Budućnost rada: Ko će ostati bez posla do 2030?

Do 2030. godine svijet rada više neće ličiti na ono što danas poznajemo. Globalna ekonomija prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u istoriji: stvoriće se 170 miliona novih radnih mjesta, ali će istovremeno nestati 92 miliona postojećih, pokazuje najnoviji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Bilans na papiru izgleda pozitivan – 78 miliona novih poslova. Međutim, iza ovih brojki krije se mnogo ozbiljnija priča: ko će dobiti te nove šanse, a kome će biti ugrožena egzistencija? A pitanje koje svaki roditelj i radnik mora sebi postaviti glasi: koje vještine će mi sutra obezbijediti platu, a koje će moje dijete pripremiti za svijet u kojem će pola današnjih poslova nestati?

Na prvi pogled, neto dobit od skoro 80 miliona radnih mjesta djeluje optimistično. Ali nije svejedno u kojem sektoru ili na kojem kontinentu se nalazite. Dok će pojedine industrije doživjeti procvat zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, zelenoj tranziciji i demografskim promjenama, drugi sektori već sada pokazuju znake naglog pada. Ono što je do juče bilo sigurno zanimanje – administracija, blagajna ili grafički dizajn – u narednih pet godina može postati nepotrebno. Ove brojke nisu samo daleki statistički podaci, već direktno oblikuju budućnost porodica, škola i radnih mjesta.

Jedno je jasno: promjene se ne dešavaju “jednog dana u budućnosti” – one se dešavaju sada, a 2030. je samo tačka u kalendaru kada će se konačni rezultati vidjeti.

Ko su pobjednici – poslovi budućnosti

Dok jedni gube tlo pod nogama, drugi ulaze u eru velikih mogućnosti. Najveći rast bilježe poslovi povezani sa tehnologijom – stručnjaci za vještačku inteligenciju, analitičari podataka i eksperti za cyber sigurnost. Kako stoji u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, “tehnološke vještine u AI, big data i mrežama te cyber sigurnosti očekuje se da će zabilježiti najbrži rast potražnje do 2030.”

Ali pobjednici nisu samo oni u digitalnim laboratorijama i tehnološkim gigantima. Jednako snažan rast očekuje se u sektorima koji čuvaju osnovnu infrastrukturu društva: medicinske sestre, njegovatelji i nastavnici biće među najtraženijim profesijama. Demografski trendovi, posebno starenje stanovništva u razvijenim zemljama, otvaraju hiljade novih radnih mjesta u zdravstvu, dok porast broja mladih u siromašnijim regijama povećava potražnju za učiteljima i profesorima.

Ne treba zaboraviti ni “tihu armiju” svakodnevice – vozače dostave, građevinske radnike i poljoprivrednike. Izvještaj ističe da su upravo frontline uloge “među poslovima sa najvećim apsolutnim rastom do 2030. godine”. Bez obzira na tehnološke inovacije, ljudi i dalje moraju jesti, graditi i primati robu na kućna vrata.

Drugim riječima: pobjednici budućnosti nisu samo oni sa diplomama prestižnih univerziteta, već i radnici na terenu, u učionicama i bolnicama. To pokazuje da digitalna revolucija ne briše potrebu za ljudskim prisustvom – naprotiv, čini ga još dragocjenijim.

Ko su gubitnici – poslovi koji nestaju

Svaka revolucija ima i svoje gubitnike. Prema izvještaju WEF-a, “administrativne uloge poput kasira i administrativnih asistenata ostaju među najbrže opadajućim poslovima do 2030.”. Digitalizacija i automatizacija ubrzano preuzimaju rutinske zadatke, a softver i mašine zamjenjuju ljude u onome što je nekada bilo sigurno radno mjesto.

Iznenađenje dolazi i iz kreativnih sektora. Grafički dizajneri sada se suočavaju sa konkurencijom generativne umjetne inteligencije koja u nekoliko sekundi proizvodi vizuale, ilustracije i reklame – posao koji je nekada tražio sate stručnog rada, danas radi algoritam u nekoliko klikova i po cijeni koja je višestruko niža.

