Epstein, Trump i globalna mreža moći: više od hiljadu žrtava i zataškavanja

Moćni američki finansijer i seksualni prestupnik Jeffrey Epstein jedna je od glavnih svjetskih tema posljednjih mjeseci. Objavljivanje sudskih i istražnih dokumenata, koji su do sada bili skriveni od očiju javnosti, ponovo je otvorilo pitanja o moći, odgovornosti i granicama pravde, ali i o tome zašto se oko jednog seksualnog prestupnika digla tolika globalna bura. 

Ti dokumenti nisu ostali samo na nivou javnog skandala, podstakli su krivične istrage na tri kontinenta, doveli do ostavke bivšeg britanskog ambasadora, izazvali policijske racije u Londonu i prisilili evropske kraljevske porodice na javna izvinjenja. Istovremeno, počeli su urušavati karijere političara, diplomata i posrednika čije su veze sa pokojnim finansijerom do tada bile tek predmet glasina.

Dokumenti koje objavljuje Ministarstvo pravde SAD-a pokazuju koliko je Epstein bio blizak s brojnim uticajnim ličnostima. Među njima su bivši američki predsjednik Bill Clinton, sadašnji predsjednik Donald Trump, ali i tehnološki milijarder Elon Musk, kao i brojni političari, glumci, modeli i druge javne i društveno moćne osobe. Upravo te veze čine Epsteinov slučaj jednim od najosjetljivijih i najkontroverznijih u savremenoj američkoj istoriji.

Do sada poznati Epsteinovi zločini

Dosjei povezani s Epsteinom ukazuju na postojanje globalne kriminalne mreže koja bi mogla predstavljati zločine protiv čovječnosti, upozorili su specijalisti za ljudska prava UN-a. “Navode da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo Američko ministarstvo pravosuđa počinjeni u kontekstu supremacističkih uvjerenja, rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Ti zločini pokazuju komodifikaciju i dehumanizaciju žena i djevojčica”, izvijestio je Reuter, prenosi Index.

“Razmjeri, priroda, sistematičnost i transnacionalni doseg ovih zločina protiv žena i djevojčica toliko su ozbiljni da bi se za neke od njih razumno moglo smatrati da ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovječnosti”, naveli su specijalisti u izjavi. Oni su istaknuli da optužbe iz dosjea zahtijevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu te da bi se trebalo ispitati i kako je bilo moguće da se takvi zločini događaju tako dugo. Ministarstvo pravosuđa SAD-a nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Zakon koji je u novembru prošle godine sa širokom dvostranačkom podrškom odobrio Kongres nalaže da svi dosjei povezani s Epsteinom budu javno objavljeni. UN-ovi specijalisti izrazili su zabrinutost zbog “ozbiljnih propusta u poštivanju propisa i pogrešnih redakcija” koje su otkrile osjetljive podatke o žrtvama. Dosad je u objavljenim dokumentima identifikovano više od 1200 žrtava. “Oklijevanje da se informacije u potpunosti otkriju ili da se prošire istrage ostavilo je mnoge preživjele traumatizovanim, izloženima onome što opisuju kao institucionalno manipulisanje”, naveli su iz UN-a.

Istraga pokazuje da je Jeffrey Epstein imao bolesni plan koristiti vlastitu spermu za oplodnju oko 20 djevojaka istovremeno u užasavajućem pokušaju stvaranja “superrase”. Najnovija tranša Epsteinovih dosjea mogla bi baciti novo svjetlo na mračnu šemu koju je osuđeni pedofil dugo planirao, piše Mirror.

U jednom od objavljenih dokumenata bio je zapis iz dnevnika tinejdžerice. U njemu je tvrdila da je Epstein bio otac njezine kćeri kada je imala 16 ili 17 godina, davne 2002. godine. Ghislaine Maxwell, tadašnja djevojka osramoćenog finansijera, bila je prisutna pri porodu, zapisala je tinejdžerica. U dnevniku se navodi da je djevojčici novorođenče oduzeto samo 10 minuta nakon što se porodila. Bilješke su potresne, a anonimna tinejdžerica tvrdi: “Rodila se, čula sam njezin plač! Vidjela sam ovu sićušnu glavu i tijelo između ruku ljekara. Ghislaine je rekla da je prekrasna. Gdje je ona?”

