteve do zaposlenja ili nastavka školovanja. Upravo zbog toga roditelji često nisu sigurni koji je izbor najbolji.
Gimnazija (AHS) pruža široko opšte obrazovanje i završava se maturom. Nakon osmog razreda školovanje u višim razredima gimnazije uglavnom traje još četiri godine. Ovaj put posebno odgovara učenicima koji žele nastaviti obrazovanje na univerzitetu ili visokoj školi, ali još nisu odlučili kojim će se zanimanjem baviti. Više stručne škole (BHS) traju pet godina i kombinuju opšte obrazovanje sa stručnim znanjima. Među najpoznatijima su HTL, odnosno više tehničke škole, i HAK, trgovačke akademije. Postoje i škole za turizam, ekonomiju, modu, umjetnost i druga područja. Njihova posebnost je što učenici završetkom školovanja stiču maturu i stručnu diplomu, što omogućava nastavak studija, ali i direktan ulazak na tržište rada. Srednje stručne škole (BMS) nude obrazovanje koje, zavisno od smjera, traje od jedne do četiri godine. Trogodišnji i četverogodišnji programi omogućavaju sticanje stručne kvalifikacije bez klasične mature. Međutim, učenici kasnije mogu nastaviti obrazovanje i kroz dodatne programe steći pravo na studiranje. Politehnička škola (Polytechnische Schule – PTS) prvenstveno je namijenjena učenicima koji žele nakon devete školske godine započeti učenje zanata. Tokom školovanja upoznaju različita profesionalna područja, razvijaju praktične vještine i pripremaju se za pronalaženje mjesta za stručno osposobljavanje. Na AK Bildungsinfotage roditelji i učenici mogu se detaljnije informisati o tim mogućnostima i procijeniti koja vrsta škole najbolje odgovara njihovim interesovanjima.
Zanat kao ravnopravna obrazovna mogućnost
U Austriji je učenje zanata, poznato kao Lehre, važan dio obrazovnog sistema. Prema podacima koje navodi Radnička komora, približno 39 odsto mladih jedne generacije odlučuje se za ovaj oblik obrazovanja.
Učenje zanata odvija se kroz takozvani dualni sistem. Mladi najveći dio radne sedmice provode u preduzeću, gdje stiču praktično iskustvo, dok teorijski dio obrazovanja pohađaju u stručnoj školi (Berufsschule).
Obrazovanje traje između dvije i četiri godine, a najčešće tri. Tokom tog perioda učenici primaju naknadu za rad, čija visina zavisi od zanimanja, djelatnosti i godine obrazovanja. Na raspolaganju je oko 200 različitih zanimanja, ali se mladi često odlučuju za relativno mali broj poznatih poslova. Među popularnim zanimanjima su elektrotehnika, trgovina, automehanika, administracija i instalaterski poslovi. Podaci za Beč iz 2025. godine pokazuju da se djevojke posebno često odlučuju za trgovinu, kancelarijske i administrativne poslove, dok mladići češće biraju tehnička zanimanja. Radnička komora zato savjetuje mladima da istraže što više mogućnosti, uključujući zanimanja koja nisu toliko poznata. Pritom treba uzeti u obzir ne samo trenutnu popularnost pojedinog posla nego i lične sposobnosti, interese i dugoročne mogućnosti razvoja.
Važno je naglasiti da završetak zanata ne predstavlja kraj obrazovanja. Mladi kasnije mogu polagati majstorske ispite, dodatno se specijalizovati ili steći maturu kroz Berufsreifeprüfung i nastaviti studiranje.
Kako otkriti koja zanimanja odgovaraju djetetu?
Jedno od najtežih pitanja za četrnaestogodišnjake jeste šta zapravo žele raditi u budućnosti. Mnogi još nemaju jasno izražena interesovanja ili se ona često mijenjaju. Radnička komora preporučuje da se prilikom izbora obrazovanja uzmu u obzir tri područja: lična interesovanja, sposobnosti i mogućnosti na tržištu rada. Interesovanja pokazuju čime se mlada osoba voli baviti. Sposobnosti pomažu u procjeni odgovara li joj određena vrsta obrazovanja, dok informacije o tržištu rada omogućavaju bolje razumijevanje budućih profesionalnih mogućnosti.
U tome može pomoći besplatna aplikacija Jopsy, koju je razvila Radnička komora. Umjesto dugih upitnika, aplikacija koristi fotografije različitih aktivnosti. Korisnici označavaju koliko im je pojedina aktivnost zanimljiva, a na osnovu odgovora dobijaju vlastiti profil interesa i prijedloge zanimanja. Aplikacija nudi i opise poslova te mogućnost filtriranja prema željenom nivou obrazovanja.