Na udaru su finansijski stručnjaci – knjigovođe, poreski savjetnici, revizori i bankarski službenici. Njihov rad je bio tradicionalno važan i zahtijevao visoko obrazovanje, ali upravo zato što se radi o visoko standardizovanim procesima, oni postaju “savršena meta” za algoritme koji su brži, precizniji i jeftiniji.

Drugim riječima: posao koji danas izgleda sigurno, za pet godina može nestati. Najveći rizik nosi svaka profesija koja se oslanja na rutinu i ponavljanje, jer je upravo to ono što algoritmi najbolje rade.

Makrotrendovi kao tihi rušitelji

Ovo nije samo pitanje tehnologije. Tehnološki napredak, geopolitičke napetosti, ekonomske nesigurnosti, demografske promjene i zelena tranzicija pet su glavnih sila koje oblikuju globalno tržište rada. Samo zbog ekonomskih pritisaka i rasta troškova života, do 2030. bi moglo nestati oko 1,6 miliona radnih mjesta u svijetu.

Klimatske promjene dodatno ubrzavaju proces: dok poslovi u industrijama fosilnih goriva polako nestaju, nova zanimanja u sektorima obnovljive energije, ekologije i autonomnih vozila bilježe snažan rast. Dakle, ista sila koja uništava jedne poslove, stvara i potpuno nove.

Prema podacima iz izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma, 41% poslodavaca na globalnom nivou planira da do 2030. smanji broj zaposlenih zbog automatizacije i AI. To znači da će milioni ljudi ostati bez posla ne zato što su loši radnici, već zato što je njihova profesija postala suvišna.

Vještine koje će spašavati karijere

Ako se pitate kako ostati “na pravoj strani istorije”, odgovor se krije u vještinama. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma kaže da će se 40% postojećih vještina potrebnih na poslu promijeniti do 2030. godine, a čak 59% radnika u svijetu će trebati prekvalifikaciju ili usavršavanje. Od toga, više od 120 miliona radnika moglo biti u opasnosti od gubitka posla jer neće imati pristup odgovarajućim obukama.

Dakle, ne radi se o tome da li ćete morati učiti nove vještine, već koje vještine i kako brzo.

Tehnološke vještine – baza budućnosti: Na prvom mjestu su AI, big data, mreže i cyber sigurnost. Čak 88% poslodavaca u svijetu, a u Njemačkoj njih 90%, navodi da će ove vještine do 2030. biti nezaobilazne. Svaka kompanija, bez obzira na sektor, transformiše svoje poslovanje kroz digitalizaciju i automatizaciju. To znači da će i radnici u zdravstvu, obrazovanju ili građevini morati imati osnovno razumijevanje digitalnih alata.

Ljudske vještine – jednako važne: Tehnologija sama po sebi nije dovoljna. DGFP naglašava: “Tehnološki vođene vještine i vanstrukovne kompetencije jednako su presudne za budućnost. Ključno je pronaći pravo usklađivanje između njih.” Drugim riječima: čovjek koji zna rukovati AI alatima, ali nema kreativnost, empatiju, saradnju i liderstvo, neće moći iskoristiti puni potencijal. Među ključnim vještinama ističu se: sistemsko razmišljanje, kreativno i analitičko mišljenje, liderske sposobnosti, socijalni uticaj i tehnološka pismenost.

Zelena tranzicija stvara nove kompetencije: Treći veliki stub su tzv. zelene vještine. Klimatske promjene i tranzicija ka održivim energijama čine da zanimanja poput inženjera za obnovljive izvore, ekoloških tehničara i stručnjaka za autonomna vozila rastu u značaju. Poslodavci sve više traže ljude koji razumiju i tehnologiju i ekologiju, jer upravo ta kombinacija čini jezgro novih industrija.

Budućnost pripada onima koji kombinuju digitalne alate i ljudsku inteligenciju. Znati koristiti vještačku inteligenciju, a istovremeno donositi odluke sa empatijom i kritičkim mišljenjem – to je definicija radnika budućnosti.

Roditelji, obratite pažnju: Šta vaša djeca mogu učiti već sada

Ako mislite da se ove promjene na tržištu rada tiću samo odraslih – varate se. Djeca koja danas sjede u školama biće ta koja će 2030. tek ulaziti na tržište rada. A to tržište biće potpuno drugačije od današnjeg.

