Nova mjera omogućiće svim osobama koje ispunjavaju uslove za najraniji odlazak u penziju da nastave raditi, ali sa smanjenim radnim vremenom – 25, 50 ili 75 posto – dok im se razlika isplaćuje iz penzionog sistema. Tako je moguć postepen prelazak u penziju uz zadržavanje dijela radne aktivnosti.
„Neki ljudi više ne žele raditi puno radno vrijeme, ali bi rado ostali aktivni nekoliko dana u sedmici. Ovo je način da to i ostvare“, istakla je Schumann. Model će važiti za sve vrste penzija – uključujući one za teške poslove i za dugogodišnje osiguranike.
Neki ljudi više ne žele raditi puno radno vrijeme, ali bi rado ostali aktivni nekoliko dana u sedmici.
Nova djelimična penzija moći će se koristiti i nakon navršenih 65 godina, čime se dodatno podstiče radna aktivnost starijih. Prema važećim pravilima, rad nakon 65. godine povećava buduću punu penziju – i to tokom tri godine dodatnog rada.
Planira se i jednostavnije oporezivanje za zaposlene starije od 65 godina – paušalni porez od 25 posto na dodatne prihode. Na taj način žele se ukloniti prepreke i birokratske komplikacije koje trenutno obeshrabruju starije da ostanu aktivni.
Problem zapošljavanja starijih
Uprkos pozitivnim koracima, jedno važno pitanje ostaje otvoreno – mnoge kompanije i dalje oklijevaju zapošljavati starije radnike. Ministrica Schumann to kritikuje: „Često se čuje da su stariji radnici ‘preskupi’, ali to je izgovor. Preduzeća bi trebala prepoznati vrijednost njihovog iskustva i znanja – to je resurs koji ne smijemo zanemariti.“
Schumann je naglasila da stariji radnici imaju ključnu ulogu u prenošenju znanja mlađim generacijama i da ih privreda treba.
Reforma skraćenog rada pred penziju
Paralelno s uvođenjem djelimične penzije, postojeći model skraćenog rada pred penziju (Altersteilzeit) biće skraćen s pet na tri godine. Analize su pokazale da se u praksi ionako ne koristi puno trajanje – žene ga u prosjeku koriste 3,4 godine, a muškarci još kraće. Cilj je, kaže ministrica, uskladiti i objediniti ta dva modela, kako bi prelazak u penziju bio što fleksibilniji.
Zakonska starosna granica za penziju ostaje 65
Na pitanje hoće li se zakonska starosna granica za penziju u budućnosti podizati, Schumann je jasna: „Ta se rasprava sada ne vodi. Fokusiramo se na to da ljudima omogućimo da uopšte mogu raditi do 65. godine. Povećanje granice nema smisla ako za starije nema radnih mjesta.“
Ministrica je pozvala građane – posebno mlađe – da se o svojoj penzionoj budućnosti informišu putem online penzionog računa (Pensionskonto).