Sve o izborima u Beču

Izbori za Gradsko vijeće Beča i opštinska vijeća održaće se u nedjelju, 27. aprila 2025. godine. Na ovim izborima bira se budući sastav Bečke gradske skupštine koja ima 100 poslanika/zastupnika, te sastav vijeća bečkih gradskih opština koja, zavisno od broja stanovnika, imaju između 40 i 60 članova

Oko 1,4 miliona stanovnika Beča ima pravo glasa na ovogodišnjim izborima za gradsku i pokrajinsku vladu glavnog grada Austrije. Za vas smo pripremili najvažnije informacije o ovim izborima.

Ko ima pravo da glasa na izborima?

Biračko pravo na izborima za Gradsko vijeće Beča i opštinska vijeća imaju austrijske državljanke i državljani koji su najkasnije na dan 28. januara 2025. godine u Beču zasnovali svoje glavno prebivalište i koji su rođeni najkasnije 27. aprila 2009. godine (imaju navršenih 16 godina na dan izbora). Članove vijeća bečkih gradskih opština mogu takođe birati državljanke i državljani drugih zemalja članica EU koji su najkasnije na dan 28. januara 2025. godine u Beču zasnovali svoje glavno prebivalište i koji su rođeni najkasnije 27. aprila 2009. godine (imaju navršenih 16 godina na dan izbora). Oni, međutim, prema austrijskom Ustavu nemaju pravo glasa na izborima za gradsku skupštinu jer je ona u Beču ujedno i pokrajinska skupština.

Gdje možete glasati?

Sve osobe koje imaju pravo glasa dobijaju otprilike dvije sedmice prije izbora dopis sa službenim informacijama za birače („Amtliche Wahlinformation“) koji im se šalju poštom. Ovaj dopis sadrži adresu biračkog mjesta („Wahllokal“) te druge važne informacije o izborima. Ako niste sigurni na kojoj se lokaciji nalazi vaše biračko mjesto, adresu možete provjeriti od početka marta na internet stranici www.wien. gv.at/wahlen. Savjet: Ako dopis sa službenom informacijom za birače („Amtliche Wahlinformation“) na dan izbora ponesete sa sobom, brže ćete biti pronađeni na biračkom spisku te glasanje obaviti bez dužeg zadržavanja.

Ako ste za vrijeme izbora na odmoru?

Ako znate da nećete moći izaći na izbore na svom biračkom mjestu, možete podnijeti zahtjev za takozvanu izbornu kartu („Wahlkarte“). Sa izbornom kartom, koja sadrži izborni materijal za dopisno glasanje, možete glasati na bilo kojem biračkom mjestu koje je predviđeno za glasače sa izbornim kartama („Wahlkarten-Wahllokal“) odnosno putem pošte iz zemlje i inostranstva.

Ako ste u bolnici ili domu za starije i nemoćne osobe?

Ako ste u bolnici ili smješteni u domu za starije i nemoćne osobe, pa ne možete otići do svog biračkog mjesta (npr. zbog ograničene pokretljivosti), imate mogućnost da zatražite izbornu kartu („Wahlkarte“) sa kojom možete glasati putem pošte. Na dan izbora može vas posjetiti i mobilna izborna komisija („mobile Wahlkommission”) – ukoliko podnesete zahtjev za to. Osoblje bolnice ili doma može vam pomoći pri podnošenju zahtjeva kojim ćete zatražiti da vam se pošalje izborna karta (Wahlkarte).

Posebna biračka mjesta predviđena su za ustanove „Pflege Baumgarten“, „Pflege Donaustadt“ i „Haus der Barmherzigkeit“. Ako nemate prijavljeno glavno prebivalište u nekoj od ovih ustanova, a želite glasati na jednom od tih biračkih mjesta, potrebna Vam je izborna karta (Wahlkarte).

Ako imate poteškoće s kretanjem?

Ako zbog ograničene pokretljivosti, bilo iz zdravstvenih, starosnih ili drugih razloga, ne možete lično otići do svog biračkog mjesta, možete kod nadležnog izbornog referata („Wahlreferat“) svog Magistratskog opštinskog ureda („Magistratischen Bezirksamtes“) podnijeti zahtjev da vam se pošalje izborna karta sa kojom možete glasati putem pošte. Na dan izbora može vas posjetiti i mobilna izborna komisija („mobile Wahlkommission”) – ukoliko podnesete zahtjev za to.

