Kriza srednjih godina: Naučnici otkrili koja nam je godina života najgora
Istraživanja su pokazala da je kriza srednjih godina najintenzivnija u dobi od 47 godina u razvijenim zemljama, odnosno u dobi od 48 godina u zemljama u razvoju. Ali, ne budite depresivni, rezultati pokazuju i da se u kasnijim godinama vraća osjećaj sreće i zadovoljstva.
Krizom srednjih godina pogađa sve ljude, bez obzira na to gdje živite i kakvo je vaše zdravstveno stanje. Autor istraživanja, prof. David Blanchflower razvio je teoriju da sreća tokom naših života ima krivulju u obliku slova „U”: od optimizma i životne radosti kojom smo ispunjeni od 18. godine pa usporavanja i početka pada krivulje u tridesetoj godini do dna koje doseže u četrdesetim godinama života i na kraju do ponovnog uspona krivulje u starijoj životnoj dobi.
Novinar Jonathan Rauch takođe se bavio ovom temom te je napisao knjigu „Krivulja sreće”. On tvrdi da i orangutani i čimpanze imaju takav period u životu, ali smatra da to ne mora biti kriza u doslovnom smislu riječi, već se može govoriti o prelaznom periodu. U srednjim godinama dolazi do promjena u našem sistemu vrijednosti i u našem mozgu. U život krećemo spremni na borbu za svoje mjesto pod suncem, kompetitivni i ambiciozni.
Ali, ta ambicioznost je nezgodna stvar jer nam nikad ne dopušta da budemo zadovoljni, a u srednjim godinama čak i postajemo razočarani. U 30-im i 40-im godinama počinje nam se smanjivati i mozak, a taj proces se ubrzava u 60-im godinama. Nivo polnih hormona testosterona kod muškaraca i estrogena kod žena takođe počinje opadati i to već u tridesetim godinama, a do intenzivnijeg pada dolazi u 40-im godinama.
Ipak, s vremenom krivulja sreće opet kreće prema gore da bi u sedamdesetim godinama života došla do nivoa na kojem je bila u našim dvadesetima.
Foto: Freepik
