Od nade u integraciju do politike sankcija
Sebastian Kurz započeo je karijeru na saveznom nivou kao državni sekretar za integraciju. Godine 2011. mladi političar ÖVP-a stavljao je naglasak na mlade i poboljšanje njihovih obrazovnih mogućnosti. Već tada je isticao poznavanje njemačkog kao uslov uspješne integracije.
Kasnije je postao ministar vanjskih poslova, predsjednik ÖVP-a i austrijski kancelar. U prvi plan sve više dolaze strože mjere: obavezni kursevi jezika i društvenih vrijednosti, sankcije i ograničavanje migracija.
Kurz je na početku govorio prvenstveno o šansama. Poslije je postao poznat po oštrijoj migracijskoj politici. NEOS je obećavao drugačiji pristup. Kolika je razlika danas?
Liberalna alternativa s korijenima u ÖVP-u
Kada je Matthias Strolz 2012. osnovao NEOS, nova stranka obećavala je promjenu austrijske politike: slobodu, evropsku otvorenost, obrazovanje i jednake šanse. Austrija je trebala postati modernija i raznovrsnija.
Ali neki od vodećih ljudi već su imali političko iskustvo u ÖVP-u. Strolz je radio u okruženju te stranke. Beate Meinl-Reisinger, današnja predsjednica NEOS-a i ministrica vanjskih poslova, radila je za ÖVP-ovog evropskog političara Othmara Karasa i za bečki ÖVP.
NEOS je tako imao različite korijene: političko okruženje ÖVP-a, privredu i organizovani liberalizam. Liberalni forum osnovan je 1993. pod vodstvom Heide Schmidt, kada se odvojila od FPÖ-a i politike Jörga Haidera prema strancima. Godine 2014. Liberalni forum spojio se s NEOS-om.
U stranci su se tako našli ljudi različitih uvjerenja. Šta danas ima veću težinu: sloboda i raznolikost ili pravila i kontrola?
Šta je NEOS nekada zamjerao Sebastianu Kurzu
Godine 2018. Matthias Strolz i Beate Meinl-Reisinger oštro su kritikovali tadašnju tirkizno-plavu saveznu vladu. Zamjerali su joj smanjenje sredstava za integracijske programe i tvrdili da time društvene probleme pogoršava, umjesto da ih rješava.
U najavi svog paketa mjera NEOS je „uspješnu integraciju“ suprotstavio „crno-plavom potpirivanju požara“. Kritikovali su smanjenje sredstava za integraciju, ali i tadašnjoj crveno-zelenoj gradskoj vlasti u Beču zamjerali su da zatvara oči pred problemima.
Ipak, NEOS ni tada nije odbacivao sve zabrane. Meinl-Reisinger je 2018. predlagala zabranu vjerski motivisane odjeće u vrtićima i školama za djecu do navršene 14. godine. Razlika je bila u tome što je uz zabranu tražila obaveznu drugu godinu vrtića, dodatnu podršku djeci, besplatni cjelodnevni boravak i tijelo za borbu protiv diskriminacije. Zato je kritikovala izolovane „populističke poteze“ Kurzove vlade.
Sukob, dakle, nije bio oko svake zabrane, nego oko njenog oblika, jednakog tretmana religija i mjera koje je prate. Rasprava se nastavila.
Marama: Primjer promjene tona
11. decembra 2020. Yannick Shetty, tada zadužen za integraciju u NEOS-u, pozdravio je odluku austrijskog Ustavnog suda da ukine zabranu marame u osnovnim školama.
Rekao je da zabrana tadašnje vlade diskriminiše između religija. ÖVP-u je zamjerio „populistički zaokret udesno u potrazi za glasovima FPÖ-a“ i tvrdio da zabrana ne doprinosi dugoročno uspješnoj integraciji.
Pet godina kasnije, 20. novembra 2025, isti Yannick Shetty zajedno s ÖVP-om i SPÖ-om predstavio je novu zabranu nošenja marame za učenice mlađe od 14 godina. NEOS tvrdi da je novi zakon drugačije oblikovan, da štiti djevojčice od vjerskog pritiska i da uzima u obzir ranije ustavnopravne primjedbe. Pitanje ipak ostaje: zašto danas njihovo obrazloženje zvuči tako drugačije?
U novembru 2026. Shetty je i sam priznao da je promijenio mišljenje o nekim pitanjima, uključujući maramu. Objašnjenje: Austrija se promijenila, pa se mora mijenjati i politika.
Beate Meinl-Reisinger: Od šansi do strožijeg pristupa
I predsjednica NEOS-a govori o promjeni vlastitih stavova. Godine 2022. priznala je da je svoje mišljenje o migraciji od 2015. „djelimično“ promijenila. Tražila je odlučniju zaštitu slobode i pluralizma, ali je istovremeno zadržala obećanje jednakih mogućnosti.
