Trump, Musk i novi poredak: Šta hoće Donald Trump?
Nakon povratka u Bijelu kuću, Donald Trump ostavlja svijet bez daha svojim političkim inicijativama, dekretima i efektnim izjavama. Američki predsjednik iz minute u minutu proizvodi medijske naslove. Ima li neki plan?
Od drastičnih promjena politike doseljavanja pa sve do demontaže upravnog aparata, odnosno onoga što Trump difamira kao „Deep State“ (duboka država). Donald Trump želi temeljno promijeniti SAD i pritom uopšte nema obzira prema svojim političkim protivnicima.
Energičan nastup Trumpa ipak ima istorijske uzore, analizira politikolog Thomas Greven s Kennedy-Instituta na Slobodnom univerzitetu u Berlinu za DW. On pritom misli na bivšeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Demokrat je 1933. svojim programom „New Deal“ htio savladati posljedice svjetske ekonomske krize.
Nedugo nakon stupanja na dužnost u martu 1933. godine, Roosevelt je pravom poplavom zakona i dekreta „pretvorio“ državu u središnjeg aktera privrednog oporavka – bio je to radikalan rez u odnosu na politiku njegovih prethodnika. „Roosevelt je svojim New Dealom rekao: treba nam aktivna savezna vlada. Država u takvim recesijama i krizama mora se aktivno uključiti. Ali tim je pristupom najprije naišao na vrlo veliki otpor pravosuđa, konkretno Vrhovnog suda”, kaže Greven.
Jačanje ili slabljenje države?
Rooseveltov hitni program je u uslovima globalne privredne krize pokazao brze efekte. Zato predsjednik nije čekao na okončavanja dugotrajnih zakonodavnih procedura, već je središnje elemente svojih reformi implementirao uz pomoć predsjedničkih dekreta (Executive Orders). Neposredno nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti je tako naredio privremeno zatvaranje svih banaka. U samo 100 dana Roosevelt je kroz Kongres „progurao“ 15 ključnih zakona, među njima socijalne programe, reforme bankarskog sektora i mjere za podsticanje zapošljavanja. Time je zapravo položio kamen temeljac za pravilo o 100 prvih dana, po kojem se i danas mjeri učinak političara širom svijeta na početku njihovog mandata. I Donald Trump u svojih prvih 100 dana sve karte polaže na maksimalne promjene preko dekreta Bijele kuće. No, za razliku od Roosevelta koji je jačao ulogu države kao aktera, Trump ciljanim mjerama želi oslabiti ulogu države.
Demokrat Roosevelt svoje je reforme morao „progurati“ protiv otpora Vrhovnog suda. Suci su naime više njegovih mjera bili proglasili protivustavnima, ali su kasnije ipak popustili predsjedniku. Protivnici Donalda Trumpa takođe se sudskim putem pokušavaju obračunati s njegovim dekretima. Trump pri tome slijedi jedan još ambiciozniji cilj: za razliku od Roosevelta, koji je etablirao saveznu vladu kao aktivnog privrednog aktera, Trump pokušava radikalno redizajnirati ulogu egzekutivne vlasti – s predsjednikom kao gotovo jedinom kontrolnom instancom. Tim kursom se distancirao od dosadašnje linije Republikanske stranke.
I još jedna paralela: za razliku od Roosevelta, Trump se ne mora boriti s neprijateljski nastrojenim Supreme Courtom – on je u Vrhovni sud već ranije nominovao konzervativne suce, koji u načelu podržavaju njegovu agendu. Vrijeme je pritom odlučujući faktor za predsjednika Trumpa. Oko dvije godine mu ostaju za provođenje temeljnih reformi, objašnjava politikolog Greven za DW. „Ako demokratske institucije još budu funkcionisale 2026. ili 2028. godine, dakle ako se mogu održati slobodni i pošteni izbori, vjerovatno će doći do korekture, ili barem može doći do korekture kursa, kada stanovništvo bude reklo: To nam ipak ide malo previše.“
Ali za sada, Donald Trump se ipak može osloniti na podršku birača. On profitira od svojevrsnog „difuznog umora od demokratije”, pojave koja nije karakteristična samo za SAD, kaže Greven. Postoji frustracija zbog toga da se jednu izabranu vladu „koči“ raznim mehanizmima Ustava, društva ili „ograničavanjem“ manevarskog prostora raznim zakonima, dodaje naš sagovornik.
