Zašto neki ljudi vjeruju u teorije zavjere?
Teorije zavjere danas su sveprisutne, od društvenih mreža do političkih rasprava. Često su bizarne, ali ipak pronalaze publiku. Ko su ljudi koji u njih vjeruju i zašto? Naučna istraživanja posljednjih godina nude sve jasnije odgovore.
Prema novijim studijama, veća sklonost vjerovanju u teorije zavjere zabilježena je među biračima desnice. Iako i liberalni krugovi mogu širiti dezinformacije, to čine rjeđe. Razlog za ovu razliku, smatraju istraživači, mogao bi se djelimično objasniti određenim osobinama ličnosti.
Niko nije potpuno imun
Važno je naglasiti da vjerovanje u teorije zavjere nije ograničeno samo na jednu političku grupu. Istraživanje provedeno širom Evrope 2022. godine pokazalo je da su zavjerenička uvjerenja prisutna u ekstremističkim političkim grupama različitih ideoloških usmjerenja.
S druge strane, postoje faktori koji ljude čine otpornijima na dezinformacije: viši nivo obrazovanja, optimizam, samopouzdanje te bogat društveni život s bliskim prijateljima. Takve osobine, pokazala su ranija istraživanja, smanjuju sklonost zavjereničkom razmišljanju.
Dr John Cook, koautor knjige “Priručnik o teorijama zavjere”, potvrdio je da su određene grupe ljudi ipak sklonije tome da povjeruju u teorije zavjere. “Kad se ljudi osjećaju ugroženo ili van kontrole, prirodno je to što žele da uspostave kontrolu i red u nasumičnost tako što će pribjeći teorijama zavjere”, objašnjava dr Cook.
Nijansiranija slika političkog spektra
Tim švedskih istraživača, predvođen Julijom Aspernäs sa Univerziteta u Linköpingu, dodatno je produbio ove nalaze, prenosi Der Standard. Njihova studija potvrđuje da dezinformacije proizvode svi politički tabori, i lijevi i desni, te da se namjerno širenje netačnih informacija pojavljuje na oba kraja političkog spektra.
Ipak, pokazalo se da su konzervativniji ispitanici u prosjeku skloniji prihvatanju teorija zavjere. Istraživači su anketirali oko 2.430 ispitanika u Švedskoj i Velikoj Britaniji, analizirajući kako ljudi različitih političkih uvjerenja reagiraju na različite vrste dezinformacija.
Klasični mitovi zavjere
Učesnicima su predstavljeni poznati primjeri teorija zavjere, poput tvrdnji da su klimatske promjene naučno izmišljene ili da se medicinski eksperimenti provode bez znanja i pristanka javnosti.
Rezultati su pokazali da su politički konzervativni ispitanici češće izražavali slaganje s takvim tvrdnjama nego liberalni. Ovaj obrazac ostao je vidljiv čak i kada su u obzir uzeti faktori poput obrazovanja i načina razmišljanja.
Sličan trend uočen je i kod dijeljenja sumnjivog sadržaja: konzervativni ispitanici češće su priznavali da dijele obmanjujuće informacije ili linkove s kontroverznim sadržajem, naročito kada im to politički odgovara.
Kada ideologija nadjača razum
Ipak, studija je otkrila i jednu važnu sličnost između konzervativaca i liberala. Kada neka tvrdnja, čak i ako je nelogična ili loše argumentovana, podržava njihov politički stav, obje grupe su je bile spremne prihvatiti. Suprotno tome, obje strane su odbacivale čak i valjane argumente ako su bili u suprotnosti s njihovim uvjerenjima.
Drugim riječima, ljudi imaju poteškoće u prepoznavanju vlastite pristranosti, bez obzira na ideologiju. Kako ističe Aspernäs, u pitanjima koja su važna za naš identitet, postaje nam znatno teže objektivno procijeniti informacije.
Odnos prema istini
Zanimljiv nalaz studije odnosi se i na to kako ljudi shvataju pojam istine. Ispitanici koji su smatrali da je istina subjektivna, da zavisi od ličnog iskustva i mišljenja, bili su znatno skloniji vjerovanju u teorije zavjere i širenju lažnih naučnih informacija.
Ovaj obrazac pojavljivao se širom političkog spektra, što sugeriše da odnos prema istini može igrati ključnu ulogu u prihvatanju dezinformacija.
Mogući razlozi
Istraživači naglašavaju da razlike koje su uočene vrijede na nivou grupa, a ne pojedinaca. Mnogi konzervativci u potpunosti odbacuju teorije zavjere, dok ih neki liberali prihvataju bez zadrške. Razlike postoje, ali su umjerene.
Zašto su konzervativci u prosjeku skloniji teorijama zavjere još uvijek nema konačnog odgovora. Ne radi se o tome da su manje analitični ili generalno pristraniji. Jedno moguće objašnjenje je da konzervativne ideologije češće privlače ljude s većim nepovjerenjem prema institucijama, što može olakšati prihvatanje zavjereničkih narativa. Drugo objašnjenje leži u činjenici da se mnoge trenutno popularne teorije zavjere uklapaju u postojeće konzervativne političke narative.
Foto: Freepik
