Austrija pod udarom srčanih bolesti: Kako prepoznati simptome i pronaći pomoć

Gotovo nijedan organ nije toliko važan za naše postojanje kao srce. Ono pouzdano kuca dan za danom, pumpajući krv kroz više od 100.000 kilometara krvnih žila i snabdijevajući svaku ćeliju kiseonikom i hranjivim tvarima. Zdravo srce temelj je vitalnosti, radne sposobnosti i životne radosti. Ipak, njegova važnost često se prepoznaje tek kada se pojave problemi: probadajuća bol u prsima, preskakanje srca, visoki krvni pritisak ili koronarne bolesti srca.

Kardiovaskularne bolesti su među najčešćim uzrocima smrti u Austriji, ali i širom svijeta. Samo u Evropskoj uniji više od četiri miliona ljudi godišnje umire od posljedica srčanog udara, moždanog udara ili zatajenja srca. U Austriji se otprilike jedna od tri smrti pripisuje kardiovaskularnim problemima. To ih čini ne samo individualnom sudbinom, već i ogromnim izazovom za zdravstveni sistem i društvo u cjelini.

Ono što je zaista alarmantno jeste da se mnoge od ovih bolesti mogu spriječiti. Stručnjaci procjenjuju da bi se veliki udio srčanih udara mogao spriječiti zdravim načinom života – redovnim vježbanjem, uravnoteženom prehranom, izbjegavanjem nikotina i odgovornim upravljanjem stresom. Ipak, rizik ostaje visok jer moderni način života često podstiče suprotno: nedostatak vježbe, gojaznost, visoku konzumaciju šećera i užurbanu dnevnu rutinu koja ostavlja malo prostora za opuštanje. Istovremeno, srce nije samo biološki organ već i kulturni simbol. Vijekovima je predstavljalo ljubav, emocije i vitalnost.

Članak o zdravlju srca stoga je više od pukog medicinskog zapažanja. To je poziv na kritičko preispitivanje vlastitog načina života, ali i poziv na preuzimanje odgovornosti za sebe. Jer iako je srce moćan organ, ono je ujedno i ranjivo. A oni koji rano obrate pažnju na zdravlje svog srca mogu drastično smanjiti vjerovatnoću da će u nekom trenutku postati hitni pacijent.

Uzroci i faktori rizika: Šta stvarno šteti srcu

Bolesti srca rijetko se razvijaju preko noći. Najčešće su rezultat kombinacije više faktora koji godinama opterećuju srce. Neki od tih faktora su genetski, dok su drugi direktno povezani s načinom života. Dobra vijest je da na većinu tih faktora možete uticati – ako ih na vrijeme prepoznate i preduzmete adekvatne mjere.

Visoki krvni pritisak – tihi ubica

Visoki krvni pritisak jedan je od najvećih faktora rizika za srčane i moždane udare. Često ne daje jasne simptome, pa ga ljekari s razlogom zovu „tihim ubicom“. Dugotrajno povišen pritisak oštećuje krvne žile i podstiče nakupljanje plaka koji ometa protok krvi u srce. Stoga je redovno mjerenje pritiska jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih preventivnih mjera.

Holesterol i arterioskleroza

Povišen nivo holesterola takođe se smatra čestim uzrokom srčanih problema. “Loš” LDL holesterol nakuplja se u stijenkama arterija i dovodi do arterioskleroze – sužavanja i otvrdnjavanja krvnih žila. Kao rezultat, srce prima manje kiseonika i raste rizik od srčanog udara. Prehrana igra ključnu ulogu, jer previše životinjskih masti, šećera i industrijski prerađene hrane povećava nivo holesterola.

Pušenje – otrov za srce i krvne žile

Dobro je poznato da pušenje oštećuje pluća. Manje je poznato koliko nikotin i druge štetne materije u duhanu opterećuju srce. Oni sužavaju krvne žile, smanjuju snabdijevanje kiseonikom i povećavaju zgrušavanje krvi – kobna kombinacija koja može udvostručiti ili učetverostručiti rizik od srčanog udara. Međutim, čak i nakon kratkog perioda bez cigareta, zdravlje srca se značajno poboljšava.