U drugom dijelu se dalje tvrdi da je “pretvorena u nešto što se čini kao ljudski inkubator”. Ali, navodno su Epsteinovi planovi da postane otac što više djece otišli i dalje. Među dokumentima je i mail, za koju se vjeruje da je od Sarah Ferguson, u kojoj čestita Epsteinu na dolasku “dječaka”. Prije se nikada nije znalo da je imao djecu. Ako postoji, dijete bi sada imalo 14 godina. Samo nekoliko minuta kasnije, s iste adrese došla je poruka: “Nestao si. Nisam čak ni znala da čekaš dijete. Bilo mi je tako kristalno jasno da si mi samo prijatelj kako bi došao do Andrewa”.

Jezivi dnevnički zapis žene koja tvrdi da je rodila Epsteinovo dijete saveznim su tužiteljima dostavili njezini advokati dok su istraživali Epsteina i Maxwella. Jedan odlomak odnosi se na preokupaciju, naizgled Epsteinovu, “superiornim genskim fondom”.

Uzgajanje djece za zlostavljanje?

Epsteinova žrtva Virginia Giuffre, koja je optužila Andrewa Mountbattena Windsora da ju je tri puta seksualno napao dok je bila tinejdžerica – optužbe koje je on čvrsto i više puta porekao – takođe je jednom tvrdila da su je Maxwell i Epstein pokušali uvjeriti da rodi njegovo dijete.

Guiffre, koja je umrla u aprilu 2025. u dobi od 41 godine, u svojim srceparajućim memoarima “Nobody's Girl” (Ničija djevojka) tvrdila je da se brinula da seksualni prestupnici imaju užasne planove za potomstvo koje su željeli da ona rodi. Tvrdila je da su je kontinuirano prisiljavali da rodi Epsteinovo dijete, ali njihove potencijalne motivacije su je užasavale.

“Što ako je dijete žensko? Je li plan Epsteina i Maxwella bio da ja odgajam tu djevojčicu dok ne dostigne pubertet, a zatim je predam njima na zlostavljanje?”, strahovala je. 

Guardian je još 2019. izvijestio da je Epstein imao velike planove za potomstvo koje se nadao masovno proizvesti. Njegov ranč u Novom Meksiku navodno je bio mjesto gdje je planirao provesti svoje bolesne planove, koje je navodno osmislio godinama prije osude za seksualne zločine nad djecom 2008. godine. Ogromni “Zorro ranč” smješten u vrlo malom gradu u blizini Santa Fea bio bi baza za njegove operacije “superrase”. Navodno je razgovarao s poslovnim velikanima i naučnicima o svojim planovima još od ranih 2000-ih, koji su uključivali oplodnju mnogo žena odjednom njegovom spermom, koje bi sve ostale na ranču dok su trudne.

Područje za koje se Epstein navodno zanimao nazivalo se “transhumanizam” i kritikovano je zbog sličnosti s eugeničkim politikama poput onih u nacističkoj Njemačkoj. Ideja iza njegovog plana bila je korištenje “kontrolisanog uzgoja” za “poboljšanje ljudske rase” – nešto što je potpuno diskreditovano.

Privremeno hapšenje bivšeg princa

Bivši princ Andrew Mountbatten-Windsor, brat kralja Charlesa III, priveden je zbog sumnje na zloupotrebu položaja u obavljanju javne dužnosti. Istražitelji već neko vrijeme provjeravaju navode da je princ Andrew dijelio povjerljive informacije s milijarderom i seksualnim prestupnikom Epsteinom dok je obnašao dužnost britanskog trgovinskog izaslanika. Policija je prethodno razmatrala i optužbe da je Epstein u Veliku Britaniju doveo ženu radi seksualnog susreta s Andrewom, kao i tvrdnje o spornom dijeljenju osjetljivih podataka s osramoćenim finansijerom.

