Klimatske promjene pojačale toplinske valove širom svijeta
Protekla godina donijela je zastrašujući rekord – gotovo polovina svjetskog stanovništva iskusila je 30 dodatnih dana ekstremne vrućine u odnosu na uobičajeno.
Prema novom istraživanju koje su proveli stručnjaci iz više međunarodnih institucija, uključujući World Weather Attribution i Climate Central, jasno je koliko ljudska upotreba fosilnih goriva pogoršava toplinske ekstreme. Najviše su pogođeni ljudi u zemljama u razvoju, gdje se zdravstvene posljedice često ne prepoznaju i ne bilježe tačno.
Jedan od najupečatljivijih primjera je karipski otok Aruba, koji je zabilježio čak 187 dana ekstremne vrućine – čak 45 dana više nego što bi imao bez uticaja globalnog zatopljenja. Naučnici su identifikovali 67 značajnih toplinskih epizoda širom svijeta i u svakoj pronašli jasan trag klimatskih promjena.
Stručnjaci su analizirali period od maja 2024. do maja 2025. godine, definišući “ekstremno vruće dane” kao one koji spadaju u najtoplijih 10% u poređenju s periodom 1991.–2020. Rezultati pokazuju kako su četiri milijarde ljudi proživjele mjesec dana više takvih dana nego što bi bilo slučaj bez globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Upozoravaju i na posljedice za zdravlje – tokom ljeta 2022. u Evropi je zabilježeno više od 60.000 smrti povezanih s vrućinom, dok se u mnogim drugim regijama takvi smrtni slučajevi često pripisuju drugim uzrocima, poput srčanih problema.
Ekstremna vrućina utiče i na sposobnost rada: prema ILO-u, više od 70% globalne radne snage suočeno je s ovim rizikom. Posebno su pogođeni afrički i arapski radnici, gdje je izloženost ekstremnim temperaturama gotovo sveprisutna.
S obzirom na ubrzanu urbanizaciju i nedostatak zelenih površina, gradovi se zagrijavaju brže od ostatka planeta. Stručnjaci upozoravaju da će se do 2050. broj ljudi izloženih nepodnošljivim uslovima u urbanim sredinama povećati za čak 700%.
Foto: Freepik