„Uočavamo sve veću spremnost građana da prihvate demokratiju koju bih nazvao hiper-majorizacijskom“. Trump sa svog puta želi maknuti institucionalne prepreke vladinom djelovanje, takozvane Checks and Balances (mehanizam kočnica i ravnoteže): moglo bi se, dodaje Greven, govoriti o „reakcionarnoj revoluciji“, dakle o temeljnom preuređenju države s ciljem da se oslabi demokratske kontrolne mehanizme, odnosno etablira autoritarne strukture: „Pitanje je samo koliko daleko će otići.“ Da bi postigao taj cilj, Trump koristi i one metode koje su bile strane njegovim prethodnicima: „Flooding the Zone with Shit“, tako je Trumpov nekadašnji glavni savjetnik Steve Bannon opisao tu taktiku. Pri tome se misli na ciljano „poplavljivanje“ javnosti, medija i političkih protivnika raznim akcijama, izjavama i skandalima.
Koja je uloga Elon Muska?
Uloga najbogatijeg preduzetnika na svijetu Elona Muska u vlasti Donalda Trumpa izaziva sve oštrije sporove. Njegov Odjel za efikasnost vlade (DOGE) ima nejasan status i ovlasti. Uz Muska, kao voditelj spornog Ureda, bio je burno najavljivan i skoro pa milijarder Vivek Ramaswamy, koji se naglo povukao iz projekta. Zaposlenici USAID-a u Washingtonu dobili su obavještenje da ne ulaze u zgradu nakon što je Elon Musk objavio da se agencija zatvara. Oko 600 radnika izgubilo je pristup računarskom sistemu. Šta se tačno događa, nije jasno. Državni tajnik Marco Rubio pokušao je to objasniti. USAID, vladina organizacija koja više od 60 godina djeluje autonomno i godišnje podijeli desetine milijardi dolara humanitarne pomoći širom svijeta, sada ide pod kontrolu State Departmenta.
Opozicija grmi da su Muskovi tajanstveni zaposlenici bez propisanih sigurnosnih mjera ušli u platni sistem javnog budžeta i stekli pristup najosjetljivijim podacima o isplatama u cijeloj saveznoj vladi. Senator Bernie Sanders nedavno je govorio na sjednici Senata, gdje se osvrnuo na trenutnu situaciju i ulogu Muska. On objašnjava da je Musk izuzetno jasno demonstrirao poentu koju neki već godinama ističu – a to je činjenica da živimo u oligarhijskom društvu u kojem milijarderi ne dominiraju samo politikom i informacijama u medijima, već i samom vladom i ekonomskim životom. Sanders dalje postavlja ključna pitanja: Što zapravo žele on i ostali multimilijarderi? Koji je njihov krajnji cilj?
„Po mom mišljenju, ono za čim Musk i ljudi oko njega agresivno teže nije ništa novo. Nije složeno niti inovativno. To je ono što su vladajuće klase kroz istoriju uvijek željele i uvijek smatrale svojim prirodnim pravom – više moći, više kontrole i više bogatstva. I ne žele da im se obični ljudi – to jest vi i demokratija – nađu na putu. Oni žele sve.
Elon Musk i njegovi kolege oligarhi vjeruju da su vlada i zakoni samo prepreke – prepreke njihovim interesima i onome na što smatraju da imaju pravo“, izjavio je Sanders koji se osvrnuo na bogatstvo koje posjeduju trenutno najuticajniji ljudi u SAD-u. Musk vrijedi 402 milijarde dolara. Zuckerberg vrijedi 252 milijarde dolara. Bezos vrijedi 249 milijardi dolara. Zajedno posjeduju bogatstvo od preko 900 milijardi dolara – što znači da samo njih trojica posjeduju više bogatstva nego donja polovica američkog društva. A nakon izbora Trumpa, njihovo bogatstvo je naglo poraslo. Sanders je uporedio bogate i siromašne: „U međuvremenu, dok se ultra-bogati sve više bogate, 60% Amerikanaca živi od plate do plate, 85 miliona nema zdravstveno osiguranje ili ima nedovoljno pokriće, 25% starijih osoba pokušava preživjeti s manje od 15.000 dolara godišnje, 800.000 ljudi je beskućnika, a SAD ima jednu od najviših stopa dječjeg siromaštva među razvijenim zemljama svijeta. Mislite li da oligarsi mare za radnike? Vjerujte mi, nije ih briga.“
On upozorava i na golema medijska carstva koja posjeduju najbogatiji i koja će koristiti da skrenu pažnju sa posljedica svoje politike. Musk posjeduje Twitter. Zuckerberg posjeduje Metu, koja uključuje Facebook i Instagram. Bezos posjeduje The Washington Post i Twitch.