Policijska akcija uslijedila je nakon što je Ministarstvo pravosuđa SAD-a objavilo elektronsku poštu koja navodno potvrđuje da je Andrew sa Epsteinom dijelio izvještaje o službenim posjetama Hong Kongu, Vijetnamu i Singapuru. Posebno su sporne poruke iz 2010. godine, poput one koju je Mountbatten-Windsor proslijedio samo pet minuta nakon što mu je poslao tadašnji posebni savjetnik Amir Patel. Druga poruka, poslana na Badnjak iste godine, sadržavala je povjerljivi sažetak o mogućnostima ulaganja u obnovu afganistanske pokrajine Helmand, objavio je The Guardian.

U avgustu 2021. godine jedna od Epsteinovih žrtava Virginia Giuffre tužila je Andrewa pred sudom u New Yorku, tvrdeći da je s njom imao seksualni odnos dok je bila maloljetna. Andrew je negirao optužbe, ali je ostao bez svih vojnih titula i kraljevskih počasnih funkcija. Iako nije priznao krivicu, Andrew je priznao patnju koju je Giuffre pretrpjela kao žrtva trgovine ljudima radi seksualne eksploatacije. 

Šta ovo hapšenje znači za britansku monarhiju?

Nakon što su prošle godine isplivali e-mailovi koji pokazuju da je Andrew ostao u kontaktu s Epsteinom duže nego što je ranije tvrdio, kralj Charles III oduzeo je bratu njegovu titulu princa, druge počasti, kao i dom u Royal Lodgeu u Windsoru.

Kralj i njegov nasljednik, princ William, sve jasnije osjećaju pritisak javnosti nakon privremenog hapšenja člana kraljevske porodice. U dva navrata, tokom javnih nastupa, građani su direktno pitali kralja o optužbama protiv mlađeg brata. William se suočio sličnim pitanjima novinara tokom posjete Saudijskoj Arabiji.

Kraljevske palate u svojim su izjavama naglasile „duboku zabrinutost“ i solidarnost sa žrtvama. Charles je takođe obećao punu saradnju s kriminalističkom policijom, ističući da se želi distancirati od spletki svog mlađeg brata i da će se monarhija fokusirati na očuvanje povjerenja javnosti.

Međutim, britanska kraljevska porodica nije jedina evropska monarhija čije se ime pojavljuje u kontekstu Epsteinovih veza. Novi dokumenti otkrivaju da se ime norveške princeze Mette-Marit pojavljuje više od hiljadu puta u materijalima povezanim sa Jeffreyjem Epsteinom. Prema dostupnim podacima, elektronska prepiska između princeze i Epsteina trajala je od 2011. do 2014. godine i obuhvata stotine poruka. Nakon objave dokumenata, Mette-Marit se oglasila kratkom izjavom u kojoj je navela da je kontakt s Epsteinom bio rezultat „loše procjene“, ne ulazeći u dodatna objašnjenja o prirodi njihove komunikacije.

Hoće li afera Epstein oboriti i britanskog premijera?

U aferi oko veza s Epsteinom se žestoko trese i položaj britanskog premijera Keira Starmera. Naime, veliki Starmerov politički saveznik Peter Mandelson pojavljuje se u famoznim Epsteinovim spisima kao prominentna figura. Postoje sumnje da Starmer znao za to, ali ga je uprkos tome poslao za ambasadora u Sjedinjene Države.

Zbog toga ima onih, pa i među laburistima, koji smatraju da Starmer više ne bi trebao biti britanskim premijer. Starmer se izvinio žrtvama Jeffreyja Epsteina što je povjerovao u “laži” Lorda Mandelsona i imenovao ga ambasadorom u SAD-u. “Žao mi je, žao mi je zbog onoga što vam je učinjeno, žao mi je što vas je toliko ljudi na vlasti iznevjerilo. Žao mi je što sam povjerovao Mandelsonovim lažima i imenovao ga i žao mi je što ste čak i sada prisiljeni ponovno gledati kako se ova priča odvija u javnosti”, izjavio je britanski premijer. To je izvinjenje, međutim, bolji odjek imalo među žrtvama nego među političarima.

