Kandidatski status BiH: Ruska invazija ili domaća politika?
Bosna i Hercegovina dobila je kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. No, pitanje je zašto bi BiH dobila status kandidata ako nije ispunila 14 prioriteta iz 2019. te 8 preporuka iz oktobra 2022. godine? Krenimo redom.
Da li BiH zaslužuje kandidaturu?
Politički analitičar Adi Ćerimagić za magazin BUKU veli kako je prije odgovora na pitanje da li BiH zaslužuje status kandidata potrebno ustanoviti da li postoje i koji su to kriteriji po kojim zemlje članice Evropske unije dodjeljuju kandidatski status nekoj zemlji. Međutim, takvih standarda nema. „Ukoliko pogledamo unazad, od 1999. od kada EU dodjeljuje kandidatski status, vidjećemo da su zemlje koje su dobijale kandidatski status u najvećem slučaju bile vrlo, vrlo daleko od standarda i članstva u EU, a s druge strane da je ta odluka uvijek bila velikim dijelom motivisana politički kao određena poruka određenoj zemlji ili čak određenim političarima u toj zemlji. Tako je Turska, koja je prva dobila kandidatski status, dobila u trenutku kada je na snazi imala smrtnu kaznu, Hrvatska je dobila kandidatski status bez da je isporučila sve optužene za ratne zločine, Srbija je svoj status kandidata dobila kao političku podršku tadašnjem predsjedniku Borisu Tadiću u pokušaju da bude ponovno izabran za predsjednika Srbije“, rekao je Ćerimagić.
Šta kažu u EU?
Kandidatski status ne treba podcjenjivati, to je velika šansa za BiH. Ovako Johann Sattler, šef delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini komentariše odluku Vijeća za opšte poslove EU koje je 13. decembra odobrilo Bosni i Hercegovini (BiH) status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u EU. “Vidjeli smo neke pomake u BiH, ali trebamo biti iskreni i reći da su brojni drugi faktori pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu”, kazao je Sattler za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell naveo je na svom Twitter nalogu da je dodjeljivanjem statusa BiH potvrđena evropska budućnost te zemlje. “Ovo je odluka za građane Bosne i Hercegovine. Politički lideri sada mogu preobraziti ovu ambiciju u stvarnost kroz odlučne reforme”, naveo je Borrell u twittu. Odluku je pozdravio i Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt. On je čestitao građanima BiH dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU. “Ovo je jedinstvena prilika za Bosnu i Hercegovinu. Kandidatski status je ključni korak u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jedna potvrda opredijeljenosti obje strane za budućnost BiH kao članice EU porodice”, naveo je Schmidt, saopšteno je iz OHR-a.
Šta kažu Ameri?
Odluku je pozdravila i Američka ambasada u BiH, koja je poručila da narod te zemlje to zaslužuje, „iako su politički lideri učinili malo da ga zarade“. „Lideri koji formiraju novu vlast moraju demonstrirati predanost evropskoj perspektivi tako što će prihvatiti reforme koje su potrebne da se otključaju benefiti kandidatskog statusa. Vrata Evrope su otvorena i vrijeme je da oni koji trebaju voditi BiH kroz njih prionu na posao“, poručeno je iz Ambasade.
Kakve veze sa ovim imaju Rusi?