Gojaznost i nedostatak vježbe

Srce je mišić kojem je potreban trening da bi održao svoju funkcionalnost. Nedostatak fizičke aktivnosti slabi srce i podstiče gojaznost, dijabetes i povišen pritisak. Masnoća na stomaku posebno je rizična jer je hormonski aktivna i podstiče upalne procese u organizmu. Čak i umjerena aktivnost, poput 30 minuta hodanja ili vožnje bicikla dnevno, može drastično smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Stres i psihički napor

Hronični stres podiže pritisak, ubrzava rad srca i iscrpljuje organizam. Oni koji se nikada ne opuštaju rizikuju tzv. “izgorjelo srce”. Istraživanja pokazuju da hronični stres i depresija povećavaju rizik od srčanog udara gotovo jednako kao pušenje ili gojaznost. Zato su tehnike opuštanja poput joge, meditacije ili vježbi disanja korisne ne samo za osjećaj mira, već i za zdravlje srca.

Faktori na koje ne možete uticati

Naravno, postoje i faktori rizika na koje ne možete uticati: godine, pol i genetika. Muškarci imaju veći rizik od žena u mlađoj dobi, ali se ta razlika izjednačava nakon menopauze. Ako u porodici postoji istorija srčanog ili moždanog udara, potrebno je obratiti posebnu pažnju na zdravlje srca.

Svakodnevna prevencija – Kako održati srce jakim

Zdravlje srca nije apstraktan ideal, već nešto na šta možemo uticati svakog dana. Prevencija ne počinje lijekovima ili pregledima, već svakodnevnim navikama – u kuhinji, kroz kretanje i način nošenja sa stresom. Svjesno preduzimanje malih koraka stvara temelje za snažno srce i u starosti.

Prehrana prilagođena srcu

Prehrana igra ključnu ulogu u zdravlju srca. Brojna istraživanja pokazuju da ljudi koji slijede mediteransku prehranu – s puno povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja i ribe – imaju manji rizik od srčanog udara. Nezasićene masne kiseline, poput onih u orašastim plodovima, avokadu ili masnoj ribi, snižavaju “loš” LDL holesterol i povećavaju “dobri” HDL holesterol. S druge strane, treba izbjegavati prekomjerno crveno meso, industrijski prerađenu hranu, šećer i trans masti. So takođe treba konzumirati umjereno, jer povećava krvni pritisak. Prehrana zdrava za srce ne znači uskraćivanje, već pametne izbore: šarene tanjire, svježe sastojke i umjereno uživanje.

Vježbanje srčanog mišića

Srce je poput motora kojem treba redovan „rad“. Čak je i umjerena vježba od 150 minuta sedmično, odnosno pola sata pet dana u sedmici, dovoljna za jačanje srca i cirkulacije. Idealni su sportovi izdržljivosti: bicikl, plivanje, trčanje ili brzi hod. Bolje je vježbati redovno i umjerenim tempom nego vježbati rijetko i preopteretiti se. Lagani trening snage takođe ima pozitivan učinak jer podstiče metabolizam, jača mišiće i sprečava gojaznost.

Smanjenje stresa štiti srce

Trajno povišen nivo stresa je poput otrova za srce. Zato ouštanje nije “luksuzn” već preventivna mjera. Vježbe disanja, joga, meditacija ili opuštajući hobi pomažu u usporavanju otkucaja srca i regeneraciji tijela. San je jednako važan: sedam do osam sati sna daje srcu potreban odmor. S druge strane, hronični nedostatak sna povećava rizik od visokog krvnog pritiska i srčanih aritmija.