„Muskova odluka da rastavi USAID znači da će desetine hiljada najsiromašnijih ljudi širom svijeta ostati bez hrane ili umrijeti od bolesti koje su se mogle spriječiti. No nije riječ samo o inostranstvu. Ovdje u Sjedinjenim Državama uskoro će krenuti u napad na programe zdravstvene njege, prehrane, stanovanja i obrazovanja koji štite najranjivije ljude u našoj zemlji – sve kako bi Kongres mogao osigurati ogromne porezne olakšice njima i njihovim milijarderskim kolegama. Kao moderni kraljevi koji vjeruju da imaju apsolutno pravo vladati, bez oklijevanja će žrtvovati dobrobit radnika kako bi zaštitili svoje interese“, upozorava Sanders.
Šta je sve Trump naredio prvog dana: Populizam na djelu
„Ovim akcijama počećemo potpunu obnovu SAD-a i revoluciju zdravog razuma. Sve je u zdravom razumu“, rekao je Trump u svom inauguracijskom govoru. Svoj mandat počeo je potpisivanjem niza izvršnih naredbi ubrzo nakon što je položio prisegu kao predsjednik, nastojeći brzo sprovesti svoje planove koji uključuju proglašavanje nacionalnog vanrednog stanja na granici SAD-a i Meksika, naređivanje obnove izgradnje zida na južnoj granici i ukidanje programa raznolikosti u saveznim agencijama. Službeno je pomilovao i više od 1.500 osoba i objavio 14 zamjena zatvorske kazne za političke zatvorenike umiješane u događaje od 6. januara. Među njima su i Enrique Tarrio, lider radikalne desničarske grupe Proud Boys, koji je osuđen na 22 godine zatvora, kao i Stewart Rhodes, lider Oath Keppersa, koji je, takođe, osuđen na višegodišnju kaznu zatvora zbog učestvovanja u organizaciji nasilja početkom 2021. godine.
Trump je povukao Sjedinjene Američke Države iz Pariskog klimatskog sporazuma, usmjerenog na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. Tako se SAD pridružio Iranu, Libiji i Jemenu, koji su jedine zemlje koje nisu potpisale klimatski sporazum. Osim toga, Trump je potpisao i uredbu o izlasku SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije. To je učinio i u svom prvom mandatu, usred globalne pandemije, da bi bivši predsjednik Joseph Biden vratio SAD u tu organizaciju. Trump je rekao da WHO nije uspio biti neovisan o „neprimjerenom političkom uticaju zemalja članica“ i od SAD-a zahtijeva „nepravedno teška plaćanja“ koja su nesrazmjerna iznosima koje daju druge, veće zemlje, poput Kine.
Trump je potpisao i uredbu kojom je zbog nezakonitih useljavanja proglašeno vanredno stanje na američko-meksičkoj granici, što će mu dati pristup određenim saveznim sredstvima te mu omogućiti da ondje pošalje vojsku. Pentagonu je naredio da osigura potporu za izgradnju zida na granici, prostore za pritvor i prevoz migranata. Svoju administraciju je pozvao da ponovno aktivira njegovu politiku „Ostanite u Meksiku“, koja nemeksičke migrante prisiljava da u Meksiku čekaju rješenja svojih pravnih postupaka u SAD-u.
Takođe, započeo je postupak označavanja narko kartela kao terorističkih organizacija te potpisao uredbu o okončanju politike koja dodjeljuje državljanstvo onima koji se rode u zemlji, što će gotovo sigurno dovesti do dugotrajne pravne borbe. Nisu sve izvršne uredbe o graničnoj i useljeničkoj politici. Jedna je postavljena za ukidanje inicijativa za raznolikost, jednakost i uključivanje (DEI) unutar Federalne vlade. „Stvorićemo društvo koje je slijepo na boje i temelji se na zaslugama“, rekao je Trump u svom inauguracijskom govoru. Druga uredba govori da je politika SAD-a priznavanje dva pola – muškog i ženskog – uključujući na svim državnim dokumentima kao što su pasoši i vize. Godine 2022. Bidenova administracija dopustila je građanima SAD-a da mogu odabrati rodno neutralni „X“ kao oznaku u svojim pasošima.