Ono što Starmeru trenutno još može ići u prilog jeste da se među njegovom strankom laburista još ne nadzire mogući nasljednik. Njegova bivša zamjenica Angela Rayner, koja je morala odstupiti zbog sumnji u porezne malverzacije se još nateže s poreznom službom i vjerovatno ne bi bila spremna preuzeti dužnost. A trenutni ministar zdravstva Wes Streeting, kojemu se takođe pripisuju ambicije prema Starmerovu položaju, slovi kao blizak Mandelsonov saradnik.

Može li i Trump pasti?

Objavljivanje nove, ogromne količine dokumenata iz istrage o Jeffreyju Epsteinu ponovo je u fokus javnosti dovelo ime Donalda Trumpa. Prema analizi New York Timesa, u više od 5.300 fajlova pronađeno je preko 38.000 referenci koje se odnose na Trumpa, članove njegove porodice, njegov klub Mar-a-Lago i povezane pojmove. Riječ je o mješavini ranije objavljenih dokumenata, medijskih članaka, e-mailova i neprovjerenih tvrdnji, ali i o materijalu koji do sada nije bio detaljno analiziran.

Američko Ministarstvo pravde saopštilo je da je razmatralo optužbe za seksualno zlostavljanje koje su povezivale Trumpa s Epsteinom, ali da nije pronašlo vjerodostojne dokaze koji bi opravdali dalju istragu. Zamjenik državnog tužioca Todd Blanche izjavio je da dostupne informacije ne ispunjavaju prag za krivično gonjenje. Njegova izjava uslijedila je manje od 48 sati nakon što je administracija objavila oko tri miliona stranica dokumenata prikupljenih tokom višegodišnje istrage o Epsteinu.

Ipak, sama činjenica da se Trumpovo ime pojavljuje tako često dodatno je podgrijala sumnje. Tokom kampanje 2024. godine, Trumpovi saveznici su obećavali potpuno otvaranje Epsteinovih dosjea, da bi se administracija kasnije povukla, što je izazvalo nagađanja da dokumenti sadrže kompromitujuće informacije o Trumpu ili ljudima iz njegovog okruženja. Trump je to negirao, tvrdeći da ga objavljeni fajlovi „oslobađaju svake krivice“.

Dokumenti potvrđuju da su Trump i Epstein bili bliski prijatelji do ranih 2000-ih godina. Iako je Trump kasnije umanjivao značaj tog odnosa, javno je govorio o Epsteinu kao o „sjajnom tipu“ i priznao da su dijelili interesovanje za mlade žene. Trump uporno negira bilo kakvo nezakonito ponašanje u vezi s Epsteinom.

Posebno osjetljiv dio dokumenata odnosi se na neprovjerene dojave koje je FBI zaprimio putem Nacionalnog centra za prijetnje. U njima se Trump spominje među nekolicinom moćnih ljudi za koje postoje „sočne“, ali nepotvrđene tvrdnje, uključujući i optužbe za seksualno zlostavljanje. FBI je prošlog ljeta te dojave objedinio u interni sažetak, ali bez ikakvih dokaza koji bi ih potvrdili.

U dokumentima se nalaze i bilješke sa razgovora koje su savezni istražitelji vodili sa Epsteinovim žrtvama. U jednom zapisu iz 2019. godine, žrtva navodi da ju je Epstein odvezao u Mar-a-Lago kako bi upoznala Trumpa. Bilješka, međutim, ne ukazuje na bilo kakvo nedolično ponašanje s Trumpove strane. Slično tome, bivši Epsteinov saradnik Juan Alessi rekao je istražiteljima da je Trump, zajedno s drugim poznatim ličnostima, posjećivao Epsteinovu kuću.