Komentari, u kojima se spominje veza ruske agresije na Ukrajinu i status BiH, stižu iz Njemačke. Njemačka politika pozdravlja napredak BiH prema EU, ali ističe kako pritom ne prevladavaju iluzije o tome da je dodjeljivanje statusa kandidata rezultat nekog značajnog napretka u institucionalnom ili demokratskom razvoju u BiH. Kao razlog za to, njemački političari u prvom redu vide geopolitičku dimenziju i zabrinutost za stabilnost i bezbjednost u Evropi. „Ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji krši međunarodno pravo, pokrenuo je novu dinamiku u susjedstvu i politici proširenja Evropske unije koje ne bi bilo ovim tempom da nije bilo rata. Status kandidata za Bosnu i Hercegovinu je nesumnjivo dio te dinamike“, kaže za DW Thomas Hacker (FDP), izvjestilac za zemlje Zapadnog Balkana poslaničke grupe Liberala (FDP) u njemačkom Bundestagu. I dodaje: „Nove međunarodne i geopolitičke realnosti potpomogle su dodjeljivanju statusa kandidata.“
Boris Mijatović, poslanik Zelenih zadužen za pitanja ljudskih prava i humanitarnu pomoć, kaže da „smo suočeni s ozbiljnom geopolitičkom situacijom stvorenom agresorskim ratom Ruske Federacije protiv suverenog susjeda Ukrajine. Ako EU ne održi obećanja iz Soluna 2003. godine (o evropskoj perspektivi za zemlje Zapadnog Balkana, prim.ur), tu prazninu popuniće druge države i njihove inicijative, poput Rusije, Kine ili drugih.“ Zato bi Zapadni Balkan trebalo „posmatrati kao geopolitički važan region i odlučno krenuti s integracijom u EU, kako ruski i kineski uticaj ne bi još više ojačali“, naglašava i socijaldemokratski (SPD) poslanik u Bundestagu Adis Ahmetović. „Zapadni Balkan ne smije da postane poprište sljedećeg velikog evropskog sukoba“, upozorava je Ahmetović.
Šta vele komšije i susjedi?
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da je perspektiva članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji jasna. “Odlične vijesti za region od naših evropskih prijatelja i partnera“, naveo je Đukanović na Twitteru. Čestitao je Bosni i Hercegovini na dobijanju statusa kandidata za članstvo u EU-u. „Mi smo uvijek za napredak svih balkanskih zemalja na evropskom putu“, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uoči početka Samita na kojem je BiH dobila status kandidata za upad.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je će Hrvatska Bosni i Hercegovini pomoći na putu ka punopravnom članstvu kao prijateljska zemlja. Pojasnio je da joj pomoć može pružiti snažnom političkom i diplomatskom podrškom, stručnom ekspertizom te intenziviranjem međusobnih odnosa. “Ponosni smo i sretni, Europsko vijeće potvrdilo je kandidatski status za BiH, za što se Hrvatska snažno zalagala! Nama susjedna i prijateljska BiH zaslužila je podršku EU-a, koja je ujedno poticaj za daljnje reforme i dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva. Čestitam od srca!” napisao je Plenković.
Šta znači “status kandidata”?
Sead Numanović u svom komentaru za portal istraga.ba tvrdi kako bi status kandidata mogao Bosni i Hercegovini psihološki donijeti izvjesne promjene. One se ne ogledaju samo u narativu, već i nizu sasvim konkretnih koraka prema institucijama EU. Najdirektnije, kandidatski status znači i znatno više para iz Brisela prema Sarajevu. To će zazvučati primamljivo i svim vlastodršcima ovdje, zar ne?! Ali, to uopšte ne znači ulazak u Evropsku uniju – sutra. Ni za godinu. Pa ni za pet! Zašto? Zato što je od tog čina bitniji momenat počinjanja pregovora. Proces od dobijanja kandidatskog statusa do formalnog ulaska u blok koji trenutno čini 27 evropskih država sve duže traje i sve je neizvjesniji.
Šta Evropska komisija očekuje od BiH?
Evropska komisija je za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 2022. preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam određenih uslova. Prvi: prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Drugi: usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine. Treći: donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa. Četvrti: preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Peti: odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila. Šesti: obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. Sedmi: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima. Osmi: obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU. Malo li je.
I šta sad?
Ostaje da se vidi da li će status kandidata „pogurati“ građanke i građane Bosne i Hercegovine, reforme i nove, bolje zakone, koji će se čak i spovoditi ili će ova odluka „pogurati“ korupciju među nacionalnim liderima, koji vlastitom retorikom i politikom već decenijama stoje na putu prema Evropskoj uniji. Bili kako bilo, mladi će u EU. Sad, u vlastitoj državi ili autobusom…
Foto: Freepik