Glasanje putem pošte

Ako na dan izbora ne možete otići do svog biračkog mjesta (npr. zbog odsustva iz mjesta prebivališta, iz zdravstvenih razloga, zbog poslovnih obaveza ili zato što ste u inostranstvu), imate mogućnost zatražiti izbornu kartu („Wahlkarte“) kako biste mogli glasati putem pošte („Briefwahl“). Izborna karta kojom glasate, bez obzira na način dostavljanja – poštom, putem kurira ili ličnom dostavom – mora biti zaprimljena od lokalne izborne komisije („Bezirkswahlbehörde“) najkasnije na dan izbora, 27. aprila 2025. godine, do 17:00 sati.

Ako izbornu kartu („Wahlkarte“) zatražite lično, tj. odlaskom u izborni referat („Wahlreferat“) svog nadležnog Magistratskog opštinskog ureda („Magistratischen Bezirksamtes“), što se može učiniti već od 31. marta 2025. godine, možete iskoristiti priliku i odmah na licu mjesta obaviti glasanje putem pošte („Briefwahl“). Za glasanje će biti predviđena izdvojena i od pogleda zaštićena mjesta.

Kako mogu zatražiti izbornu kartu („Wahlkarte“)?

Zahtjev za izbornu kartu možete podnijeti pisanim putem, već od sada pa do srijede, 23. aprila 2025. godine (online, e-mailom, faxom ili neformalnim pisanim zahtjevom), odnosno lično do petka, 25. aprila 2025. do 12 sati u izbornom referatu („Wahlreferat”) svog nadležnog Magistratskog opštinskog ureda („Magistratisches Bezirksamt“). Izborna karta se ne može zatražiti telefonskim putem. Izborne karte se izdaju od 31. marta 2025. godine, kada će biti dostupne liste stranaka i osoba koje se kandiduju i glasački listići koji se šalju zajedno sa izbornom kartom.

Prilikom podnošenje zahtjeva da vam se pošalje izborna karta, obavezno je navesti sljedeće podatke: razlog zbog kojeg se traži izborna karta, prezime, ime, datum rođenja, mjesto rođenja, adresa glavnog prebivališta, te službena identifikacijska isprava (na primjer kopija ličnog dokumenta sa fotografijom ili broj pasoša, lične karte ili vozačke dozvole) ili zahtjev potpisan kvalifikovanim e-potpisom (na primjer putem aplikacije ID Austria). Izborna karta će vam biti poslana poštom na vašu adresu stanovanja. Ako želite da se izborna karta pošalje na neku drugu adresu, morate u zahtjevu navesti željenu adresu.

Izborne karte se šalju preporučenom poštom („Einschreiben“) zbog zakonskih popisa. Izuzetak su izborne karte koje su zatražene kvalifikovanim e-potpisom putem, na primjer, ID Austria aplikacije. U tom slučaju možete odabrati opciju da vam se izborna karta pošalje preporučeno ili nepreporučeno. Ako se odlučite za nepreporučeno slanje, dostava se vrši na vaš sopstveni rizik, jer ako se pošiljka izgubi na putu dostave, ne može vam se izdati nova.

Glasanje na dan izbora

Biračka mjesta će u Beču na dan izbora, 27. april 2025. godine, biti otvorena od 7:00 do 17:00 sati. Prilikom dolaska na biračko mjesto sa sobom ponesete službeni identifikacijski dokument sa fotografijom (pasoš, lična karta, vozačka dozvola, studentska iskaznica itd.). Elektronski lični dokumenti odnosno e-iskaznice (na primjer digitalna vozačka dozvola) ne mogu se provjeriti na biračkom mjestu i neće biti prihvaćeni. Ako ste podnijeli zahtjev za izbornu kartu („Wahlkarte“), ali se ipak odlučite za glasanje na biračkom mjestu, morate izbornu kartu obavezno ponijeti sa sobom – čak i ako glasate na svom biračkom mjestu – jer bez izborne karte nećete moći glasati.

Službena informacija za birače („Amtliche Wahlinformation“) nije identifikacijski dokument! Međutim, ako je ponesete sa sobom na dan izbora, brže ćete biti pronađeni na biračkom spisku i kraće ćete se zadržati na samom biračkom mjestu.

Stranke predstavile kandidatske liste

Bečki SPÖ očekivano je postavio čelnika Michael Ludwig za glavnog kandidata. U vrhu liste nema većih iznenađenja u odnosu na izbore 2020. godine. Iza Ludwiga slijede članovi gradske vlade: Kahtrin Gaál (zamjenica gradonačelnika i zadužena za pitanja žena), Peter Hanke (privreda), Ulli Sima (urbanističko planiranje), Jürgen Czernohorszky (ekologija). Zatim dolazi predsjednica ženskog ogranka SPÖ-a Marina Hanke, pa gradski sekretar za zdravstvo Peter Hacker i Barbara Novak (8. mjesto).