Veliki dio novoobjavljenih fajlova zapravo potvrđuje već poznate informacije. Epstein je, čak i nakon prekida odnosa s Trumpom, pomno pratio njegov politički uspon i pokušavao da ga iskoristi za vlastite interese. Dokumenti uključuju mailove, fotografije i reference na poznatu rođendansku knjigu iz 2003. godine, u kojoj se nalazi i vulgaran unos potpisan Trumpovim imenom, autorstvo koje Trump negira i zbog kojeg je tužio Wall Street Journal.

Posebnu pažnju izazvali su i e-mailovi koje je 2002. godine poslala žena potpisana kao Melania, upućeni Ghislaine Maxwell, Epsteinovoj bliskoj saradnici. Iako nije potvrđeno da je riječ o prvoj dami, sadržaj poruka dodatno oslikava bliskost društvenog kruga oko Epsteina.

Sve u svemu, dokumenti ne donose ključne dokaze protiv Donalda Trumpa, ali jasno pokazuju dubinu i dugotrajnost njegovih veza s Jeffreyjem Epsteinom. Politički rizik možda je veći od pravnog: i bez optužnice, sama sjena Epsteina ostaje faktor koji može uticati na Trumpovu reputaciju, kampanju i pitanje – može li, makar politički, ipak pasti?

Kako je Austrija povezana sa Epsteinom?

Veza Austrije s mrežom Jeffreyja Epsteina ne vodi preko direktnih susreta ili optužbi, već kroz složen splet diplomatskih, političkih i institucionalnih kontakata, prije svega preko bečkog ogranka Međunarodnog instituta za mir (IPI).

Ključna figura u toj priči je Terje Rød-Larsen, dugogodišnji predsjednik IPI-ja, koji je decenijama važio za uglednog diplomatu i posrednika Ujedinjenih naroda. Novi dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa dodatno potvrđuju da je Epstein bio u redovnom kontaktu s bečkom kancelarijom IPI-ja, uglavnom upravo preko Rød-Larsena. Ta saradnja uključivala je česte komunikacije, pozive na međunarodne događaje i finansijsku podršku institutu.

Nakon što je 2020. godine razotkriven obim njihovog odnosa, Rød-Larsen je bio prisiljen da podnese ostavku. Sam je kasnije priznao da je ulazak u lični finansijski odnos s Epsteinom bio „teška greška“. Posljedice su bile drastične: bečki ogranak IPI-ja je raspušten, a istoimena organizacija u Austriji dobrovoljno ugašena, u pokušaju da se spasi kredibilitet ostatka instituta.

Revizija koju je za IPI proveo KPMG pokazala je da je Epstein, direktno ili preko svojih firmi, između 2010. i 2020. godine prebacio oko 650.000 dolara institutu. Novac je kasnije vraćen ili proslijeđen u humanitarne svrhe, ali dokumenti ukazuju da Epstein nije bio tek pasivni donator. Učestvovao je u događajima koje je IPI organizovao, bio je pozivan u Beč, uključujući i Bečki operni bal, te mu je institut pomagao i u privatnim stvarima, poput razgledanja nekretnina u neposrednoj blizini sjedišta IPI-ja u centru Beča.

Austrijska politička dimenzija priče pojavljuje se kroz kontakte IPI-ja s tadašnjim ministrom vanjskih poslova, a kasnije kancelarom, Sebastianom Kurzom. Kao i mnogi drugi evropski i svjetski političari, Kurz je povremeno učestvovao na događajima IPI-ja, uključujući one održavane u okviru Ujedinjenih naroda. Ne postoje dokazi da je imao direktan kontakt s Epsteinom, što je Kurz više puta javno naglasio.

Ipak, dokumenti otkrivaju da je Epstein bio svjestan i zainteresovan za političke veze koje je Rød-Larsen imao u Austriji. U jednoj poruci Epstein Kurza naziva „Terjeovim prijateljem“, neposredno nakon što je Kurz pobijedio na izborima 2017. godine. U istom periodu, Rød-Larsen je radio na organizovanju sastanka između Kurza i Stevea Bannona, bivšeg stratega Donalda Trumpa. Prepiske pokazuju da je Epstein bio uključen u tu komunikacijsku mrežu, iako nema dokaza da je sastanak ikada održan.