Dostupna je besplatno na mobilnim uređajima i putem stranice www.jopsy.at. Slične mogućnosti nude AMS Berufskompass i portal www.bic.at, na kojima mladi mogu istraživati zanimanja i njihove zahtjeve. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nijedan test ne može sa sigurnošću utvrditi koje je zanimanje idealno za određenu osobu. Rezultati služe kao pomoć u razmišljanju, a ne kao konačna odluka.
Posjeta manifestaciji kao prvi korak
AK Bildungsinfotage održavaju se upravo u periodu kada učenici osmog razreda počinju konkretnije razmišljati o nastavku školovanja. Prema preporukama Radničke komore, proces profesionalne orijentacije trebalo bi započeti već u sedmom razredu. Tokom sedmog razreda djeca bi trebalo da upoznaju vlastite sposobnosti i različita zanimanja. Na početku osmog razreda slijedi prikupljanje konkretnijih informacija i razmatranje izbora između nastavka školovanja i učenja zanata.
Novembar je posebno važan za posjete obrazovnim manifestacijama i danima otvorenih vrata. Upravo u tom periodu održavaju se AK Bildungsinfotage, kada učenici mogu uporediti mogućnosti koje im stoje na raspolaganju. U decembru bi već trebalo suziti izbor škola i provjeriti uslove upisa. Za pojedine obrazovne programe, naročito one koji zahtijevaju provjeru sposobnosti, potrebno je početi s pripremama ranije. U februaru uglavnom počinju prijave u srednje škole, dok učenici zainteresovani za zanat mogu započeti slanje prijava preduzećima. Tačne rokove uvijek treba provjeriti kod odabrane škole ili poslodavca.
Ako dijete ne dobije mjesto u željenoj školi, važno je imati alternativu. Radnička komora savjetuje roditeljima da zajedno s djecom unaprijed razmotre najmanje još jednu odgovarajuću mogućnost.
Šta ako dijete nema dovoljno dobre ocjene?
Jedna od čestih briga roditelja odnosi se na uslove upisa u pojedine škole. Za neke obrazovne programe potrebne su određene ocjene, dok druge škole organizuju prijemne ispite, razgovore ili posebne provjere sposobnosti. Na primjer, škole s umjetničkim smjerovima mogu zahtijevati mapu radova i polaganje ispita sposobnosti. Posebni uslovi postoje i za obrazovne ustanove koje pripremaju učenike za rad u predškolskom obrazovanju.
Zato nije dovoljno samo odabrati zanimljivu školu. Potrebno je provjeriti njene uslove upisa, raspoloživa mjesta i rokove prijave. Radnička komora podsjeća da je tokom izbora škole važno realno procijeniti mogućnosti djeteta. Ako su zahtjevi određenog obrazovnog programa trenutno previsoki, to ne znači da su vrata daljeg obrazovanja zatvorena. Postoje i drugi putevi koji kasnije omogućavaju sticanje mature ili nastavak studiranja. Upravo zbog takvih pitanja direktan razgovor sa stručnim savjetnicima na AK Bildungsinfotage može biti posebno koristan.
Obrazovanje je važno i za buduće zaposlenje
Izbor obrazovanja ne utiče samo na školske godine nego i na kasnije mogućnosti zapošljavanja. Podaci AMS-a iz januara 2026, navedeni u brošuri Radničke komore, pokazuju velike razlike u nezaposlenosti prema nivou obrazovanja. Stopa nezaposlenosti među osobama koje imaju samo završenu obaveznu školu iznosila je 25,2 odsto. Među osobama sa završenim zanatom bila je 8,4 odsto, dok je među onima sa završenom srednjom stručnom školom (BMS) iznosila četiri odsto.
Kod osoba sa završenom gimnazijom (AHS) stopa nezaposlenosti iznosila je 6,3 odsto, a kod osoba koje su završile višu stručnu školu (BHS) 4,4 odsto. Najniža stopa, 3,9 odsto, zabilježena je među osobama s visokim obrazovanjem. Ovi podaci pokazuju koliko je završena kvalifikacija važna za kasniji profesionalni život. Međutim, to ne znači da svako dijete mora završiti gimnaziju ili studirati. Završena stručna škola ili kvalitetno učenje zanata takođe pružaju dobre mogućnosti za razvoj karijere.
Istovremeno se mijenjaju i zahtjevi tržišta rada. Nove tehnologije, digitalizacija i promjene u privredi utiču na zanimanja koja će biti tražena u budućnosti. Zbog toga se sve više cijene sposobnost učenja, kreativnost, kritičko razmišljanje, poznavanje stranih jezika i snalaženje u digitalnom okruženju.
