Ukidanje USAID-pomoći: Koje su posljedice za Balkan
USAID, odnosno Američka agencija za međunarodni razvoj, godinama je bio ključni partner zemljama zapadnog Balkana, podržavajući njihove napore u jačanju demokratije, ekonomskom razvoju i izgradnji civilnog društva. Trumpova iznenadna suspenzija te pomoći postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti američke podrške regionu i mogućim posljedicama po njen ekonomski razvoj i političku stabilnost, analizira DW.
Odluka o suspenziji dolazi u trenutku kada je tehnološki preduzetnik, milijarder Elon Musk, USAID označio kao „kriminalnu organizaciju“ i pozvao na njeno ukidanje. Internet portal USAID-a trenutno je nedostupan, a dio osoblja te organizacije poslat je na „prinudni odmor“. USAID-ov nalog izbrisan je sa X-a, društvene mreže Elona Muska. Službenici USAID-a navodno nisu htjeli da dostave povjerljive informacije Muskovom Odjeljenju za efikasnost američke vlade.
USAID na Zapadnom Balkanu
USAID je do suspenzije bio aktivno uključen u brojne projekte širom Zapadnog Balkana, podržavajući inicijative usmjerene na različite aspekte razvoja. Podrška je obuhvatala širok spektar oblasti, od jačanja institucija vlasti i civilnog društva, preko podrške ekonomskom razvoju, do pomoći u obrazovanju, zdravstvu i zaštiti životne sredine, navodi DW.
U Bosni i Hercegovini (BiH), USAID je podržavao razne projekte iz oblasti turizma, energetskog sektora i zaštite ljudskih prava uglavnom kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva. U Srbiji je ta organizacija bila je angažovana u programima jačanja demokratskih institucija, reforme pravosuđa, unapređenja medijskih sloboda i razvoja privatnog sektora. U Hrvatskoj, USAID je bio aktivan tokom 90-ih i ranih 2000-ih, ulažući u obnovu infrastrukture, razvoj privatnog sektora i jačanje demokratskih institucija. Slične inicijative USAID je podržavao i u Crnoj Gori, kao i u drugim državama regiona.
Teško je dati preciznu brojku o ukupnom iznosu novca koji je USAID uložio u Zapadni Balkan od devedesetih godina, jer se radi o dugom periodu i različitim vrstama pomoći. Prema informacijama regionalnih medija, ukupna pomoć SAD zemljama Zapadnog Balkana od devedesetih godina do danas mjeri se milijardama dolara, a najveći dio novca plasiran je upravo kroz projekte USAID-a.
Moguće posljedice po Zapadni Balkan
Suspenzija USAID-ove pomoći mogla bi da ima značajne posljedice za Zapadni Balkan. Pojedini analitičari već govore kako bi uskraćivanje podrške oslabilo američki uticaj u mnogim državama koje SAD smatraju saveznicima u aktuelnim globalnim previranjima, uključujući zapadno-balkanske države.
Bez finansijske i tehničke podrške, mnogi ključni projekti u regionu mogli bi da budu obustavljeni, a reformski procesi usporeni. USAID je bio ključni partner u podršci reformama demokratskih institucija i vladavine prava pa bi suspenzija mogla da uspori te procese i ugrozi napredak postignut u proteklim godinama.
Suspenzija posebno pogađa BiH i Srbiju?
Politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero, govoreći za DW, podsjetio je da se mnoge organizacije civilnog društva u regionu oslanjaju na finansijsku podršku kroz USAID. Suspenzija pomoći mogla bi da dovede do gašenja nekih organizacija i smanjenja njihovog kapaciteta za djelovanje u ključnim oblastima zaštite ljudskih prava i borbi protiv korupcije.
Đenero smatra da će suspenzija USAID-ove pomoći posebno pogoditi nevladine organizacije u Srbiji i BiH. „Kad je riječ o Srbiji i BiH, nevladine organizacije koje pružaju usluge nemaju komfor koji donosi članstvo u Evropskoj uniji kao što je to slučaj sa Hrvatskom, pa će one biti u problemima kako naći finansijera za svoje djelatnosti. Ostaju im ograničeni evropski fondovi“, kaže Đenero za DW.
Bez podrške u značajnom političkom trenutku
Problem je, napominje sagovornik DW-a, što se niko nije pripremio za novu situaciju. „Posebno zato što su u Srbiji u toku procesi koji bi mogli da dovedu do promjene vladajuće političke matrice autoritarnog režima, dok je BiH i dalje izložena snažnom centrifugalnom pritisku“, upozorava Đenero.
Napominje da su nevladine organizacije „silno važne“ za izgradnju građanskog društva u zapadno-balkanskim državama. „Bez civilnog društva neće biti izgradnje demokratskih institucija u Srbiji i postautoritarne tranzicije, dok će u BiH bez vitalnog nevladinog sektora biti teže očuvati vrijednosti jedinstvenog održivog društva u okviru jedinstvene i suverene BiH“, napominje Đenero.
Foto: Freepik