Izbjegavanje nikotina i umjerena konzumacija alkohola

Pušenje je jedan od najvećih faktora rizika za srčani udar – zato je prestanak pušenja možda najvažnija odluka za zdravlje srca. Nakon samo nekoliko mjeseci rizik značajno pada, a nakon nekoliko godina približava se onome kod nepušača. Alkohol treba konzumirati samo u malim količinama. Iako se čaša crnog vina povremeno spominje kao “prijateljska za srce”, redovna ili pretjerana konzumacija donosi više štete nego koristi – podiže pritisak, izaziva aritmije i oštećuje jetru.

Redovna preventivna njega

Zdrav način života je temelj, ali jednako je važno rano prepoznati potencijalne simptome. Redovno mjerenje pritiska, testovi holesterola i šećera u krvi te kontrola kod ljekara omogućavaju rano otkrivanje rizika. Prevencija nije jednokratna odluka, već dugoročan način života. Oni koji brinu o srcu dobijaju ne samo više godina života, već i kvalitetniji život.

Rani znakovi i simptomi upozorenja: Kada srce šalje upozorenje

Srce dugo uspijeva da nadoknadi opterećenja i radi „neprimjetno“. Ali kad više ne može da podnese pritisak, javljaju se simptomi koji ne smiju biti ignorisani. Pravovremeno prepoznavanje znakova upozorenja može spriječiti ozbiljne posljedice, pa čak i srčani udar.

Bol i stezanje u prsima

Jedan od najčešćih simptoma srčanog problema je osjećaj pritiska, probadanja ili peckanja u prsima. Ljekari to nazivaju anginom pektoris – latinski za “stezanje u prsima”. Tegobe se obično javljaju tokom napora ili stresa i ublažavaju se odmorom. To je jasan znak oslabljenog protoka krvi u koronarne arterije. Svako ko osjeti takve bolove treba odmah potražiti ljekarsku pomoć.

Kratkoća daha i iscrpljenost

Srce je odgovorno za snabdijevanje cijelog tijela kiseonikom. Kada oslabi, to se često manifestuje u obliku kratkoće daha tokom napora ili neuobičajeno brze iscrpljenosti. Čak i svakodnevne aktivnosti poput penjanja stepenicama ili kupovine tada mogu postati otežane. Ove simptome ne treba odbaciti kao “normalno starenje”, već ih treba medicinski istražiti.

Lupanje srca ili nepravilan puls

Srčane aritmije često se manifestuju kao ubrzan rad srca, preskakanje ili pauze u otkucajima srca. Mnogi oboljeli to opisuju kao “treperenje srca” ili “palpitacije srca”. Takve aritmije nisu uvijek opasne po život, ali mogu povećati rizik od moždanog udara i zatajenja srca. Atrijalna fibrilacija posebno često prolazi nezapaženo, a ako se ne liječi dovodi do opasnih krvnih ugrušaka.

Vrtoglavica i nesvjestica

Prespor, prebrz ili nepravilan otkucaj srca takođe može dovesti do nedovoljnog protoka krvi u mozak. To može rezultirati vrtoglavicom ili čak kratkotrajnim gubitkom svijesti. Ovi simptomi su ozbiljni znakovi upozorenja koje treba hitno istražiti.

Oticanje nogu i stopala

Oslabljeno srce ne pumpa dovoljno krvi natrag u krvni sistem. To uzrokuje nakupljanje tekućine u tkivima, a prvi vidljivi znakovi najčešće su otečeni zglobovi, stopala ili potkoljenice. U težim slučajevima tečnost se skuplja i u plućima, što izaziva kratkoću daha.

Nespecifični znakovi

Kod žena srčani problemi češće izgledaju „atipično“. Umor, mučnina, bol u stomaku ili leđima mogu biti znak srčanog oboljenja, ali se često pogrešno tumače. Zbog toga se kod žena problemi sa srcem nerijetko otkriju kasno, kada je liječenje teže. Stoga je najvažnije pravilo: Bolje je posjetiti ljekara jednom previše nego jednom premalo. Rano prepoznavanje i intervencija mogu spasiti život i spriječiti trajna oštećenja.