Nekih dugogodišnjih članova više nema na listi zbog starosne dobi, poput dosadašnjeg predsjednika pokrajinskog parlamenta Ernsta Wollera, rođenog 1954. godine. Njega će zamijeniti predsjednik odborničkog kluba u gradskom vijeću, Josef Taucher. Pri kreiranju lista i ove godine se vodilo računa o rodnoj ravnoteži, navodi Barbara Novak. „Na pokrajinskoj listi imamo 300 kandidata, a u regionalnim izbornim jedinicama 297. Kao i do sada, liste su sastavljene po principu naizmjeničnih pozicija za muškarce i žene kako bi se osigurao balans.“ Takođe, dodata su nova lica koja će zamijeniti dosadašnje odbornike. „Ovo je takmičenje ideja i biografija“, ističe Novak. Na listi su, između ostalih, pravnici za stanarsko pravo, stručnjaci za klimu i predstavnici mladih. Pored toga, vodi se računa da lista odražava različite zajednice, starosne grupe i interese sindikata, objasnio je Ludwig.

Zeleni Beča izabrali su Judith Pühringer za glavnu kandidatkinju. Izbor Pühringer smatrao se formalnošću, s obzirom na to da se njeno lice već nalazi na predizbornim plakatima stranke. Ova 49-godišnja ekonomistica je prije političkog angažmana 15 godina bila direktorica mreže „arbeit plus“, koja podržava socijalna preduzeća. Trenutno je odbornica bez resora i vodi bečke Zelene zajedno s Peterom Krausom, koji je zauzeo drugo mjesto na listi. Na trećem mjestu se nalazi Heidi Sequenz, a slijede Georg Prack, Ursula Berner, Julia Malle, Theo Löcker, David Ellensohn… Među prioritetima koje je Pühringer predstavila za budućnost Beča su pristupačno stanovanje, jednake šanse za djecu, zaštita klime, proširenje javnog prevoza i još mnogo toga.

Bečki FPÖ na čelu liste kandidata za izbore istakao je Dominika Neppa, lidera bečkog ogranka stranke, koji je bio vodeći kandidat i na izborima 2020. godine. Ni drugo mjesto se nije promijenilo u odnosu na prethodne bečke izbore – zauzima ga Maximilian Krauss, dok je na trećoj poziciji Ulrike Nittmann. Među vodećim kandidatima su i Toni Mahdalik, Angela Schütz, Udo Guggenbichler, Wolfgang Seidl i Stefan Berger.

FPÖ u svojoj kampanji ističe teme poput bezbjednosti, reda i zaštite interesa građana Beča. „Zalažemo se za pozitivan preokret u Beču – sa snažnim timom koji brine o sigurnosti i pravednosti u našem gradu“, naglasio je lider stranke Nepp.

Bečka ÖVP na čelo liste postavila je Karla Mahrera, lidera stranke u Beču, uprkos nedavnim kontroverzama u vezi s aferom „Wienwert“. Na drugom mjestu liste nalazi se Kasia Greco, potpredsjednica Privredne komore Beča, dok treću poziciju zauzima Harald Zierfuß, omladinski lider stranke i portparol za obrazovanje. Četvrta je Ingrid Korosec, dugogodišnja članica stranke i Mahrerova zamjenica.

Mahrer ističe da je ÖVP „stranka društvene sredine“ i da je jedina politička snaga koja može donijeti promjene, fokusirajući se na probleme poput rastućih kirija i bezbjednosti, uz kritiku dugogodišnje vladavine SPÖ-a koja, kako tvrdi, gradu nudi „zastarjele recepte“.

Christoph Wiederkehr, zamjenik gradonačelnika Beča (a uskoro mistar obrazovanja), izabran je za glavnog kandidata stranke Neos na ovogodišnjim izborima. „Pokazali smo da politika zasnovana na transparentnosti, napretku i odgovornosti može dugoročno poboljšati Beč. Kao dio vlade, pokrenuli smo i sproveli mnoge neophodne reforme“, izjavio je Wiederkehr. Naglasio je potrebu za reformama u obrazovanju i jačanje Evrope, kao i smanjenje birokratije za preduzetnike i rasterećenje građana.

