Je li Sebastian Kurz lagao?

Bivši šef ÖVP-a Sebastian Kurz će od 18. oktobra morati da odgovara zbog davanja lažnih izjava pred Istražnim odborom za aferu Ibiza

Tužilaštvo za privredu i korupciju (WKStA) podiglo je optužnicu protiv bivšeg saveznog kancelara i lidera Narodne partije (ÖVP) Sebastiana Kurza zbog lažnog svjedočenja u aferi „Ibiza“ pred Istražnim odborom Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta, a vezano za „navodnu korumpiranost” tadašnje Kurzove vlade. Kurz ​​će od 18. oktobra morati da odgovara za krivične predmete pred Bečkim okružnim sudom. Izricanje presude planirano je 23. oktobra, a bude li proglašen krivim, Kurzu prijete tri godine zatvora, saopštio je sud u Beču.

Osim Kurza, za lažno svjedočenje su optuženi i njegov dugogodišnji saradnik Bernhard Bonelli, šef kabineta u Kancelariji saveznog kancelara tokom Kurzovog mandata i njegovog nasljednika Alexandra Schallenberga, kao i bivša potpredsjednica Austrijske narodne partije (ÖVP) Bettina Glatz-Kremsner, koja je do marta 2022. godine bila generalna direktorica Casinos Austria i predsjednica Upravnog odbora Austrijskih lutrija. Oboje će, zajedno sa Kurzom, sjesti na optuženičku klupu u Velikoj sudnici.

Kako je sve počelo?

Tačke optužnice rezultat su istrage koja je započeta još 2021. godine, kada je Sebastian Kurz bio kancelar. Istraga se odnosila na prvu Kurzovu vladu, sastavljenu od koalicije Narodne partije (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske partije Austrije (FPÖ), a koja je upravo zbog afere „Ibiza“ pala sredinom 2019. godine. Vlada je, na Kurzovu inicijativu, raspuštena nakon što se u javnosti pojavio video na kojem se vidi kako tadašnji lider Slobodarske partije Heinz-Christian Strache na Ibizi obećava ilegalne državne pogodnosti jednom, kako je procijenjeno, ruskom investitoru. Kurz se tereti da je u tom slučaju pred Istražnim odborom lažno svjedočio o svojoj ulozi u reformi državne holding kompanije ÖBAG, koja u pojedinim kompanijama koordiniše aktivnosti države. Kurz je u Parlamentu minizirao svoju ulogu prilikom izbora nadzornog odbora i rukovodilaca kompanije.

Sebastian Kurz podnio je ostavku na dužnost kancelara 2021. godine nakon što su tužitelji njega i još devet osoba počeli istraživati zbog sumnje za zloupotrebu položaja, korupciju i mito u raznim scenarijima i s različitim stepenima umiješanosti. Kurz je tada najavio da se potpuno povlači iz politike, a na čelu partije naslijedio ga je Karl Nehammer.

Šta sve čeka Kurza na suđenju?

U svom optužnom prijedlogu, Agencija za provođenje zakona izričito se protivi vanparničnoj nagodbi, koja bi inače bila moguća za djelo lažnog svjedočenja. U konkretnom slučaju, vanparnična nagodba, kojom bi Kurz i drugi mogli izbjeći osudu uz eventualnu novčanu kaznu, „ne dolazi u obzir iz razloga nedostatka preuzimanja odgovornosti i dodatno iz opšte-prevencijskih razloga“, navodi Tužilaštvo za privredu i korupciju (WKStA). Nadležni sudija je Michael Radasztics, koji bi trebao procijeniti osnovanost optužbe WKStA protiv Kurza i drugih. Radasztics, bivši državni tužilac, bio je sedam godina odgovoran za slučaj „Eurofighter“. Godine 2019. slučaj mu je oduzet i prenesen na WKStA.