Roditelji treba da savjetuju, a ne da odlučuju
Radnička komora u svojoj brošuri posebno naglašava da izbor škole ili zanimanja mora biti zajednički proces u kojem dijete ima aktivnu ulogu.
Roditelji često žele da njihova djeca izaberu sigurno i dobro plaćeno zanimanje. Mladi, međutim, mogu imati drugačije prioritete. Nekima su važniji zanimljiv posao, ugodna radna atmosfera i mogućnost bavljenja nečim što vole.
Zato se roditeljima savjetuje da ne pokušavaju ostvariti vlastite neispunjene profesionalne želje kroz djecu. Umjesto toga trebalo bi ih ohrabriti da samostalno istražuju, postavljaju pitanja i stiču iskustva. Koristan način upoznavanja zanimanja jesu takozvani Schnuppertage, odnosno dani praktičnog upoznavanja posla. Tokom takvih posjeta mladi mogu vidjeti kako izgleda radni dan u određenom preduzeću, razgovarati sa zaposlenima i upoznati neke od zadataka koje određeno zanimanje podrazumijeva.
Roditelji mogu pomoći u pronalaženju takvih mogućnosti preko škole, poznanika ili direktnim kontaktiranjem preduzeća.
Jednako je važno da se dijete ne upoređuje stalno s braćom, sestrama ili školskim kolegama. Svaka mlada osoba razvija vlastite interese i sposobnosti različitim tempom.
Šta ako učenik ne pronađe mjesto za učenje zanata?
Pronalaženje mjesta za stručno osposobljavanje može biti zahtjevno, posebno u popularnim zanimanjima. Preduzeća često organizuju selekcijske postupke, razgovore i testove znanja. Testovi se razlikuju zavisno od zanimanja. Kod kancelarijskih poslova veća pažnja može biti posvećena jeziku i pravopisu, dok su u tehničkim zanimanjima važni matematika, logičko razmišljanje i prostorna orijentacija.
Radnička komora preporučuje da se mladi unaprijed pripreme, koriste dostupne vježbe i nauče kako napisati biografiju i prijavu za posao. Slobodna mjesta za učenje zanata mogu se pronaći putem AMS-a, na stranici www.ams.at/lehrstellen, ali i direktnim kontaktiranjem preduzeća.
Ako mlada osoba ne uspije pronaći mjesto, preporučuje se prijava AMS-u kao osobi koja traži mjesto za učenje zanata. Postoje i programi vanpreduzetničkog stručnog osposobljavanja (überbetriebliche Lehrausbildung), koji omogućavaju nastavak obrazovanja kada odgovarajuće mjesto u preduzeću nije dostupno.
U Austriji, naime, postoji obaveza obrazovanja ili stručnog osposobljavanja do 18. godine. Nakon završetka devetogodišnje školske obaveze mladi moraju nastaviti odgovarajući oblik obrazovanja ili osposobljavanja, osim u zakonom predviđenim slučajevima.
Besplatna pomoć i nakon manifestacije
AK Bildungsinfotage predstavljaju važnu priliku za informisanje, ali podrška roditeljima i mladima ne završava se nakon četiri dana. Radnička komora Beča tokom cijele godine nudi informacije o izboru škole, učenju zanata, pravima mladih na radu i mogućnostima stručnog osposobljavanja. Na njenoj internetskoj stranici dostupne su besplatne brošure i savjeti za roditelje.
Među njima je i vodič „14 Jahre, was nun? Schule oder Beruf“, namijenjen roditeljima djece od 13 do 14 godina. Brošura na približno 60 stranica objašnjava austrijski obrazovni sistem, proces izbora zanimanja, upis u škole, traženje mjesta za učenje zanata i načine na koje roditelji mogu pomoći djeci. Korisne informacije pružaju i centri za profesionalnu orijentaciju AMS-a (BerufsInfoZentren – BIZ), kao i BiWi, centar za informisanje o zanimanjima pri Privrednoj komori Beča. Roditelji koji nisu sigurni kako pomoći djetetu mogu se obratiti i školskim savjetnicima, nastavnicima zaduženim za profesionalnu orijentaciju ili Bildungsdirektion Wien.
Kada i gdje posjetiti AK Bildungsinfotage?
AK Bildungsinfotage održavaju se od 11. do 14. novembra 2026. godine, u AK Bildungsgebäude, Theresianumgasse 16–18, 1040 Wien.