Dijagnoza i moderna medicina: Kako ljekari prate zdravlje srca

Kada srce oslabi ili se pojave sumnjivi simptomi, tačna dijagnoza je ključna. Savremena medicina danas nudi širok izbor metoda koje omogućuju rano otkrivanje i ciljano liječenje srčanih bolesti. Što se ranije postavi dijagnoza, to su veće šanse za uspješan oporavak.

Konsultacije i osnovni pregledi

Prvi korak je razgovor sa ljekarom o simptomima, bolestima u porodici i životnim navikama. Slijede osnovni pregledi: mjerenje krvnog pritiska, slušanje srca i krvne analize. One otkrivaju nivo šećera, holesterola i markere upale koji mogu ukazivati na oštećenje krvnih sudova.

Elektrokardiogram (EKG)

EKG je vjerovatno najpoznatiji kardiološki pregled, koji bilježi električne impulse srčanog mišića. Kada se izvodi u mirovanju, prikazuje srčani ritam u opuštenom stanju, dok EKG pod opterećenjem, tokom fizičkog napora na biciklu ili traci za trčanje, može otkriti poremećaje u cirkulaciji. Dugotrajni EKG, koji traje 24 ili 48 sati, dodatno pomaže u prepoznavanju srčanih aritmija.

Ultrazvuk: Pogled u srce

Ehokardiografija (ultrazvuk srca) omogućuje posmatranje srčanih zalistaka i komora u stvarnom vremenu. Tako ljekar može procijeniti pumpa li srce pravilno, propuštaju li zalisci ili ima li nakupljene tečnosti. Moderni 3D ultrazvuk daje još preciznije slike.

Tehnike snimanja: CT i MRI

Za složenije probleme koriste se tehnike snimanja poput računarske tomografije (CT) ili magnetske rezonancije (MRI). CT srca, na primjer, može otkriti naslage kalcijuma u koronarnim arterijama prije nego što uzrokuju simptome. MRI pruža posebno precizne slike srčanog mišića i pomaže u otkrivanju upale, ožiljaka ili poremećaja u cirkulaciji.

Kateterizacija srca: Direktan pogled u krvne žile

Ako se sumnja na koronarnu bolest srca ili mogući srčani udar, kateterizacija srca često je zlatni standard. Tanka cijev se uvodi kroz arteriju do srca, a kontrastno sredstvo omogućava da se krvni sudovi vide na rendgenu. To omogućuje ljekarima da jasno vide postoje li suženja ili začepljenja. U mnogim slučajevima, ona se mogu proširiti na licu mjesta balonom i stabilizovati stentom.

Laboratorijska dijagnostika u akutnim slučajevima

Kod sumnje na infarkt krvna analiza može biti presudna. Povišen nivo određenih enzima i proteina troponina ukazuje na oštećenje srčanog mišića i omogućava brzo potvrđivanje dijagnoze.

Moderni razvoj

Pored tradicionalnih metoda, sve više se koriste i nova tehnološka rješenja: mini-implantati koji prate srčani ritam, pametni senzori i aplikacije koje snimaju EKG. Ovi sistemi omogućuju rano upozoravanje i kontrolu čak i izvan ordinacije, što bi u budućnosti moglo potpuno promijeniti način dijagnostike.

Terapija i mogućnosti liječenja

Terapija srčanih oboljenja uvijek zavisi od individualnih nalaza i stepena oštećenja srca. U mnogim slučajevima, kod povišenog krvnog pritiska, holesterola ili gojaznosti, liječenje ne počinje operacijom, već promjenama u načinu života. Ova takozvana osnovna terapija obuhvata zdravu prehranu, redovnu fizičku aktivnost, smanjenje stresa i potpuno odricanje od nikotina. Takve mjere često imaju jednako snažan efekat kao i lijekovi, a pritom donose dugoročne koristi za srce i cijeli organizam. Kada promjene životnih navika nisu dovoljne, ljekari uvode medikamentnu terapiju. Beta-blokatori i ACE inhibitori smanjuju krvni pritisak i rasterećuju srce, statini snižavaju holesterol i sprečavaju nakupljanje novih plakova u krvnim sudovima, dok lijekovi za razrjeđivanje krvi smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar. Najčešće se kombinuje više lijekova kako bi se istovremeno djelovalo na različite faktore rizika.