Ono o čemu svi mediji sada izvještavaju, da je optužnica za sve tri osobe koje se sumnjiči da su lažno svjedočile, ispisana na 108 stranica. Kao i da će u Kurzovom procesu svjedočiti čak 21 prominentni svjedok. Među njima i tadašnji austrijski vicekancelar i Kurzov zamjenik i šef Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz-Christian Strache. Među pozvanim svjedocima u Kurzovom procesu u oktobru je i bivši glavni sekretar Ministarstva finansija Thomas Schmid i kasnije predsjednik Uprave ÖBAG, a protiv kojega se takođe vodi sudski proces. Schmid je osoba zbog koje je sva njegova SMS korespondencija s kancelarom Kurzom, njegovim tada nerazdvojnim prijateljem, a sada jednim od najljućih protivnika, ugledala svjetlo dana. Schmid se pred sudstvom izborio za status „zaštićenog svjedoka”, pa će biti zanimljivo šta će on sve imati reći o svom bivšem prijatelju Kurzu.

Kako je objavljeno, svjedočiće i bivši ministar finansija Hartwig Löger, kao i bivši ministar za Evropu u Kurzovoj vladi s krajnjom desnicom, a potom i ministar finansija u Kurzovoj vladi sa Zelenima Gernot Blümel.

Kakve su reakcije na optužnicu?

Sada kada je optužnica potvrđena i već zakazano suđenje, uslijedile su i prve reakcije koje je prenio Kurier. Ispred Slobodarske partije FPÖ, bivšeg partnera Sebastiana Kurza u vladi, oglasio se glavni sekretar Christian Hafenecker: „Optužba za navodno davanje lažnih izjava protiv bivšeg ÖVP-ovog kancelara Kurza vjerovatno će biti samo vrh ledenog brijeg, za koju on mora odgovarati pred sudom. Slobodarska partija polaže svoje puno povjerenje u pravosuđe i njegov istražni rad. Sada je red na sudove.“

Parlamentarni lider Socijaldemokratske partije SPÖ, Kai Jan Krainer, koristi optužnicu da ponovo kritikuje kancelara Karla Nehammera. Krainer naglašava da je Kurzov sistem još uvijek netaknut u sadašnjem ÖVP-u: „Svako ko je vjerovao da kancelar Nehammer prekida Kurzov sistem uvjerio se da je drugačije. Nehammer je i sam dio Kurzovog sistema. Ako bi želio da počisti, morao bi da krene od sebe.” Krainer je svoju kritiku obrazložio činjenicom da “u najužim krugovima ÖVP-a još postoje brojni mozgovi Kurzovog sistema“.

Generalni sekretar ÖVP-a Christian Stocker sretan je što se optužbe protiv njegovog bivšeg stranačkog lidera sada konačno mogu razjasniti: „Nakon godina optužbi, Sebastian Kurz bi konačno trebao imati priliku da se brani pred nezavisnim sudom. Važno je da konačno razjasnimo optužbe.“ Stocker naglašava da je riječ o krivičnoj prijavi: „Ovo nije presuda, a pogotovo ne osuđujuća. Sebastian Kurz je uvijek isticao da su optužbe protiv njega lažne, pa pretpostavljamo da nije bilo kriminalnog ponašanja. Sada je na nezavisnom sudu da to odluči.“ Za generalnog sekretara ÖVP-a, dužina vremena prije podnošenja krivične prijave je pokazatelj da su „optužbe na klimavim temeljima. Nevjerovatno je da su istrage toliko dugo trajale i da su mediji obaviješteni o daljim koracima postupka mnogo prije nego što su oni na koje se odnosi.“

Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) vidi moguću optužbu protiv Kurza prije svega kao priliku da se ovaj slučaj razjasni: „Kada dođe vrijeme, konačno postoji mogućnost da se razjasni situacija za sve pogođene ovim slučajem, kao i mogućnost da se to razjašnjenje zaista traži.“

Generalni sekretar NEOS-a Douglas Hoyos je rekao: „Sada je važno pustiti pravosuđe da radi u miru – bez pokušaja ometanja njihovog procesa tirkiznim unakrsnim udarcima. Jer tokom mandata Sebastiana Kurza kao kancelara, izgubljeno je previše povjerenja u političare i institucije u Austriji. Sada je na svima da povrate ovo povjerenje. A ova procedura može biti samo početak. Jer sa Sebastianom Kurzom, problem kredibiliteta i povjerenja, posebno ÖVP, nije nestao.“

Bivši predsjednički kandidat Gerald Grosz odreagovao je na optužbe protiv Kurza s izvjesnim veseljem. „Zelena pravda vas, od svih stvari, vuče na sudsku klupu gdje ste već izbacili Strachea. Sam Kurz je Zelenima dao Ministarstvo pravde. Ko drugome jamu kopa…“, objavio je Grosz na društvenoj platformi X (Twitter).

