Ekstremno spašavanje kita
Zalutali grbavi kit nasukao se u Baltičkom moru. To je, naravno, tragičan događaj, ali bi u vremenima prije društvenih mreža bio shvaćen kao manje-više prirodna pojava. Priroda je surova, sviđalo se to nama ili ne. Ipak, cijela Njemačka prati sudbinu kita Timmyja, koji se nasukao kod ostrva Poel. Dok stručnjaci kažu da je najbolje pustiti životinju da u miru ugine, jedna privatna inicijativa čini sve da ga vrati na otvoreno more.
U samom timu “inicijative” već vladaju ozbiljne tenzije. Pojavile su se i teške optužbe protiv čovjeka koji je pokrenuo i koordinira akciju: saveznog kancelara Friedricha Merza naziva „pederom“, ukrajinskog predsjednika Zelenskog „zločincem“, a muslimane „živim smećem“. Oko već uklonjenog grbavog kita okupila se scena teoretičara zavjere i „Querdenkera“ (interesantno, prevod je “svojeglavac”).
Većina će sada pomisliti: „Pa dobro, u čemu je problem ako neko želi da spasi jadnu životinju?“
Na čelo „spasilaca kita“ u međuvremenu su se samoinicijativno postavili ljudi koji su na društvenim mrežama ranije bili poznati po govoru mržnje. Jedan od njih je Jens Schulz. Iako je godinama na internetu objavljivao rasističke, antisemitske i islamofobne komentare te dijelio sadržaj AfD-a, nadležno ministarstvo je nakon kratkih razgovora ipak prihvatilo njegov plan. Schulz je kasnije te objave pravdao navodnim hakerskim napadom. Stručne kvalifikacije nema — prema pisanju lista Die Zeit, radi kao agent za nekretnine. Pod njegovim vodstvom u vrlo kratkom roku formiran je izuzetno bizaran i stručno upitan spasilački tim. Među članovima su, između ostalih, vlasnica limuzinskog servisa, jedan „spasilac životinja“ osuđen zbog pronevjere te peruanski „šaptač kitovima“. Veterinarka posebno dovedena s Havaja ubrzo nakon dolaska ponovo je otišla. Posebno kontroverzna je uloga TikTok influensera Dannyja Hilsea. Tim ga smatra neophodnim jer, navodno, njegov glas ima istu frekvenciju kao glas kita. Neki čak govore o „auri“ koja dopire do kita. Osim „kanalisanja kita“, Hilse ima i otvorene veze s ekstremno desničarskim i bajkerskim miljeom.
Šta desničarski ekstremisti žele od kita?
Instrumentalizuju jadnu životinju. Desničari se iznova predstavljaju kao zaštitnici životinja, iako to u stvarnosti nisu — njihov politički program šteti klimi i samim tim je izuzetno opasan za okoliš i životinje. No, ta navodna ljubav prema životinjama ima propagandnu funkciju: životinje kod mnogih ljudi bude snažne emocije, pa je ova tema pogodna da izazove simpatije kod „običnih građana“ koje klasične desničarske teme ne privlače.
Predstavljajući se kao ljubitelji životinja, desničarski ekstremisti pokušavaju skrenuti pažnju sa svojih antihumanih stavova. Osim toga, socijalni darvinizam je ključni element desničarske ideologije. Još jedan primjer istaknutog slučaja bio je pas „Chico“, kojeg su desničari žestoko branili, iako je 2018. godine nasmrt izgrizao svog vlasnika i njegovu majku.
Fizičar i stručnjak za skepticizam Holm Hümmler u toksičnoj mješavini “inicijative” vidi prijetnju za demokratsko društvo. On, slično kao tokom pandemije koronavirusa ili na početku rata u Ukrajini, primjećuje opasno zbližavanje inače različitih, ali online umreženih miljea. Upozorava na „problematičnu kombinaciju ezoteričara, ideologa zavjere i političkog ekstremizma, koji se ne pokazuje uvijek jasno kao desničarski ekstremizam, ali se već izražava kroz spremnost na nasilje i kroz odbacivanje demokratskih institucija i izabranih predstavnika.“
Za kraj, nekoliko zanimljivih brojki: ljudi godišnje ubiju između 80 i 100 miliona ajkula, a oko 300.000 delfina i kitova ugine zapetljano u ribarske mreže. Kupujete li tunu u konzervi? To je 100g od 5,8 miliona tona industrijski ulovljene ribe u 2024. godini. O plastici i morima da i ne govorimo…
Empatija koja se uključuje selektivno, kao i u mnogim drugim situacijama na planeti čiji smo, nažalost, najgori stanovnici.
Dino Šoše
Izdavač
