Klimatske promjene: Da li nam se bliži kraj?

U svijetu se zbog topljenja ledenjaka događa globalni rast prosječne temperature za oko 1,2°C što stvara veću šansu za obilne kiše zbog zadržavanja više vlage u toplom vazduhu koja se tada oslobađa u obliku kiše. Naučnici ovu pojavu objašnjavaju na primjeru spužve: “Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve – stisnete ju i voda ističe”, pojasnio je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Univerziteta Leipzig. Sve veći porast globalne temperature povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu. Konkretno, porast prosječne globalne temperature za samo 1 stepen povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za 7 posto, objasnili su klimatski naučnici.

Iako još uvijek nije moguće dokazati jesu li poplave i neobična nevremena koja su u posljednje vrijeme zahvatila dijelove Evrope rezultat klimatskih promjena, naučnici upozoravaju da ćemo rezultate klimatskih promjena gledati u nadolazećim godinama sve više. Iako istraživači desetljećima predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena iznenadila. “Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši”, kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Univerziteta Newcastle, koji napominje da su zabilježeni “ozbiljni rekordni događaji širom svijeta, unutar nekoliko sedmica”.

Klimatske promjene udvostručile broj ekstremno vrućih dana

U poređenju sa rezultatima mjerenja iz 1980. godine, broj ekstremno vrućih dana, kada temperatura doseže i do 50 stepeni Celzijusa do danas se udvostručio zbog klimatskih promjena, pokazala je globalna BBC-jeva analiza. Visokim temperaturama danas je pogođeno više područja u svijetu nego ikada ranije, što predstavlja izazove bez presedana za zdravlje ljudi i za način na koji živimo. U prosjeku su između 1980. i 2009. temperature oko 14 dana godišnje bile više od 50 stepeni Celzijusa, ali taj se broj u periodu između 2010. i 2019. povećao na 26 dana godišnje. U istom su periodu temperature od 45 stepeni Celzijusa i više zabilježene u prosjeku dodatne dvije sedmice godišnje. “Uočeno povećanje se 100 posto može pripisati sagorijevanju fosilnih goriva”, rekla je dr. Friederike Otto, pomoćnica direktora Instituta za promjene u okolišu na Univerzitetu u Oxfordu, prenosi N1.

S obzirom na to da se cijeli svijet zagrijava, ekstremne temperature postaju sve češće i vjerovatnije. Takve temperature mogu biti smrtonosne za ljude i za prirodu te mogu prouzrokovati velike probleme u stambenim zgradama, na cestama i u elektroenergetskim sistemima.

Posljedice ekstremnih vrućina

BBC-jeva analiza podstaknula je snimanje dokumentarne serije pod nazivom „Život na 50° C“ koja istražuje na koji način ekstremne vrućine utiču na živote ljudi širom svijeta. Čak i kad su niže od 50 stepeni Celzijusa, visoke temperature u kombinaciji s vlagom mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik i za mlade i zdrave ljude.

Nastave li se sadašnji nivoi globalnog zatopljenja do 2100. godine, u svijetu bi se s toplotnim stresom moglo suočiti 1,2 milijarde ljudi, rezultati su studije američkog Univerziteta Rutgers. To je barem četiri puta više u odnosu na populaciju koja se s ekstremno visokim temperaturama suočava danas. Istovremeno se stanovništvo u mnogim dijelovima svijeta suočava s teškim izborom jer se krajolik oko njih mijenja, ekstremne vrućine izazivaju dugotrajne suše, zbog čega su i požari češći.

Veliki gubitak ljudskih života

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je 2021. godine u „Atlasu smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970. – 2019.“ upozorila da su suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine, osim velikih materijalnih šteta, uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina.

Tako je suša uzrokovala 650 hiljada smrtnih slučajeva, oluje 577 hiljada, poplave 59 hiljada te ekstremne vrućine 56 hiljada. Najveće ekonomske štete uzrokovale su oluje (520 milijardi američkih dolara) i poplave (115 milijardi američkih dolara). Naučnici upozoravaju da pritom niti jedna zemlja nije sigurna te da je nužno više ulagati u prilagođavanje klimatskim promjenama, uključujući i razvijanje sistema ranog upozoravanja.