U ozbiljnijim slučajevima, potrebne su ciljane intervencije. Kateterizacija srca igra ključnu ulogu, posebno kod koronarne bolesti srca. Ako se pronađe suženje u koronarnim arterijama, ljekari ih mogu odmah proširiti. Sitni balon širi krvnu žilu, a zatim metalna cijev, nazvana stent, stabilizuje stijenku krvne žile. Ovi se postupci sada smatraju rutinskim i svake godine spašavaju bezbroj života. Međutim, kod uznapredovalih oblika bolesti, kada su koronarne arterije jako oštećene, potrebna je operacija premosnice kojom se stvara novi put za krvotok, obično pomoću vene uzete s pacijentove noge. Pored toga, operacije srčanih zalistaka, koje se sve češće izvode minimalno invazivnim metodama, omogućavaju i starijim pacijentima da dobiju potrebnu terapiju bez otvaranja grudnog koša.

Liječenje srčanih aritmija zahtijeva poseban pristup. Blaži oblici mogu se držati pod kontrolom lijekovima, dok ozbiljniji oblici zahtijevaju ugradnju uređaja poput pacemakera ili defibrilatora. Ovi uređaji kontinuirano prate srčani ritam i automatski intervenišu – od isporuke blagih električnih impulsa do snažnih šokova kojima se srce vraća u pravilan ritam. Poseban napredak u posljednjim godinama ostvaren je u terapiji zatajenja srca. Pacijenti sa smanjenom funkcijom srčane pumpe dobijaju kombinacije lijekova koji smanjuju opterećenje srca i stabilizuju njegovu funkciju, dok se u najtežim slučajevima primjenjuju mehaničke pumpe koje privremeno ili trajno zamjenjuju rad oslabljenog srca, često kao most do transplantacije.

Psihološka podrška takođe je važan dio terapije. Osobe koje su pretrpjele srčani udar često se bore s trajnim strahom od ponavljanja, pa im podrška u vidu rehabilitacijskih programa i grupa za srčane bolesnike pomaže da povrate povjerenje u vlastito tijelo i lakše uvedu potrebne promjene u životu.

Današnja kardiologija ne samo da produžava život i osigurava njegov kvalitet, već jasno pokazuje da je najbolja terapija zapravo prevencija. Što se ranije zaštiti srce i što se manje ošteti, to je manja potreba za lijekovima i invazivnim zahvatima.

Život sa srčanom bolešću – svakodnevni život, rehabilitacija i psihološki aspekti

Za većinu oboljelih, srčana bolest ne predstavlja samo medicinski izazov, već i veliki preokret u svakodnevici. Ljudi koji su doživjeli srčani udar, operaciju ili su suočeni s dijagnozom hroničnog zatajenja srca iznenada se nalaze pred novim strahovima, ograničenjima i pitanjima. Ova neizvjesnost je normalna i prati mnoge pacijente, naročito u prvim mjesecima nakon dijagnoze ili zahvata.

Ključnu ulogu u oporavku ima srčana rehabilitacija, koja obično počinje već nekoliko dana nakon akutnog događaja u bolnici, a zatim se nastavlja u specijalizovanim rehabilitacijskim ustanovama. Tu pacijenti postepeno vraćaju fizičku kondiciju, uče kako da žive na srcu prijazan način i dobijaju alate za dugoročnu promjenu životnih navika. Programi vježbanja, savjetovanje o ishrani, psihološka podrška i razmjena iskustava sa drugim oboljelima pokazali su se kao snažna zaštita od ponovnog srčanog udara. Studije potvrđuju da oni koji prođu strukturisanu rehabilitaciju imaju veće šanse za preživljavanje i bolji kvalitet života.

