Stres koji se ne vidi, ali ostavlja tragove: Da li tijelo pokušava nešto da vam kaže?

Stres ne mora uvijek izgledati dramatično. Ne moraš imati panični napad, probdjele noći ili stalne izlive bijesa da bi tvoje tijelo bilo pod pritiskom. Postoji i drugačiji, podmukliji oblik – tihi stres – koji se često uvlači neprimjetno, ali ostavlja ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje.

Za razliku od otvorenih manifestacija stresa, tihi stres djeluje “u pozadini”, a simptome često pripisujemo umoru, lošem vremenu ili “lošem danu”. Međutim, ignorisanje ovih signala može voditi do iscrpljenosti, hroničnih oboljenja, pa čak i emocionalnog sagorijevanja. Ovo su prvi znakovi tihog stresa:

Hronični umor, bez obzira na san

Spavaš dovoljno, ali se i dalje budiš umoran? To može biti znak da tvoje tijelo nikada zapravo ne prelazi u fazu pravog odmora – jer je stalno u “bori se ili bježi” režimu.

Promjene u apetitu

Nagla potreba za slatkišima, izostanak gladi ili prejedanje – sve to može biti odgovor tijela na stres koji pokušava da “umiri” emocije hranom.

Napetost u vratu, vilici ili ramenima

Tijelo pamti stres kroz mišiće. Ako često osjećaš ukočenost bez fizičkog napora, to je vjerovatno nakupljeni stres.

Zaboravnost i manjak fokusa

Kada si pod stresom, tvoj mozak funkcioniše u “preživljavanju”, ne u učenju i produktivnosti. Zato su slaba koncentracija, zaboravljanje stvari i rasijanost česti simptomi.

Češće prehlade i pad imuniteta

Tihi stres utiče na imuni sistem – tijelo ne stigne da se brani kad je fokusirano na “unutrašnju borbu”.

Kako razlikovati tihi stres od običnog umora?

Umor prolazi nakon odmora. Tihi stres ostaje i kad si “tehnički” slobodan, kada se tijelo ponaša kao da je u pripravnosti čak i tokom vikenda, odmora ili poslijepodneva.

Ovo su neke stvari koje možeš uraditi za sebe i svoje zdravlje, da se izboriš sa tihim stresom:

Prepoznaj okidače

Vođenje dnevnika raspoloženja ili bilježenje trenutaka kada osjetiš napetost može pomoći da otkriješ šta te zapravo opterećuje.

Uvedi mini pauze

Kratke šetnje, disanje ili istezanje tokom dana mogu biti “ventil” koji spušta nivo stresa, čak i kad ti se čini da nemaš vremena.

Spavanje kao prioritet

Ne pokušavaj “izgurati dan” kofeinom – pravi odmor i kvalitetan san su najjači prirodni antistres alat.

Razgovor

Otvoreni razgovor sa bliskom osobom ili terapeutom može pomoći da obradiš ono što potiskuješ.

Foto: Freepik