Krizu treba shvatiti ozbiljno

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, desetine naučnika je izvijestilo da je svijet već probio kritične klimatske pragove, ostavljajući manje sigurnog, nastanjivog prostora za život na Zemlji. Stručnjaci, ukazujući na prijetnje po zdravlje ljudi i planete, pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije, pišu svjetski mediji.

Izvještaj grupe naučnika okupljenih u Komisiji za Zemlju (Earth Commission) iznosi uznemirujuće dokaze da se planeta suočava sa rastućim krizama dostupnosti vode, opterećenja hranjivim tvarima, održavanja ekosistema i zagađenja aerosolom, ističe The Guardian. Studija, koja je objavljena 31. maja je, naglašava The Guardian, najambiciozniji pokušaj da se spoje vitalni znakovi zdravlja planete s indikatorima ljudskog blagostanja.

“Dosegli smo ono što nazivam tačkom zasićenja odnosno gornju granicu biofizičkog kapaciteta Zemljinog sistema da ostane u svom stabilnom stanju. Približavamo se prelomnim tačkama, vidimo sve više i više trajnih oštećenja sistema za održavanje života na globalnom nivou”, poručuje jedan od vodećih autora studije, profesor Johan Rockstrom, sa Postdamskog instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena.

Komisija za Zemlju, koju su osnovale vodeće svjetske istraživačke institucije, želi da analiza bude naučna okosnica sljedeće generacije ciljeva i praksi održivosti, koje se protežu van trenutnog fokusa na klimu kako bi uključile druge indekse, uključujući i ekološku pravdu. Studija postavlja niz “sigurnih i pravednih” mjerila za planetu koji se, objašnjava list, mogu porediti s vitalnim znakovima ljudskog tijela, gdje se umjesto pulsa, temperature i krvnog pritiska, posmatraju indikatori kao što su protok vode, upotreba fosfora i prenamjena zemljišta.

Zaštita planete neodvojiva od uspjeha zajednice

Istraživači su se tradicionalno bavili efektima klimatskih promjena ili gubitkom bioraznolikosti na samoj planeti, ali studija grupe naučnika Komisije za Zemlju označava pokušaj stručnjaka da identifikuje koji su to pragovi nakon kojih će ljudi pretrpjeti značajnu štetu, ukazuje The Financial Times. Istraživanje je identifikovalo nekoliko pragova Zemljinog sistema koji uključuju klimu, bioraznolikost, vodu, prirodne ekosisteme, korištenje zemljišta i efekat gnojiva i aerosola.

Navodi se kako su ljudske aktivnosti gurnule sve navedene pragove preko “sigurne i pravedne granice” u zone rizika. Prema istraživanju, između 50 posto i 60 posto zemlje trebalo je biti pokriveno uglavnom netaknutim ekosistemima, nivo koji je već probijen. Takođe je zaključeno da je upotrebu azota kao gnojiva potrebno prepoloviti kako bi se smanjio prekomjerni rast biljaka i cvjetanja algi na površinskim vodama te kako bi se smanjile emisije amonijaka i azotnih oksida.

Takozvani Zemljin sistem sastoji se od mnogih međusobno zavisnih procesa koji održavaju planetu stabilnom, ali kada se poremete mijenjaju njegovu nastanjivost, tvrde naučnici i ističu da su različite granice zemaljskih sistema koje su navedene u istraživanju, “međusobno povezane”. To, ukazuje londonski list, znači da bi prekoračenje sigurne granice za jednog moglo imati posredni efekat na druge.

Koautorica studije i profesorica s Nacionalnog univerziteta u Australiji Xuemei Bai kaže da u “računanju ljudskih potreba i uticaja”, studija “pokazuje kako je zaštita planete neodvojiva od uspjeha zajednice, društva i ekonomije”.

Siguran klimatski prag

Godinama se svijet fokusirao na ključni prag klimatskih promjena: ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Međutim, čak i na tom pragu – koji bi se mogao početi probijati u sljedećih pet godina – milioni ljudi i dalje će se suočavati sa “značajnom štetom”, uključujući smrt, raseljavanje i nestašicu hrane i vode, ističe CNN ukazujući na novi izvještaj Komisije za Zemlju.