Šta pokazuju ankete

Prema istraživanju koje je Unique Research sproveo krajem januara za dnevne novine Heute, SPÖ i FPÖ imaju razloga da se raduju, dok ÖVP ne može biti zadovoljan najnovijim brojkama. Stranka gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ) zabilježila bi blagi gubitak od 1,6 postotnih bodova, ali bi i dalje bila na prvom mjestu sa oko 40 posto. Drugo mjesto bi pripalo FPÖ-u pod glavnim kandidatom Dominikom Neppom. Dok su na posljednjim izborima prije pet godina dobili samo sedam posto glasova, Slobodarska stranka bi 27. aprila dobila oko 23 posto. To bi utrostručilo veličinu FPÖ-a.

Zeleni bi s glavnom kandidatkinjom Judith Pühringer dobili 3,8 postotnih bodova manje, no prema anketi u kojoj je učestovalo 800 građana Beča, vjerovatno će se naći na trećem mjestu. ÖVP s glavnim kandidatom Karlom Mahrerom pao je na četvrto mjesto s deset posto i gubitkom od 10,4 postotna boda u odnosu na izbore u Beču 2020. godine. Peto mjesto bio bi mlađi partner SPÖ-a u gradskoj vlasti Neos, s glavnim kandidatom i zamjenikom gradonačelnika Christophom Wiederkehrom.

Kao što je poznato, gradonačelnik se ne bira direktno. Ali, ispitanici su takođe upitani kome bi dali svoj direktni glas. Ludwig bi dobio 55 posto glasova, a Nepp je na drugom mjestu sa 16 posto. Na trećem mjestu su Wiederkehr iz Neosa i čelnik Beer Partyja Dominik Wlazny sa po šest posto.

Strache, Petrović i ekipa: Male stranke strepe zbog dozvole za bečke izbore

Samo je savez Lijevih i KPÖ-a do sada prikupio dovoljno potpisa za učešće na izborima u cijelom Beču, dok mnoge druge male stranke i dalje prikupljaju potpise. Za neke male stranke radi se o biti ili ne biti: do 28. februara mogu još uvijek prikupljati podrške za izbore koji će se održati 27. aprila. Samo oni koji prikupe dovoljno potpisa (100 po izbornom okrugu za učešće na izborima za gradsko vijeće i 50 po gradskom dijelu za izbore za predstavnike okruga) naći će se na glasačkom listiću. Do sada je jedino savez Lijevih i KPÖ-a objavio da je prikupio potrebne potpise i za svih 17 izbornih okruga za gradsko vijeće, kao i za svih 23 okružna predstavnička izbora.

Team HC Strache

Bivši lider FPÖ-a i nekadašnji vicekancelar Heinz-Christian Strache je vodeći kandidat Tima HC Strache (THC). Prema sopstvenim tvrdnjama, prikupio je dovoljan broj potpisa podrške kako bi mogao da učestvuje na bečkim opštinskim izborima 27. aprila u svim izbornim okruzima, prenose Salzburger Nachrichten (Paywall). Nakon što je Strache 2019. godine podnio ostavku na funkcije vicekancelara i predsjednika FPÖ-a zbog afere Ibiza, izbačen je iz stranke. Povratak u politiku pokušao je na bečkim izborima 2020. godine sa THC-om, ali nije uspio da pređe prag od pet odsto za ulazak u gradski parlament, osvojivši nešto manje od tri odsto glasova. Ipak, njegova stranka ima nekoliko predstavnika u okružnim vijećima. Osim toga, Strache nije ostvario značajnije izborne uspjehe. Za šta se zalaže stranka? Strache se oslanja na svoje ranije zahtjeve iz vremena dok je bio u FPÖ-u, pri čemu se njegov program gotovo u potpunosti poklapa s programom Slobodarske partije. Između ostalog, zahtijeva „zaustavljanje migracija“ i „radikalnu politiku deportacija“, tvrdeći da su bečke ulice pogođene „ratovima bandi“. Pored toga, THC se zalaže za pristupačno stanovanje i smanjenje troškova energije.

Socijalna Austrija budućnosti (SÖZ)

Predsjednik stranke je Hakan Gördü. Stranka SÖZ osnovana je tek 2020. godine, uoči bečkih izbora. Na tim izborima nije uspjela da uđe u gradski parlament, ali je osvojila mandate u šest okružnih vijeća. Tokom parlamentarnih izbora 2024. godine, SÖZ je preporučio glasanje za Listu Gaza. Od 2014. do 2016. godine, Gördü je bio dio Unije evropsko-turskih demokrata, organizacije bliske turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu. Međutim, zbog kontroverznih izjava Erdoğana, Gördü se kasnije distancirao od turske unutrašnje politike. Za šta se zalaže stranka? Glavni cilj stranke je proširenje prava za migrantkinje i migrante. SÖZ posebno kritikuje činjenicu da mnogi ljudi koji već dugo žive u Austriji nemaju pravo glasa. Stranka smatra da je Beč postao mjesto gdje se mnogi ljudi osjećaju „nevidljivo“. Osim toga, SÖZ se zalaže za mjere protiv klimatskih promjena i za veću „socijalnu pravdu“.

