Propao dogovor o sporazumu protiv najvećeg zagađivača zemlje
Globalni pregovori o borbi protiv plastičnog zagađenja, održani ovog ljeta u Ženevi, završeni su bez dogovora, ostavljajući svijet bez usuglašenog plana za rješavanje jedne od najvećih ekoloških prijetnji današnjice. Uprkos višednevnim razgovorima predstavnika gotovo 180 zemalja, pregovori su zapeli na ključnim pitanjima: ograničenje proizvodnje plastike i obavezne globalne mjere.
Ženevski sastanak bio je četvrti od ukupno pet planiranih krugova pregovora pod okriljem Ujedinjenih nacija, a cilj je bio izraditi pravno obavezujući međunarodni sporazum o eliminaciji plastičnog zagađenja do kraja 2025. godine. Umjesto napretka, konferencija je razotkrila duboke razlike između zemalja koje zagovaraju stroge mjere – uključujući obavezna ograničenja proizvodnje plastike – i onih koje preferiraju “dobrovoljne pristupe”, među kojima su najglasnije bile SAD i Saudijska Arabija.
Suština spora: proizvodnja vs. reciklaža
Zemlje koje podržavaju ambiciozan plan – poput Norveške, Ruande i zemalja EU – zalažu se za obavezne ciljeve smanjenja proizvodnje nove plastike, bolju kontrolu hemikalija koje se koriste u plastici, kao i efikasnije upravljanje otpadom. One upozoravaju da se globalna proizvodnja plastike približava 500 miliona tona godišnje i da raste brže nego ikada.
S druge strane, zemlje izvoznice nafte i plastike, predvođene SAD-om, zagovaraju fokus na reciklažu, inovacije i “kružnu ekonomiju”, ali odbijaju ograničenja u proizvodnji. One tvrde da bi strogi ciljevi ugrozili ekonomski razvoj i industrijsku konkurentnost.
Ekolozi: “Ovo je poraz za planetu”
Brojne ekološke organizacije izrazile su razočaranje ishodom pregovora. “Ovo je ozbiljan korak unazad. Dok nauka jasno pokazuje da bez ograničenja proizvodnje ne možemo zaustaviti krizu plastike, pregovarači se i dalje ponašaju kao da imamo vremena”, poručila je Lisa Collins iz Greenpeacea.
Prema podacima Programa UN za životnu sredinu (UNEP), ako se trenutni trendovi nastave, do 2040. godine u okeanima će se nalaziti više plastike nego ribe. Ogroman dio tog otpada čine proizvodi za jednokratnu upotrebu – plastične kese, boce, ambalaža – koji se teško recikliraju i razgrađuju se stotinama godina.
Posljedice za budućnost
Neuspjeh u Ženevi baca sjenku na završnu rundu pregovora zakazanu za kraj 2025. u Južnoj Koreji. Ukoliko ni tada ne dođe do konsenzusa, svijet bi mogao ostati bez sveobuhvatnog plana za rješavanje plastične krize, uprkos sve većem broju naučnih dokaza o njenom razornom uticaju na zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet.
U međuvremenu, sve više zemalja i gradova uvodi sopstvene mjere – zabrane jednokratne plastike, poreze na plastične kese, podsticaje za održivu ambalažu – ali bez globalnog okvira, efekti ostaju ograničeni.
Foto: Freepik