Izvještaj jasno poručuje: “kombinacija tehnoloških i ljudskih vještina biće presudna u brzorastućem tržištu rada”. To znači da roditelji i nastavnici već sada mogu pomoći djeci da razviju kompetencije koje će im sutra donositi prednost.

Digitalna pismenost – igrice kao prvi kod. Umjesto da se ljutite što djeca previše vremena provode za računarom, usmjerite ih da od igranja naprave – učenje. Kursevi osnovnog programiranja (Scratch, Python za početnike) lako su dostupni i često besplatni. Ono što danas izgleda kao “igrica” sutra može biti osnova za karijeru u programiranju, robotici ili analitici podataka.

Soft skills kroz školu i igru. Djeca uče saradnju i komunikaciju kroz grupne projekte, školske debate ili čak timske sportove. Vještine kao što su rad u timu, pregovaranje i empatija jednako su važne kao i poznavanje matematike ili jezika. Izvještaj naglašava da će upravo “otpornost, fleksibilnost i agilnost” biti među najtraženijim vještinama do 2030.

Kreativnost – ulaganje koje se isplati. Muzika, umjetnost, pisanje – sve ono što često smatramo “hobijem” postaje kapital za budućnost. Dok AI može replicirati logiku i brojke, ljudska mašta i kreativno mišljenje ostaju nezamjenjivi. Roditelji bi zato trebali djecu podsticati da crtaju, komponuju, pišu – jer upravo tu nastaju vještine koje će sutra razdvajati čovjeka od mašine.

Najveći poklon koji možete dati svojoj djeci nije novi telefon ili tablet, već radoznalost i hrabrost da uče nove stvari. Svijet 2030. neće nagrađivati one koji znaju napamet, već one koji znaju povezivati znanja, postavljati pitanja i biti fleksibilni.

Odrasli radnici: Šta se isplati učiti nakon 30, 40 ili 50

Mnogi odrasli misle da je prilagođavanje digitalnom dobu nešto što se tiče samo mladih. Istina je suprotna: tržište rada do 2030. neće poštedjeti nikoga ko se ne prilagodi, što znači da čak i iskusni radnici moraju učiti nove vještine ili rizikovati da budu zamijenjeni mašinama.

Čak i ako niste u IT sektoru, osnovno razumijevanje digitalnih alata i podataka postaje ključno. To ne znači da svi moraju postati programeri, ali vještine kao što su analiza podataka, upravljanje projektima pomoću digitalnih alata i razumijevanje AI procesa biće poželjne u gotovo svakoj industriji.

WEF naglašava da su kreativnost, kritičko mišljenje, sposobnost vođenja i socijalna inteligencija jednako važne kao i tehnološke vještine. Odrasli koji investiraju u razvoj ovih kompetencija stiču prednost, jer mašine još uvijek ne mogu u potpunosti zamijeniti ljudsku empatiju, intuiciju i sposobnost rješavanja kompleksnih problema.

Evo kako odrasli mogu konkretno djelovati i učiti, zavisno od životne dobi.

30–40 godina: fokus na prekvalifikaciju u oblasti tehnologije i vođenja projekata. Preporučuju se kursevi digitalnog marketinga, analize podataka i korištenja AI alata, koji pomažu u jačanju relevantnih vještina za modernu radnu sredinu.

40–50 godina: kombinacija tehničkih vještina i stručnih kompetencija, poput liderskih sposobnosti, coachinga i strateškog razmišljanja. Kursevi za menadžment promjena i razvoj timova omogućavaju iskusnim radnicima da ostanu ključni igrači u svojim organizacijama.

50+ godina: fokus na savjetodavne i mentorska uloga. Iskusni radnici mogu prenositi znanje mlađima i dodatno se kvalifikovati kroz sertifikovane kurseve u specifičnim oblastima – npr. zelene tehnologije, zdravstvo ili finansije – gdje njihovo iskustvo čini dodatnu vrijednost.

Budućnost rada ne čeka nikoga – ali ona nagrađuje one koji uče, prilagođavaju se i kombiniraju tehnologiju sa ljudskim vještinama. Bez obzira na godine, svaka investicija u znanje danas predstavlja sigurnost i priliku sutra.

Foto: ChatGPT/Freepik