Das mehrsprachigste Magazin Österreichs
Anzeige xpertigo 15 Minuten, die dich weiterbringen.
← Nazad na BKS
MEDIJI

Pristalice FPÖ-a imaju problem s demokratijom i ORF-om

Samo trećina pristalica austrijske Slobodarske partije (FPÖ) zadovoljna je funkcionisanjem demokratije u Austriji. Gotovo polovina smatra da javni servis ORF širi lažne vijesti. Novo istraživanje instituta Gallup pokazuje koliko se pogledi na politiku i medije razlikuju. Ni tabloidi ne uživaju veliko povjerenje.

Ukratko

Članak ukratko

  • Samo 34 posto pristalica FPÖ-a zadovoljno je demokratijom – u ukupnom stanovništvu 57 posto.
  • 39 posto smatra da bi „jak čovjek“ bolje riješio probleme od demokratije s mnogo rasprave.
  • 48 posto pristalica FPÖ-a smatra ORF izvorom lažnih vijesti.
  • Besplatne novine imaju najveći problem s vjerodostojnošću: 40 posto u njima sumnja na lažne vijesti.
18. novembra 2026 · 4 min čitanja
Podijeli in
Ruka pokazuje na tužno lice u nizu nacrtanih smajlića na plavoj pozadini Foto: Magnific

Koliko su ljudi u Austriji zadovoljni demokratijom i kojim medijima još vjeruju? Novo istraživanje Austrijskog instituta Gallup i organizacije Medienhaus Wien, predstavljeno 18. novembra 2026, donosi zanimljive odgovore.

Posebno se izdvajaju odgovori pristalica FPÖ-a. Samo tri posto njih veoma je zadovoljno načinom na koji demokratija funkcioniše u Austriji, a još 31 posto uglavnom je zadovoljno. Ukupno, dakle, 34 posto.

Među svim ispitanicima zadovoljstvo iznosi 57 posto. Istovremeno, 92 posto smatra da je demokratija u načelu dobar ili najbolji oblik vlasti.

Sve više ljudi priželjkuje „jakog čovjeka“

Čak 39 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da bi snažan lider mogao rješavati političke probleme bolje i brže od demokratije u kojoj se mnogo raspravlja.

Godine 2024. tako je mislilo 34 posto, a 2025. njih 38 posto. Za dvije godine udio je porastao za pet procentnih poena.

Gotovo četvero od deset ispitanika u snažnom vođi vidi alternativu sporijem demokratskom odlučivanju.

Želja za snažnim vođom odavno nije stav male manjine: gotovo četvero od deset ispitanika u njemu vidi alternativu sporijem demokratskom odlučivanju.

Pristalice FPÖ-a ne vjeruju ORF-u

Razlike su još izraženije kada je riječ o povjerenju u medije. Čak 48 posto pristalica FPÖ-a smatra da Austrijski radio i televizija (ORF), javni medijski servis, širi lažne vijesti. To je gotovo svaka druga osoba u toj grupi.

Čak 48 posto pristalica FPÖ-a smatra da Austrijski radio i televizija (ORF), javni medijski servis, širi lažne vijesti.

Istovremeno, tek nešto više od četvrtine njih sumnja na lažne vijesti u desno orijentisanim alternativnim medijima kao što su Unzensuriert, Info-Direkt ili Freilich.

Kod pristalica drugih stranaka slika je drugačija: 39 posto simpatizera socijaldemokratskog SPÖ-a smatra da takvi alternativni mediji mogu širiti lažne vijesti, a među pristalicama liberalnog NEOS-a taj udio iznosi 60 posto.

Oko četvrtine pristalica FPÖ-a sumnja na lažne vijesti i u novinama kao što su Der Standard i Die Presse.

Ukupno 34 posto pristalica FPÖ-a vjeruje da mediji uglavnom objavljuju pogrešne informacije i laži. Među pristalicama SPÖ-a taj udio iznosi 17 posto, a među pristalicama NEOS-a samo tri posto.

Medijski stručnjak Andy Kaltenbrunner iz Medienhaus Wien govori o dva sve odvojenija informacijska svijeta. Vjerodostojnost vijesti ljudi očigledno procjenjuju vrlo različito, zavisno od medija kojima vjeruju i političkih stavova koje zastupaju.

Tabloidi imaju najveći problem s vjerodostojnošću

Istraživanje pokazuje i da nepovjerenje prema medijima nije ograničeno samo na pristalice FPÖ-a. Posebno loše prolaze besplatne austrijske novine i njihovi portali.

Čak 40 posto ispitanika smatra da mediji poput Heute ili oe24/Österreich šire lažne vijesti. Kod desno orijentisanih alternativnih medija taj udio iznosi 35 posto, a kod ORF-a oko 25 posto.

Tako se pod posebnom sumnjom nalaze upravo mediji koji se za pažnju publike bore kratkim naslovima, emocionalnim pričama i velikim dosegom.

Ovi podaci govore o mišljenju ispitanika, a ne o stvarnom broju netačnih vijesti. Ipak, pokazuju da poznatost i velika čitanost ne znače automatski i povjerenje.

Mnogi više ne žele pratiti vijesti

Istraživanje otkriva i promjene u načinu informisanja. Vijesti redovno izbjegava 28 posto ispitanika, a još 43 posto čini to povremeno.

Najčešći razlog je psihičko opterećenje negativnim vijestima. Među onima koji izbjegavaju vijesti, 52 posto navodi da im stalne loše informacije narušavaju osjećaj dobrobiti.

Još 22 posto smatra da mediji nude premalo rješenja za probleme s kojima se ljudi lično suočavaju.

Mladi se sve više oslanjaju na to da će ih važne vijesti same pronaći preko društvenih mreža i drugih kanala. Među osobama od 16 do 30 godina takav stav dijeli 67 posto. Aktivno traženje vijesti mnogima više nije dio svakodnevice.

Povjerenje postaje veliki izazov

Studija opisuje Austriju u kojoj su politički stavovi i povjerenje u medije snažno povezani.

Pristalice FPÖ-a znatno češće sumnjaju u ORF i tradicionalne informativne medije, dok javni servis u drugim grupama uživa više povjerenja.

Istovremeno, tabloidi imaju problem s vjerodostojnošću bez obzira na stranačku pripadnost publike.

Za demokratiju je to važna promjena. Politička rasprava zahtijeva zajedničku osnovu provjerljivih činjenica.

Kada ljudi istu vijest procjenjuju sasvim različito samo zbog izvora iz kojeg dolazi, teže je razgovarati i o zajedničkim društvenim problemima.

Kada ljudi istu vijest procjenjuju sasvim različito samo zbog izvora iz kojeg dolazi, teže je razgovarati i o zajedničkim društvenim problemima.

Istraživanje je provedeno online u septembru i oktobru 2026. na uzorku od 1.000 osoba starijih od 16 godina. Rezultati su reprezentativni za stanovništvo Austrije koje koristi internet.

Podijeli in