Dakle, i prije ulaska u saveznu vladu njen pristup je kombinovao liberalne ciljeve, pravila useljavanja i strožiju kontrolu. Naglašavala je da je i privredi potrebna imigracija.
Strožiji ton nije počeo tek nakon dolaska na vlast. U novembru 2024. list Der Standard pisao je o NEOS-ovom dokumentu od deset tačaka za koalicijske pregovore. Jedan od zahtjeva bio je „njemački prije doseljavanja“.
Tu se otvara pitanje: NEOS želi privući stručnjake iz svijeta, ali istovremeno razmatra dodatne uslove za njihov dolazak. Koliko je zemlja otvorena ako stalno postavlja nove prepreke?
Beč: Sada se mjeri vlastita odgovornost
U Beču se posebno dobro vidi šta se mijenja kada stranka počne vladati. Od novembra 2020. NEOS je u gradskoj vlasti sa SPÖ-om. Christoph Wiederkehr u početku je bio nadležan za obrazovanje i integraciju. Nakon što je 2025. prešao u saveznu vladu, Bettina Emmerling i Selma Arapović preuzele su vodeće uloge u bečkom NEOS-u. Otad NEOS ne može samo postavljati zahtjeve: i sam odlučuje, uključujući odluke o integraciji.
Ta nova odgovornost posebno je zanimljiva na primjeru Selme Arapović. Njene nekadašnje i današnje izjave zaslužuju direktno poređenje.
Današnja predsjednica kluba NEOS-a u Beču rođena je u Bosni i Hercegovini. Tokom rata preselila se s porodicom u Austriju, pa poznaje i perspektivu onih koji tek dolaze u ovu zemlju. U intervjuu za KOSMO 2020. objasnila je zašto je ušla u politiku.
Tada je oštro kritikovala političare koji su ljude migrantskog porijekla krivili za probleme u školama, zdravstvu i stanovanju. Posebno joj je smetalo što su vladajuće stranke od migranata pravile dežurne krivce, iako su same mogle nešto promijeniti. Poruka je bila jasna: manje govoriti o greškama doseljenika, a više preuzimati vlastitu političku odgovornost. Danas je Arapović predsjednica kluba jedne vladajuće stranke. NEOS od novembra 2020. učestvuje u upravljanju Bečom. Zato njena ranija kritika danas postaje mjerilo i za njen vlastiti rad.
U aprilu 2025. za list Die Presse govorila je o problemima s njemačkim jezikom u bečkim školama i vrtićima. Pozvala se na nove sankcije predviđene programom savezne vlade, uključujući moguće smanjenje socijalne pomoći roditeljima koji se ne brinu o integraciji i učenju jezika svoje djece. „Učenje njemačkog uopšte ne smije biti stvar izbora“, rekla je. To nije izričit zahtjev da se socijalna pomoć smanji, ali je sankcije navela kao politički odgovor.
U oktobru 2026. bečki NEOS ponovo je naglasio obaveznu integraciju. Pokrajinski sekretar Philipp Kern govorio je o posljedicama trajnog odbijanja integracije. Arapović je govorila o pravilima, njemačkom jeziku i odgovornosti roditelja, ali i o jednakim šansama i dodatnoj podršci.
To što se Arapović sama doselila u Austriju ne obavezuje je ni na kakav politički stav. I ljudi s migrantskim iskustvom imaju pravo zahtijevati strožija pravila. Ali baš kod nje razlika u jeziku upada u oči: 2020. upozoravala je na prebacivanje krivice na migrante od strane vladajućih stranaka. Danas, kao predstavnica vladajuće stranke, govori o nedovoljnom angažmanu roditelja i mogućim sankcijama. Arapović 2.0.
Ko druge s pravom upozorava na prebacivanje krivice, mora se mjeriti i vlastitim rezultatima.
Pitanje je kako Arapović svoju raniju kritiku povezuje s današnjom funkcijom: govore li se problemi u bečkim školama jednako jasno kao odgovornost politike i kao obaveza roditelja? I šta su NEOS-i sami popravili za gotovo šest godina u bečkoj vlasti? Malo toga. Ko druge s pravom upozorava na prebacivanje krivice, mora se mjeriti i vlastitim rezultatima.
Grad štedi, a istovremeno traži više integracije
Posebno je jasan sukob kada se govori o novcu. Grad Beč najavio je da će u budžetu za 2026. različite subvencije i potpore smanjiti za oko 10 do 15 posto. I Fond Soziales Wien mora doprinijeti budžetskim uštedama.
Istovremeno bečki NEOS traži strožije integracijske uslove. Među njima su obavezna jezička podrška, snažnije usmjeravanje raspoređivanja izbjeglica i planirana pravila o jezicima koji se govore u vrtićkim grupama. Njemački je važan za školu, posao i svakodnevni život. Ali jezik se ne uči samo zato što ga zakon zahtijeva.