Dodatnu težinu svemu daje činjenica da se Austrija u to vrijeme nalazila u osjetljivoj geopolitičkoj poziciji: 2018. godine preuzela je predsjedavanje Vijećem Evropske unije, dok je Beč istovremeno bio poprište diplomatskih inicijativa koje su uključivale i ideju susreta Vladimira Putina i Donalda Trumpa.

Austrija se, dakle, u Epsteinovoj priči pojavljuje ne kao epicentar zločina, već kao dio šire diplomatske i političke infrastrukture kroz koju se Epstein pokušavao legitimisati, graditi uticaj i približiti centrima moći. Upravo ta siva zona, bez direktnih optužbi ali s brojnim posrednim vezama, čini austrijski slučaj jednim od indikativnijih primjera kako je Epstein godinama uspijevao da se kreće u najvišim međunarodnim krugovima.

Epsteinove veze s austrijskim medijima

Osim političkih veza, Epsteinovi dosjei otkrivaju i kontakte s austrijskim medijskim krugovima. Ime Eve Dichand, izdavačice dnevnog lista Heute, pojavljuje se u elektronskoj prepisci s Jeffreyjem Epsteinom.

Prema dokumentima koje su objavili Der Standard i ZackZack, Dichand je bila u direktnom kontaktu s Epsteinom putem e-pošte od oktobra 2012. do jula 2013. godine. Kontakt je uspostavljen preko Borisa Nikolića, Epsteinovog prijatelja i kasnijeg izvršioca njegove ostavštine. Iz prepiske proizlazi da je Dichand pozvala Nikolića i Epsteina u svoj novi dom, kao i na amfAR-ovu gala večeru u Beču, dok je Epstein njoj uputio poziv da posjeti njegove nekretnine na Karibima. 

Kada se njeno ime prvi put pojavilo u ranije objavljenim dokumentima, u novembru 2025. godine, Dichand je negirala da je ikada upoznala Epsteina, navodeći da je za njega znala „isključivo kroz poznati skandal“. Međutim, novoobjavljeni e-mailovi dovode u pitanje tu tvrdnju. Njen advokat Michael Rami izjavio je da se Dichand „ne može sjetiti te korespondencije“, te da je Epsteina, kako navodi, „eventualno površno upoznala prije oko 15 godina na jednom sajmu umjetnosti“, dok je razmjenu poruka opisao kao „kratku i beznačajnu“. Sama Dichand tvrdi da nikada nije bila Epsteinova gošća, niti da je on ikada posjetio nju.

Jesu li sada objavljeni svi Epsteinovi dosjei?

Nije sigurno je li ovo kraj sage o objavljivanju Epsteinovih dokumenata. Zamjenik državnog tužioca Todd Blanche je rekao da je “kraj vrlo sveobuhvatnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata”, signalizirajući da je, što se tiče američkog ministarstva pravosuđa, posao završen.

Međutim, demokrati i dalje tvrde da je odjel zadržao previše dokumenata, moguće oko dva i po miliona, bez odgovarajućeg opravdanja. Demokratski kongresnik Ro Khanna, koji je zajedno s republikanskim kongresnikom Thomasom Massiejem predvodio Zakon o transparentnosti dosjea Epstein, rekao je da je oprezan. „Ministarstvo pravosuđa izjavilo je da je identifikovalo preko 6 miliona potencijalno responzivnih stranica, ali objavljuje samo oko 3,5 miliona nakon pregleda“, rekao je. “To postavlja pitanje zašto se ostatak zadržava.”

Ministarstvo pravosuđa bilo je pod strogom kontrolom nakon što je propustilo rok od 19. decembra za objavljivanje svih dosjea kako je propisano Zakonom o transparentnosti dosjea Epstein, koji je usvojio Kongres. Ali ipak, ostaje za vidjeti je li ova saga završena.

Foto: Freepik