Manifestacija je namijenjena učenicima, roditeljima, starateljima i nastavnicima koji žele saznati više o mogućnostima obrazovanja i profesionalnog razvoja nakon osmog razreda. Za organizovane školske grupe događaj je otvoren u srijedu, 11. novembra, četvrtak, 12. novembra, i petak, 13. novembra, od 8.30 do 14.30 sati. Porodice mogu posjetiti manifestaciju u petak, 13. novembra, od 14.30 do 17 sati, kao i u subotu, 14. novembra, od 10 do 17 sati. U tim terminima predviđene su i posebne radionice i informativni susreti za roditelje. Ulaz je besplatan. Detaljne informacije o programu, radionicama i prijavama dostupne su na stranici bildungsinfotage.ak.at.
Organizatori posebno ohrabruju mlade koji još nisu odlučili koju školu žele upisati ili kojim bi se zanimanjem željeli baviti da posjete manifestaciju. Cilj nije da svi odmah pronađu konačan odgovor, nego da upoznaju mogućnosti i steknu sigurnost u donošenju odluke. Za porodice koje se suočavaju s pitanjem šta nakon osmog razreda, AK Bildungsinfotage predstavljaju priliku da na jednom mjestu dobiju informacije, razgovaraju sa stručnjacima i zajedno istraže različite obrazovne puteve.
Kako najbolje iskoristiti posjetu AK Bildungsinfotage?
Posjeta obrazovnoj manifestaciji može biti mnogo korisnija ako se roditelji i djeca za nju unaprijed pripreme. Radnička komora Beča savjetuje da porodice prije odlaska razgovaraju o interesovanjima, školskim uspjesima i mogućim zanimanjima. Nije potrebno imati konačnu odluku, ali je dobro znati koja pitanja treba postaviti i koje informacije prikupiti. Prvi korak može biti zajedničko sastavljanje spiska škola i zanimanja koja dijete smatra zanimljivim. Pritom nije važno da li se radi o gimnaziji, tehničkoj školi, trgovačkoj akademiji ili učenju zanata. Cilj je upoznati različite mogućnosti i uporediti njihove prednosti.
Na informativnim štandovima roditelji mogu saznati koji su uslovi za upis, koliko traje obrazovanje, koji se predmeti izučavaju i kakve mogućnosti postoje nakon završetka škole. Korisno je raspitati se i o praktičnoj nastavi, mogućnostima sticanja mature, dodatnim kvalifikacijama i kasnijem zapošljavanju. Jednako je važno da pitanja postavljaju i sama djeca. Na taj način uče samostalno prikupljati informacije i preuzimati odgovornost za vlastite odluke. Roditelji mogu pomoći u razgovoru, ali bi trebalo da ostave dovoljno prostora mladima da izraze vlastite želje.
Šta učiniti nakon posjete?
Nakon manifestacije preporučuje se zajednički razgovor o prikupljenim informacijama. Koja je škola ostavila najbolji utisak? Koje zanimanje je djelovalo posebno zanimljivo? Da li se mišljenje djeteta promijenilo nakon razgovora sa stručnjacima ili praktičnih aktivnosti? Dobro je izdvojiti dvije ili tri obrazovne mogućnosti koje dolaze u obzir i zatim ih detaljnije istražiti. Sljedeći korak može biti posjeta danima otvorenih vrata pojedinih škola. Tamo učenici mogu upoznati nastavnike, razgovarati s drugim učenicima i vidjeti kako izgleda svakodnevna nastava. Ako se dijete interesuje za učenje zanata, korisno je organizovati praktično upoznavanje zanimanja, takozvani Schnuppertag. Takva iskustva omogućavaju mladima da provjere odgovara li njihova predstava o određenom poslu stvarnim radnim zadacima. Roditelji bi trebalo da obrate pažnju i na rokove prijave. Pojedine škole zahtijevaju dodatne provjere sposobnosti, prijemne ispite ili razgovore. Zato prikupljanje informacija ne treba odgađati do kraja školske godine.
Šta ako dijete još uvijek ne zna šta želi?
Neodlučnost sa 14 godina potpuno je uobičajena. Radnička komora preporučuje roditeljima da djeci daju dovoljno vremena, ozbiljno shvate njihove želje i ne omalovažavaju pojedina zanimanja. Posebno je važno izbjeći poređenja s drugom djecom ili pokušaje da se kroz njihov izbor ostvare neispunjene ambicije roditelja. Ako odluka i dalje predstavlja problem, porodice mogu koristiti besplatna savjetovanja u školama, Radničkoj komori, AMS-u i drugim ustanovama za profesionalnu orijentaciju. Najvažnije je da dijete izabere obrazovanje koje odgovara njegovim interesovanjima i sposobnostima, a ne samo očekivanjima okoline.