Svakodnevni život sa srčanim problemima zahtijeva pažnju na signale tijela, redovno uzimanje lijekova i praćenje krvnog pritiska i pulsa. Umjesto ograničenja, to je prilika za aktivno preuzimanje odgovornosti za zdravlje, a samokontrola je ključ stabilnog života sa bolešću. Pored fizičkih prilagođavanja, važna je i mentalna ravnoteža. Nakon srčanog udara pacijenti često doživljavaju šok, strah ili depresiju. Psihološka podrška, razgovori sa stručnjacima i grupe za srčane bolesnike pomažu u smanjenju anksioznosti i vraćanju životne energije.

Socijalna podrška dodatno olakšava ovaj proces. Pored porodice i prijatelja, veliku vrijednost imaju i pacijentske grupe i udruženja za samopomoć, jer pružaju osjećaj zajedništva i poruku da život, uprkos bolesti, može ostati ispunjen. Pitanje otpornosti postavlja se i kada je riječ o povratku na posao. Mnogi pacijenti mogu nastaviti rad nakon određenog perioda oporavka, često uz prilagođene uslove i fleksibilno radno vrijeme. Rehabilitacijski timovi i ljekari pomažu u procjeni šta je realno i bezbjedno.

Posebno se ističe značaj fizičke aktivnosti i nakon završene rehabilitacije. Redovne šetnje, vožnja bicikla ili lagane vježbe poboljšavaju kondiciju, jačaju otpornost i podižu raspoloženje, dajući pacijentima osjećaj da ponovo mogu vjerovati svom tijelu. Život sa srčanom bolešću stoga ne znači zaustavljanje, već prilagođavanje i novi način razmišljanja.

Zdravlje srca i društvo – troškovi, prevencija i politika

Bolesti srca nisu samo individualni problem, već veliki izazov za cijelo društvo. U Austriji kardiovaskularne bolesti ostaju jedan od vodećih uzroka smrti – svake godine od srčanog i moždanog udara ili zatajenja srca umre više od 30.000 ljudi, što čini više od trećine svih smrtnih slučajeva. Liječenje srčanih bolesnika godišnje opterećuje zdravstveni sistem milijardama eura, a mnogi oboljeli odlaze u prijevremenu penziju ili smanjuju radno vrijeme. Prevencija tako postaje ključni faktor za stabilnost socijalne države, jer spriječeni srčani udari štede i ljudsku patnju i ogroman novac.

Ipak, u političkoj debati u Austriji zdravlje srca često ostaje u drugom planu. Iako se do 80 posto srčanih udara može spriječiti zdravim načinom života, redovni pregledi i kampanje za podizanje svijesti nisu dovoljno iskorišteni. Primjer je Beč, gdje postoje besplatni preventivni programi ali se nedovoljno koriste, posebno u socijalno ugroženim četvrtima, gdje je rizik od bolesti najveći. Nezaposlenost, stres, nezdrava prehrana i ograničen pristup prostorima za vježbanje doprinose neravnomjernoj rasprostranjenosti srčanih bolesti.

Stvaranje strukturnih uslova od strane politike ključno je za zdravlje srca. To uključuje podsticanje zdrave prehrane, obavezne standarde u školskim kantinama, poreske olakšice za zdravu hranu, kao i dostupnost parkova, biciklističkih staza i sportskih objekata. Radno mjesto takođe ima važnu ulogu – dugotrajno sjedenje, stres i visoki pritisak ugrožavaju srce. Korporativni zdravstveni programi i fleksibilno radno vrijeme smanjuju rizik i pomažu firmama kroz niže stope bolovanja.

Međunarodne organizacije, poput WHO-a i OECD-a, upozoravaju da zemlje poput Austrije mora više ulagati u prevenciju. Zaostajanje u politikama poput regulacije duhana i alkohola održava visoku stopu pušenja, što je glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.