Ko zahtijeva njemački, mora ponuditi kurseve. Ko zahtijeva posao, mora omogućiti obuku i pristup radnim mjestima. A ko od roditelja očekuje odgovornost, mora pomoći i porodicama kojima je podrška potrebna.
Ko zahtijeva njemački, mora ponuditi kurseve.
Ali pitanje ostaje: kako se zahtjev za više integracije uklapa u istovremenu štednju na socijalnim uslugama? NEOS je 2018. i sam upozoravao na rezove u integracijskim programima. Vrijedi li ta kritika i danas? NEOS 2.0.
Jezik kojim NEOS govori promijenio se
Ranije su šanse i podrška bile u prvom planu javnih poruka. Danas se više govori o dužnostima i posljedicama.
Godine 2018. NEOS je kritikovao smanjenje integracijskih sredstava i zahtijevao sveobuhvatne mjere umjesto pojedinačnih zabrana. Ipak, i sam je tada predlagao vjerski neutralno formulisanu zabranu određene odjeće za djecu mlađu od 14 godina, uz obrazovne mjere i borbu protiv diskriminacije.
Godine 2026. Shetty podržava prijedlog savezne vlade o obaveznoj integraciji. Predviđeni su individualni planovi, provjere i posljedice u slučajevima namjernog i ponovljenog odbijanja saradnje. To je prijedlog vlade, a ne Shettyjev samostalni zakon.
U intervjuu za Der Standard iz septembra 2026. Shettyjeva izjava u naslovu glasila je: „Bojali smo se govoriti o određenim temama jer smo mislili da bismo time mogli ojačati FPÖ.“ Zanimljiva rečenica. Shetty time očigledno kritikuje raniju suzdržanost u otvaranju određenih problema. Današnji zahtjevi NEOS-a pokazuju kakva rješenja iz toga izvode.
Ipak, rečenica je zanimljiva. Političari ne odlučuju samo koje probleme navode, već i koga smatraju odgovornim i kakva rješenja nude. Tu se pojavljuje sličnost s putem Sebastiana Kurza.
NEOS ukratko: Prvo otvorenost, zatim „law and order“?
- 2012Liberalno i otvorenoSloboda, evropska otvorenost i novi politički stil.
- 2018Šanse umjesto rezovaKritika smanjenja integracijskih sredstava pod Kurzom, ali već i neki strožiji zahtjevi.
- 2020Ne pretvarati migrante u žrtvene jarceArapović kritikuje prebacivanje odgovornosti na doseljenike; NEOS ulazi u bečku vlast.
- 2022Djelimična promjena mišljenjaMeinl-Reisinger priznaje promjenu stava o migraciji.
- 2024Njemački i „naše vrijednosti“Prije ulaska u saveznu vladu NEOS traži „njemački prije doseljavanja“.
- 2025Od opozicije do savezne vlastiNEOS postaje dio austrijske vlade, a obaveze dobijaju veću ulogu.
- 2026Rezovi umjesto šansiStranka podržava vladin zakon s integracijskim planovima i posljedicama za odbijanje saradnje.
Koliko Sebastiana Kurza ima u današnjem NEOS-u?
Kurz i NEOS imaju različite političke priče. Kurz je gradio karijeru unutar konzervativnog ÖVP-a; NEOS je nastao kao nova liberalna alternativa starim strankama.
Ipak, postoje sličnosti. Oboje su govorili o obrazovanju i učešću u društvu, te od početka isticali njemački jezik. Vremenom su zabrane, državna kontrola i kazne postajale vidljivije u njihovoj politici.
NEOS je kritikovao Kurzovu ÖVP zbog diskriminatorne zabrane marame i populizma. Danas podržava zabranu vezanu za islamsku maramu i zakon s obaveznom integracijom. To nije isti zakon, ali političku napetost nije moguće ignorisati.
NEOS kaže da se Austrija promijenila i da politika mora reagovati. To objašnjava njihov stav, ali ne odgovara na sva pitanja.
Ko traži integraciju, mora ponuditi više od pravila: slobodu, jednake šanse i stvarnu pomoć. Na takvim obećanjima NEOS je postao poznat. Zato pitanje nije smije li Austrija zahtijevati integraciju. Pitanje je: po čemu se današnja politika NEOS-a razlikuje od politike koju je nekada kritikovao?
Po čemu se današnja politika NEOS-a razlikuje od politike koju je nekada kritikovao?
Možda NEOS nije odjednom postao druga stranka. Možda su se promijenili prioriteti: od obećanja nove stranke do zahtjeva vladajuće stranke. A upravo tu treba mjeriti njen učinak – ne samo po pravilima koja propisuje, nego i po šansama koje je ljudima zaista stvorila. NEOS 2.0.

