Das mehrsprachigste Magazin Österreichs
Anzeige xpertigo 15 Minuten, die dich weiterbringen.
← Nazad na BKS
EKONOMIJA

Privredna komora: Mnogo obećanja, ali gdje je reforma?

Više od 600.000 preduzeća u Austriji članovi su Privredne komore. Većina ne zato što to želi, nego zato što ih zakon na to obavezuje. Nakon niza afera nova predsjednica Martha Schultz obećala je velike promjene. Sada predstavlja svoj reformski bilans. Ali tri politički veoma različite grupacije poručuju isto: to nije dovoljno.

Ukratko

Članak ukratko

  • WKO planira ukinuti 200 od oko 800 radnih mjesta u saveznoj organizaciji, a od 2030. rasteretiti članice za 100 miliona eura godišnje.
  • Grüne Wirtschaft, UNOS i Freiheitliche Wirtschaft zajedno kritikuju: reforma ne ide dovoljno daleko.
  • Firme s jednom osobom jedva osjećaju smanjenje Kammerumlage 2 – Grüne Wirtschaft traži osnovni doprinos od najviše 100 eura.
  • Komorski parlament 26. novembra 2026. odlučuje o 19 prijedloga opozicije.
13. novembra 2026 · 4 min čitanja
Podijeli in
Predsjednica WKO Martha Schultz kraj staklenog zida s pogledom na Beč Foto: WKÖ / Barbara Nidetzky

Šta je zapravo Privredna komora?

Ko u Austriji osnuje firmu ili započne samostalnu djelatnost, u pravilu automatski postaje član Privredne komore (WKO). Htio to ili ne.

Zadatak Komore je da zastupa interese preduzeća pred politikom i državnim organima. Ona pruža i savjete, informacije i usluge: od pravnih pitanja i osnivanja firmi do stručnog usavršavanja.

Finansira se prvenstveno obaveznim doprinosima članova. Postoje osnovni doprinos (Grundumlage) i druge komorske naknade (Kammerumlagen). Iznos zavisi, između ostalog, od djelatnosti, veličine firme i drugih ekonomskih okolnosti.

Jedni smatraju da obavezno članstvo daje i malim firmama snažan zajednički glas. Drugi pitaju zašto moraju plaćati organizaciju s čijim se uslugama ili političkim stavovima možda ne slažu.

Zašto je reforma uopće potrebna?

U jesen 2025. godine Komora je došla pod snažan pritisak zbog rasprava o platama, naknadama funkcionerima te odnosu prema novcu i političkim funkcijama. Tadašnji predsjednik Harald Mahrer podnio je ostavku. Njegova nasljednica Martha Schultz obećala je štedljiviju, transparentniju i efikasniju organizaciju.

Zvuči jednostavno: manji troškovi, manje birokratije i niži doprinosi za preduzeća. Međutim, WKO nije samo jedna administracija. Pored savezne centrale postoje komore u devet pokrajina, brojne strukovne organizacije i političke interesne grupe. Promjene zato zadiru u mnoge različite interese.

Šta je Martha Schultz do sada uradila?

Predsjednica je 12. novembra 2026. predstavila rezultate i planove reforme. U saveznoj organizaciji planira se ukidanje 200 od približno 800 radnih mjesta. Planirani manjak od 4,2 miliona eura za 2026. trebao bi biti pokriven.

Pojedine ustanove i usluge se ukidaju ili reorganizuju. Nova zajednička pravila trebala bi spriječiti sukobe interesa i problematične odluke pri dodjeli poslova i imenovanjima.

Od 2028. određene članarine trebale bi se postepeno smanjivati. Od 2030. WKO obećava ukupno rasterećenje članica od 100 miliona eura godišnje.

Dio mjera već je proveden, a dio je tek planiran. Rukovodstvo govori o važnom napretku. Kritičari priznaju da su promjene počele, ali smatraju da ne idu dovoljno daleko.

Zašto zajedno kritikuju zeleni, liberali i slobodarska grupacija?

