Veliki koralni greben pred kolapsom: Izbjeljivanje korala najgore u istoriji mjerenja
Veliki koralni greben, jedno od najvažnijih morskih staništa na planeti, suočava se s do sada najtežim razaranjem. Prema najnovijem izvještaju Australijskog instituta za morske nauke (AIMS), tokom protekle godine zabilježen je najveći pad pokrivenosti koralima otkako je praćenje stanja grebena počelo 1986. godine.
Razarajući efekti toplotnog stresa
Ugroženi su posebno sjeverni i južni dijelovi grebena, gdje je zabilježeno masovno izbjeljivanje korala – proces u kojem korali gube boju i vitalne mikroalge usljed ekstremnog zagrijavanja mora. Ova pojava nije nova, ali nikada do sada nije bila toliko rasprostranjena i intenzivna.
“Greben je izložen rekordnom toplotnom stresu, koji gura čitav ekosistem prema granici iza koje možda više nema oporavka”, navodi se u izvještaju AIMS-a.
Katastrofe se nižu, a vremena za oporavak je sve manje
Godišnja terenska istraživanja na 124 lokacije između augusta 2024. i maja 2025. pokazala su da su uz toplotni stres, greben pogodile i tropske oluje te najezde trnovitih zvjezdača – predatora koji uništavaju korale.
Naučnici upozoravaju da korali imaju ograničenu sposobnost da se oporavljaju između sve češćih katastrofalnih događaja. Ako temperatura mora ostane samo 1°C iznad granice tolerancije duže od dva mjeseca, dolazi do izbjeljivanja. Na 2°C iznad praga, uginuće nastupa u roku od mjesec dana.
Posebno ugrožene vrste i oprezna nada
Najveći gubitak bilježe korali iz roda Acropora, poznati po brzom rastu, ali i izrazitoj osjetljivosti. “Oni prvi stradaju. Međutim, ako im damo priliku, greben pokazuje kapacitet za oporavak”, rekao je dr. Mike Emslie za ABC News. Dodao je kako se još uvijek vrijedi boriti za ovaj dragocjeni ekosistem.
Mjere protiv zvjezdača daju rezultate
Australijske vlasti provode program uništavanja trnovitih zvjezdača koristeći sirćetnu kiselinu i druge metode. Do danas je eliminisano više od 50.000 jedinki, a 2025. godine nije zabilježen novi val najezdi u centralnom dijelu grebena. Ipak, dugoročno rješenje zahtijeva i smanjenje ispiranja hranjivih materija s poljoprivrednog zemljišta, koje pogoduje razmnožavanju zvjezdača.
Organizacije za zaštitu prirode, poput WWF-a, upozoravaju da je stanje alarmantno. Richard Leck iz WWF-a kaže da naučnici više ne raspravljaju hoće li greben biti pogođen, već može li se uopšte oporaviti. “Neki koralni sistemi su već izgubljeni. Ako ne djelujemo, Veliki koralni greben mogao bi postati još jedan u nizu”, poručio je za AFP.
Greben se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine više od četiri decenije, ali već nekoliko godina nosi oznaku “ugrožen” – uglavnom zbog klimatskih promjena i zagađenja okeana.
Foto: Freepik