Trumpova uredba će, takođe, spriječiti da se sredstva poreznih obveznika koriste za zdravstvenu njegu za promjenu pola. Kao što je ranije spomenuto, Trump je potpisao nalog o osnivanju Odjela za vladinu učinkovitost (DOGE), koji će imati misiju rezanja državne potrošnje, prema riječima Karoline Leavitt, nove portparolke Bijele kuće. Prva naredba koju je potpisao pred gomilom pristaša u sportskoj dvorani Capital One opozvala je 80-ak izvršnih mjera koje je potpisao njegov prethodnik Biden. Takođe je potpisao zamrzavanje novih propisa, kao i zamrzavanje zapošljavanja federalnih zaposlenika. Kad je završio s potpisivanjem naredbi, bacio je neke od olovaka koje je koristio u mnoštvo ljudi.
Kakva su očekivanja u svijetu?
U prognozama dešavanja u 2025. godini analitičari su složni da dolazak Donalda Trumpa na vlast sve procjene čini neizvjesnim. Da će razvoj događaja na globalnom planu ponajviše zavisiti od Trumpa, slažu se i sagovornici Al Jazeere, koji su pokušali procijeniti šta bi nas moglo čekati u 2025. godini na svjetskoj sceni. Njihov zajednički zaključak je da se, sa dva rata kojima se ne nazire kraj i dolaskom radikalnog Trumpa, sa sigurnošću ne može reći gotovo ništa. „Ono na što moramo biti spremni je da sa Trumpovim povratkom dolazi neizvjesnost glede putanje američke vanjske politike, gdje se nekad čine izgledne gotovo oprečne opcije, a njegov unilateralan i transakcijski pristup vanjskoj politici uticaće na tok brojnih kriza“, rekla je za Al Jazeeru Gorana Grgić, viša istraživačica Centra za sigurnosne studije Univerziteta ETH iz Ciriha.
A šta se može očekivati u Evropi koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu i zabrinjavajućeg jačanja desnice u brojnim državama izgubila na harmoniji? Štaviše, blok grca u nesuglasicama, a mogući (i vjerovatni) odmak SAD-a od Evrope s Trumpom na vlasti, najviše po pitanju odbrane i pristupa ratu u Ukrajini, mogao bi budućnost, karakter i ideale Unije dovesti pod znak pitanja, tim prije što u Evropi jačaju snage koje Trumpa smatraju za prijatelja, analizira Al Jazeera. Ni za Kurta Bassuenera iz Centra za demokratizaciju politike iz Berlina Evropa nije u sjajnom stanju, a prvo čime bi se u svjetlu Trumpovog dolaska trebala pozabaviti je vlastita kolektivna odbrana. „Evropa ulazi u 2025. suočena s nepredvidivim Trumpovim predsjedavanjem i dubokim deficitom vodstva na nivou država članica“, kaže Bassuener. Bliski istok, trajno trusnu regiju, u 2024. godini je osim užasnih izraelskih zločina u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, obilježio izraelski napad na Liban, ali i jemenske Huse, dok je budućnost Sirije nakon pada Al- Assada još teško predvidjeti. Takođe, Izrael i Iran razmijenili su nekoliko direktnih masovnih raketnih napada. Govoreći o ovoj temi, Grgić je konstatovala da je Bliski istok regija koju je Trumpova prethodna administracija prioritizovala, ali da je teško procijeniti kako bi se stvari tamo mogle odvijati.
„Ključna pitanja su: kako će Iran odgovoriti na smanjenje svog regionalnog uticaja, vojne neuspjehe i kolaps nekih od svojih glavnih saveznika? Hoće li se odlučiti na neke ustupke prema SAD-u ili će ubrzati svoje nuklearne ambicije, tražeći bližu saradnju s Rusijom i Kinom? Kako će Izrael, osnažen nedavnim vojnim uspjesima, pristupiti mirovnim pregovorima o budućnosti Gaze i oblikovati svoju politiku prema palestinskom pitanju?
Hoće li Sirija nakon Assada uspjeti ujediniti podijeljenu opoziciju ili će pod trenutnim vodstvom islamista nastaviti sa sukobima? Odgovor na ova pitanja odrediće i stabilnost regije“, pojasnila je Grgić u razgovoru za Al Jazzeru.
Osim Bliskog istoka, Ukrajine i Evrope, još jedno žarište sigurno će biti u centru pažnje u 2025. godini – Tajvan. „Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donosi i prilike i rizike za Tajvan, iako je Trump obećao jačanje američkog strateškog takmičenja s Kinom – što bi po definiciji značilo veću solidarnost sa Tajvanom.
Dok je Joe Biden nagovijestio mogućnost vojne intervencije u slučaju kineske invazije, Trump naginje ekonomskim mjerama, poput nametanja carina Kini“, rekla je Grgić.
Foto: Freepik
