Njemački mediji: Snaga studentskog pokreta bi mogla postati njegov problem

Brojni njemački mediji posljednjih dana prate dešavanja sa studentskih protesta u Srbiji. Berlinski list Tageszeitung u svoj tekstu pod naslovom „Načeta autokratija“ piše da su protiv vlasti u Srbiji ustali studenti i široki slojevi društva, i to ne samo u velikim gradovima. „Aleksandar Vučić više ne može da mobiliše svoje ljude kao ranije. Ne pali više argument da se protestima upravlja iz inostranstva“, piše ljevičarski list.
Navodi se da ljudi u Srbiji upravo ne mogu da računaju na podršku spolja, u vrijeme kad su liberalne demokratije u defanzivi, a Vučić može da računa na podršku autokrata poput Orbana i Putina. „I dalje je upitna balkanska politika Evrope i Njemačke. Po cijenu litijuma, Berlin i Evropa su spremni da podrže Vučića“, prenosi DW pisanje njemačkog lista, dodajući da se u Srbiji vidi faktor stabilnosti iako Srbija pod autokratskom kontrolom to ne može biti.
List Rheinische Post piše da se, pod utiskom dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću, slabo primjećuje da postoji i suprotni trend – ljudi ustaju protiv autokrata, recimo u Srbiji, Slovačkoj i Mađarskoj. Primjer Srbije, navodi se, demonstrira „pogubne posljedice ukidanja podjele vlasti u autoritarnoj i korumpiranoj partijskoj državi“.
„Ohrabreno protestima, sve više Srba prevazilazi strah od represalija autokratskog režima ili gubitka radnog mjesta. Sa demonstracijama se solidarišu čak i godinama tlačeni državni službenici poput sudija, nastavnika i novinara državnog emitera RTS koji kontroliše SNS“, piše list koji zaključuje da se Vučić i SNS neće „dobrovoljno odreći zlatne koke“, ali da djeluje da je ovo početak kraja autokratskog režima.
Pitanjem kuda vode protesti bavio se i Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji navodi da mnogi polažu nade u ove proteste baš jer ih, za razliku od ranijih, ne vodi neomiljena opozicija. „Nema imena i lica koja bi javnost povezala sa vodstvom protesta. Zato je huškačkim medijima nemoguće da slijede uobičajenu taktiku. Kada bi se prethodnih godina u političkoj areni pojavio iole izgledan rival da ugrozi Vučićevu moć, scenario je uvijek bio sličan: štampa, portali i televizije otpočinjali bi kampanju blaćenja, često potkrepljenu dokumentima tajne službe“, piše list.
„To sa studentima do sada nije moguće. Pokret počiva na skupovima po principu direktne demokratije“, opisuje list plenume. „Neki posmatrači doduše primjećuju da bi sadašnja snaga pokreta dugoročno mogla da bude njegova najveća slabost.“
U sličnom tonu piše najveći švajcarski list, Neue Zürcher Zeitung. Svi scenariji su na stolu, ali je „neporecivo da će se u jednom trenutku izduvati momentum na srpskim ulicama ukoliko ne bude pretočen u političku strategiju“. „Koliko god da su prodorni zahtjevi protesta, pitanje je procjene kada su oni ispunjeni. Distanciranje od diskreditovane institucionalne politike je snaga pokreta, ali dugoročno njegov problem“, piše ciriški list.
Foto: Freepik