Lista Madeleine Petrovic

Glavna je Madeleine Petrovic, koja je bila aktivna u stranci Zeleni skoro tri decenije i tokom 1990-ih bila njena predsjednica. Tokom pandemije, Petrovic se izjasnila protiv mjera za suzbijanje koronavirusa i svojim skeptičnim stavom prema vakcinaciji odstupila od zvanične linije Zelenih. Prošle godine osnovala je sopstvenu stranku i stavila svoje članstvo u Zelenima u mirovanje. Na parlamentarnim izborima 2024. godine osvojila je svega 0,5 odsto glasova, čime je daleko ostala ispod praga za ulazak u parlament. U Beču, Petrovic nastavlja sa sličnim programom kao na parlamentarnim izborima. Zalaže se za mjere zaštite životinja, reviziju pandemijskih mjera i smanjenje birokratije. Na lokalnom nivou, Lista Madeleine Petrovic podržava građanske inicijative i promociju „Grätzl-kulture“, odnosno jačanje kvartovske zajednice.

Zanimljivo, u opštinskim kancelarijama među listama podrške može se pronaći i druga lista pod imenom Strache, koja, međutim, nema nikakve veze s bivšim liderom FPÖa – što HC Strache kritikuje kao „obmanu birača“. Iza ove liste stoji penzionisani bečki sudski vještak Peter Tappler, a stranka postoji još od 1986. godine. Ideja za njeno osnivanje, koja ima izražen satirični karakter, potekla je iz performans grupe Stahlglatt & Blumeenweich, neformalne zajednice petoro ljudi zainteresovanih za nevidljivo pozorište i tzv. zabavnu gerilu.

Šta kažu ankete?

Prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) i dalje drži jaku poziciju u Beču, dok krajnja desnica, predvođena Slobodarskom partijom Austrije (FPÖ), bilježi značajan rast podrške.

SPÖ, koja već decenijama dominira političkim pejzažem Beča, uživa podršku od oko 40% anketiranih. Ovaj rezultat potvrđuje da bečki socijaldemokrati uspijevaju zadržati povjerenje birača, uprkos sve većim izazovima na saveznom nivou. Aktuelni gradonačelnik Michael Ludwig tako ostaje figura stabilnosti u očima mnogih Bečlija, iako se u pozadini već šuška o mogućim promjenama u partijskom vrhu.

S druge strane, FPÖ je sa 21% podrške zabilježila rast koji ne može proći nezapaženo. To je značajan skok u poređenju sa prethodnim izborima i ukazuje na to da poruke krajnje desnice, posebno u vezi sa migracijom i sigurnosnom politikom, pronalaze sve više odjeka među stanovnicima Beča – čak i u tradicionalno lijevo orijentisanom urbanom okruženju.

Zeleni su, sa 12%, blago pali u odnosu na prethodne izbore, ali i dalje predstavljaju treću po snazi političku opciju u gradu. Njihov pad može se dijelom objasniti zasićenjem biračkog tijela temama zaštite klime i frustracijom zbog kompromisa na saveznoj razini u koaliciji sa ÖVP-om.

NEOS se stabilno drže sa 9%, a iako ne bilježe rast, uspijevaju zadržati svoju bazu birača – uglavnom urbanih, obrazovanih i mlađih glasača. Austrijska narodna partija (ÖVP), koja u saveznim anketama kotira mnogo bolje, u Beču je i dalje slabija i trenutno ima oko 11% podrške. To potvrđuje da tradicionalno konzervativna poruka ove stranke teško dopire do urbanog biračkog tijela glavnog grada.

Komunistička partija Austrije (KPÖ) iznenađuje sa 4% i potvrđuje trend rasta interesa za ljevicu koji se već neko vrijeme bilježi, naročito među mladima. Stranka HC Strache – Savez za Austriju, koju vodi bivši lider FPÖ-a, jedva da prelazi 2%, što pokazuje da je personalizovana desničarska politika bez jasne strukture izgubila relevantnost u Beču. Preostalih 1% podrške odnosi se na manje stranke koje trenutno nemaju ozbiljnije šanse da pređu izborni prag.