Zdravlje srca stoga nije samo medicinsko pitanje, već i društveno-političko. Način života, prehrana, fizička aktivnost i radni uslovi direktno oblikuju budućnost srca nacije. Zemlja koja ulaže u prevenciju ne samo da štedi novac, već i jača društvenu koheziju, a građani dobijaju kvalitetniji i zdraviji život.

Važne adrese i portali u Austriji

Svako u Austriji ko želi brinuti o zdravlju srca ili potražiti savjet može pronaći različite izvore medicinske, psihološke i socijalne podrške. Jedna od ključnih institucija je Austrijsko kardiološko društvo (ÖKG), koje na svojoj web stranici (www.kardiologie.at) pruža informacije o najnovijim istraživanjima i objavljuje jasne brošure o preventivnim mjerama.

Austrijsko udruženje za srce (www.herzverband.at), s brojnim regionalnim podružnicama u svim saveznim državama, nudi praktičan pristup za oboljele. Ovdje se mogu umrežavati, učestvovati u grupama za srce te učiti o rehabilitaciji, vježbama i projektima samopomoći. Udruženje takođe organizuje predavanja i dane pacijenata na kojima stručnjaci odgovaraju na pitanja.

U hitnim situacijama najvažniji kontakt je broj za hitne slučajeve 144, za srčane probleme poput bolova u prsima, kratkoće daha ili teške aritmije. Pored toga, Linija za zdravstveno savjetovanje 1450 dostupna je 24 sata dnevno i pruža početne procjene i savjete u slučaju akutnih ili nejasnih tegoba.

Oni koji traže savjete o načinu života mogu se obratiti zdravstvenim osiguravajućim fondovima (ÖGK, BVAEB, SVS), koji nude programe o prehrani, vježbanju i prestanku pušenja, često besplatne ili subvencionisane. Mnogi fondovi sarađuju s fitness studijima i centrima za obrazovanje odraslih kako bi organizovali preventivne kurseve poput kardio joge, nordijskog hodanja ili savjetovanja o prehrani.

U Beču se ističe program HerzMobil, koji podržava pacijente s hroničnim zatajenjem srca. Kroz aplikaciju i redovan kontakt s ljekarima i medicinskim sestrama omogućeno je rano otkrivanje i pravovremeno liječenje simptoma, što smanjuje hospitalizacije i poboljšava kvalitetu života. Slični programi sada se šire i u Tirolu i Štajerskoj.

Grupe za samopomoć pod krovnom organizacijom “Self-Help Austria” (www.selbsthilfe.at) takođe su značajne. Razmjena iskustava s drugim oboljelima pomaže u svakodnevnom životu i smanjuje psihički stres.

Za pušače koji žele prestati pušiti, dostupan je Telefon za pomoć u odvikavanju od pušenja (0800 810 013), koji nudi besplatno savjetovanje, podršku u procesu prestanka i informacije o grupnim programima u lokalnom području. Budući da je pušenje jedan od najvećih faktora rizika za srčani udar, ova usluga spada među najefektivnije preventivne mjere.

Ne treba zaboraviti ni velike bolnice s kardiološkim odjelima, poput Opšte bolnice u Beču, klinike Floridsdorf ili Regionalne bolnice u Grazu, koje ne liječe samo akutna hitna stanja, već se fokusiraju i na postoperativnu njegu i prevenciju, često nudeći besplatne informativne sesije za pacijente.

Digitalne platforme postaju sve važnije. Zdravstveni portal Republike Austrije (www.gesundheit.gv.at) pruža provjerene informacije o srčanim bolestima, kontrolne liste preventivne njege i pregled bolnica i ambulanti, što mnogima predstavlja prvi korak ka pouzdanim informacijama.

Svako u Austriji ko želi savjet ili podršku za zdravlje srca ima brojne mogućnosti – od specijalizovane bolničke njege i preventivnih programa zdravstvenih osiguranja do grupa za samopomoć. Ključno je iskoristiti ove resurse i ne čekati da se dogodi kriza.

Foto: Freepik