Ove političke grupacije obično se ne slažu u mnogo čemu. Sada su se u Komori udružile tri opozicione organizacije: Grüne Wirtschaft, liberalni UNOS i Freiheitliche Wirtschaft.

Optužuju rukovodstvo da rješava pojedinačne probleme, dok suštinska pitanja ostaju otvorena.

Jedno od glavnih spornih pitanja jeste najavljeno finansijsko rasterećenje. WKO prije svega želi smanjiti takozvanu Kammerumlage 2, naknadu koja zavisi od plata koje preduzeće isplaćuje.

Problem je u tome što samostalne osobe bez zaposlenih tu naknadu uglavnom ni ne plaćaju. Naprimjer, frizerka koja radi sama ili samostalni grafički dizajner neće direktno profitirati od njenog smanjenja. Ipak, i dalje moraju plaćati svoje obavezne komorske doprinose.

Samostalne osobe bez zaposlenih tu naknadu uglavnom ni ne plaćaju.

Grüne Wirtschaft zato, između ostalog, traži da se godišnji osnovni doprinos za firme s jednom osobom ograniči na najviše 100 eura.

Zašto se sada govori i o izborima?

I unutar WKO održavaju se izbori. Preduzetnici biraju predstavnike koji u različitim tijelima učestvuju u važnim odlukama.

Na posljednjim komorskim izborima glasalo je manje od 28 posto osoba s pravom glasa. Drugim riječima: više od sedam od deset nije iskoristilo to pravo.

Opozicione grupe zato traže direktnije izbore, mogućnost digitalnog glasanja i veća prava manjinskih grupacija u nadzornim tijelima.

Na posljednjim komorskim izborima glasalo je manje od 28 posto osoba s pravom glasa.

Važna je i raspodjela političke moći. Wirtschaftsbund, blizak ÖVP-u, ima dvotrećinsku većinu u komorskom parlamentu. Zbog toga snažno utiče na to koje reforme mogu biti usvojene.

Opozicija traži da se ne ostane na razgovorima, nego da se donesu obavezujuće odluke s jasnim rokovima.

Šta na to kaže ÖVP?

Wirtschaftsbund odbacuje kritike. Njegova generalna sekretarka Tanja Graf podsjeća da su opozicione grupe učestvovale u dosadašnjim razgovorima o reformama i da zato snose dio odgovornosti.

Rukovodstvo WKO brani dosadašnje korake i najavljuje promjene i u pokrajinskim komorama.

Schultz također podržava zakonski obavezno članstvo. Smatra ga temeljem nezavisnog i snažnog zastupanja svih preduzeća.

Šta slijedi?

Komorski parlament ponovo zasjeda 26. novembra 2026. Grüne Wirtschaft, UNOS i Freiheitliche Wirtschaft do tada traže obavezujući reformski plan. Pripremili su 19 prijedloga, od kojih se 17 odnosi na preporuke austrijskog Revizorskog suda (Rechnungshof), institucije koja provjerava ekonomično i pravilno upravljanje javnim sredstvima i određenim organizacijama.

Riječ je, između ostalog, o finansijama, unutrašnjoj strukturi, demokratskom učešću i nadzoru nad Komorom. Hoće li prijedlozi biti prihvaćeni, još je neizvjesno.

Šta sve to znači za preduzeća?

Za malu firmu pitanje je zapravo jednostavno: koliko moram plaćati Komori i šta za to dobijam?

Niži doprinosi mogu uštedjeti novac. Bolji savjeti mogu pomoći u poslovanju. Jednostavnija organizacija mogla bi smanjiti birokratiju, a transparentnije odluke ojačati povjerenje.

Koliko moram plaćati Komori i šta za to dobijam?

Zato nije najvažnije samo koliko će radnih mjesta ili odjela biti ukinuto. Važno je hoće li članovi zaista osjetiti promjene.

U narednim sedmicama bit će jasnije koje dodatne reforme će biti usvojene. Da li će ispuniti obećanja, pokazat će tek njihova stvarna primjena.

Podijeli in