Za šta se terete Bonelli i Glatz-Kremsner?

Kurzov povjerenik i bivši šef kabineta Bernhard Bonelli takođe se optužuje za lažno svjedočenje pred Istražnim odborom u vezi sa imenovanjem Nadzornog odbora ÖBAG-a. Izjavio je da je bio obaviješten o odluci koja je donesena, te da je „bio uključen u proces najkasnije od septembra 2018, učestvovao je u više sastanaka u vezi sa imenovanjem Nadzornog odbora ÖBAG-a, razgovarao o mogućim kandidatima sa Kurzom, Lögerom i Schmidom, i znao je da, osim osnovne stručne kvalifikacije, lična lojalnost i pouzdanost predstavljaju drugi odlučujući kriterijum za izbor“. On je, takođe, predložio Kurza kao mogućeg kandidata i spojio ga sa svim budućim članovima Nadzornog odbora. Prema WKStA, Bonelli je lažno svjedočio i kada je naveo da se ne može tačno sjetiti da li su postojali dogovori između vladajućih stranaka u vezi sa imenovanjem samostalnog predsjednika uprave.

BettinaGlatz-Kremsner se optužuje za davanje lažnih izjava kako pred Istražnim odborom tako i pred Upravom za ekonomiju i korupciju. U okviru istrage u vezi sa slučajem Casag (Casinos Austria), izjavila je da nije znala za sastanak između Lögera i Johanna Grafa – što je prema optužbi lažno svjedočenje. Takođe je dala lažne izjave o imenovanju Petera Sidla za člana uprave Casinos Austria. Osim toga, Glatz-Kremsner je izjavila da nije dobila “signale” podrške za svoju vlastitu prijavu za CEO Casaga iz Ministarstva finansija ili vrha ÖVP-a. Optužba joj stavlja na teret da je tačno znala da Schmid, Löger i Kurz podržavaju njen zahtjev i da su joj to saopštili.

Šta zapravo znači „lažno svjedočenje“ koje se optuženima stavlja na teret?

Lažno svjedočenje je krivično djelo koje je regulisano članom 288 Krivičnog zakona. Osnovna namjera ove odredbe je osigurati pravedan i zakonit postupak pred sudom – presude ne bi smjele biti iskrivljene lažnim izjavama. Isti princip važi i za istražne odbore i postupke pred disciplinskim organima.

Kurier prenosi sadržaj odredbe, koja glasi: “Ko lažno svjedoči pred sudom kao svjedok ili, ako nije istovremeno stranka, kao osoba koja daje iskaz prilikom svog formalnog ispitivanja o predmetu, ili ko kao stručnjak pruži lažnu dijagnozu ili lažno mišljenje, kazniće se zatvorom do tri godine.” U kasnijem odlomku, ovo se proširuje i na istražne odbore i slične slučajeve.

Da bi se elemenat krivičnog djela ostvario, s jedne strane je potrebno da je optuženi stvarno i objektivno dao lažan iskaz. Osim toga, potrebno je i da postoji namjera (kao i kod većine drugih krivičnih djela u Krivičnom zakonu) – dakle, neko ko se, na primjer, samo netačno sjeća ne može biti kažnjen.

Nije odlučujuće za osudu da li je lažan iskaz zaista uticao na otkrivanje stvarnih činjenica ili ih čak spriječio. Ovaj krivični čin ima za cilj osigurati funkcionalnost pravosudnog sistema. Činjenica da se njegova važnost visoko vrednuje ogleda se i u kazni od tri godine zatvora – ipak, u situacijama koje se često doživljavaju kao prisilne, često se daje lažan iskaz iz samozaštite ili radi zaštite članova porodice ili prijatelja.