Klimatske promjene pospješuju čitav niz ekstremnih vremenskih uslova širom svijeta, od poplava do oluja i suša, ali je promjena najizraženija u ekstremnim vrućinama. Na 1,5 stepeni Celzijusa, autori su otkrili da bi više od 200 miliona ljudi još uvijek moglo biti izloženo neviđenoj vrućini, a više od 500 miliona ljudi bilo bi izloženo dugoročnom porastu nivoa mora.

Istakli su da je ključni klimatski prag na koji su se države obavezale Pariškim sporazumom 2015., onaj koji bi osigurao “siguran i pravedan” svijet, trebao biti jedan stepen Celzijusa. Međutim, prosječna temperatura planete Zemlje već je porasla za oko 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što je već izazvalo katastrofalne i smrtonosne klimatske i vremenske promjene, uključujući ekstremnije toplinske talase, poplave i šumske požare koji su promijenili krajolik.

Stoga, naučnici pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije jer su kritični klimatski pragovi probijeni ostavljajući manje sigurnog, nastanjivog prostora za život na Zemlji.

Koautorica studije i istraživačica okoliša na Univerzitetu u Amsterdamu Joyeeta Gupta kaže da je nauka o klimi ranije posmatrala uslove potrebne za održavanje stabilnosti planete, ali da je isključivala pravdu kao ključnu komponentu. “Tvrdimo da nema sigurne planete bez pravde”, rekla je Gupta, naglašavajući da uključivanje pravde u granice Zemljinog sistema smanjuje značajnu štetu zajednicama i pojedincima. Ona kaže da je namjera njihovog rada bila da se pokuša “pokazati da već postoji velika šteta (od zagrijavanja) na jednom stepenu (Celzijusa) i da je to pravednije od cilja od 1,5 stepeni”. “Želimo osigurati da države ovo shvate što je moguće ozbiljnije”, rekla je Gupta.

Pravedna budućnost čovječanstva

Komisija za Zemlju ponudila je rezultate svog istraživanja u nadi će vlade i kompanije razviti alate za usklađivanje svojih praksi sa naučno postavljenim pragovima radi sigurne i pravedne budućnosti čovječanstva, ukazuje Bloomberg.

“Krajnja definicija pravde danas je pravo svakog ljudskog bića, posebno budućih generacija, da ima stabilan planet – da se rodi na planeti koja je barem jednako pogodna za život kao planeta na kojoj su rođeni njegovi ili njeni roditelji”, rekao je koautor sudije Rockstrom, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Autori takođe pozivaju na međunarodnu kompenzaciju siromašnijim zemljama za “gubitke i štete” pretrpljene tokom ekstremnih vremenskih prilika, kao što je dogovoreno na prošlogodišnjim klimatskim razgovorima UN-a.

Obim napora koji je potreban za rješavanje ovih izazova je bez presedana, piše Bloomberg ističući kako će energetika, hrana, gradovi i drugi sektori zahtijevati pokretanje novih ekonomskih i tehnoloških politika. Autori navode kako je neophodan “skok u našem razumijevanju kako se pravda, ekonomija, tehnologija i globalna saradnja mogu unaprijediti u službi sigurne i pravedne budućnosti”.

Fokusiranost na ljudske žrtve koje su posljedica klimatskih promjena pomaže da nova analiza bude konkretnija od prijašnjih sličnih istraživanja, rekla je Kim Cobb, direktorica Instituta za okoliš i društvo Univerziteta Brown koja nije bila uključena u studiju.

Kazala je da više nema nejasnoća o nesrazmjernim uticajima klimatskih promjena na najranjivije i da je to “nešto što danas treba da nas vodi u donošenju odluka”.

Šta mi možemo učiniti?

Ono što smo mogli naučiti je da male promjene mogu dovesti do velikih rezultata ako ih čini čitava populacija. Izbacite jednokratnu plastiku, reciklirajte, koristite biološke proizvode za pranje posuđa i veša, čistite otpad za sobom, koristite višekratne ambalaže te proizvode od prirodnog sastava koji su biorazgradivi.

Velik uticaj na klimatske promjene ima i industrijalizacija te “betoniranje” gradova i nestanak zelenih površina. Održavajmo naše šume, reagujmo na prekomjernu i neplansku sječu šuma, pošumljavajmo, sadimo drveće, travnjake, biljke. Brinimo za našu planetu jer je pitanje koliko ćemo je dugo imati u ovom stanju u kojem je sada.

Foto: Pixabay