Austrijski ministar predlaže zamrzavanje cijena hrane, stručnjaci skeptični
Austrijski ministar finansija Markus Marterbauer dao je prijedlog o uvođenju državne kontrole nad cijenama hrane s ciljem suzbijanja inflacije. Ovaj prijedlog izazvao je niz negativnih reakcija u stručnim krugovima. Iako je inflacija u julu dosegnula 3,5 %, ekonomisti upozoravaju da glavni uzroci nisu prehrambeni proizvodi, već poskupljenja u energetskom sektoru.
Skeptičan stav ekonomskih instituta
Josef Baumgartner iz austrijskog instituta WIFO navodi kako čak ni Španija, koja ima lijevo orijentisanu vladu, nije pribjegla direktnoj regulaciji cijena hrane. Umjesto toga, odlučili su se na smanjenje PDV-a, iako i ta mjera, prema njegovim riječima, više ide u korist građanima s višim primanjima. Takođe naglašava da bi učinci takvih poteza bili vidljivi tek krajem godine, kada prestaju i neke postojeće subvencije za energente.
Slično mišljenje dijeli i Holger Bonin, direktor IHS-a, koji ističe da sniženje PDV-a ne garantuje da će niže cijene doista doći do potrošača, posebno uzimajući u obzir rastuće troškove poslovanja trgovaca. S obzirom na ograničen budžet države, i sam ministar priznaje da veće porezne olakšice trenutno nisu realna opcija.
U korijenu problema: širi evropski uzroci
Rastuće cijene prehrambenih proizvoda, tvrde stručnjaci, posljedica su šireg evropskog konteksta. Faktori poput bolesti kod stoke, klimatskih neprilika i lošijih poljoprivrednih prinosa uzrokovanih globalnim promjenama sve više utiču na cijene mesa, voća i kafe.
Bonin predlaže da se umjesto fiksiranja cijena razmotri uvođenje ciljanih subvencija za socijalno najugroženije građane, povećanje tržišne konkurencije u sektoru energije, kao i bolja transparentnost formiranja cijena hrane. Takođe apeluje na umjerenost u pregovorima o platama kako bi se izbjegao dodatni inflacijski pritisak.
Sebastian Koch iz IHS-a upozorava na opasnosti fiksiranja cijena, navodeći primjer Mađarske, gdje su takve mjere dovele do nestašica i stvaranja crnog tržišta, jer trgovci ne žele prodavati proizvode bez profita.
Austrija plaća skuplje od susjednih država
Dodatni problem predstavlja takozvani “austrijski dodatak na cijene”, praksu u kojoj globalni proizvođači namjerno postavljaju više cijene za austrijsko tržište. Primjer za to je popularni brend sladoleda Cremissimo, koji se u Austriji prodaje po cijeni od 5,99 eura, dok isti proizvod u Njemačkoj košta tek 2,89 eura.
Trgovci i sindikati zahtijevaju da se ovakva praksa zabrani na nivou EU-a. Ukoliko se dokaže da proizvođači ograničavaju distribuciju po teritorijama, moguće je da će reagovati i Evropska komisija pokretanjem istrage.
Foto: Freepik
