Austrija najavljuje niz reformi: Jedna se odnosi na tehničkih pregleda vozila, šta to znači za vozače
Vijeće ministara u Austriji odobrilo je novi prijedlog reformi, s ciljem smanjenja birokratskih prepreka, a među najvažnijim promjenama ističu se izmjene u propisanim intervalima za naljepnice za tehničke preglede vozila. Iako zakoni još uvijek nisu promijenjeni, planirane reforme uključuju detaljne mjere koje bi trebale olakšati svakodnevne administrativne procedure za građane i firme.
Tehnički pregledi: Novi intervali i manje česti odlasci u radionicu
Prema novoj reformi, tehnički pregledi vozila (Pickerl) više neće biti obavezni svake godine. Trenutno, vozila u Austriji nakon početne registracije moraju proći tehnički pregled nakon tri godine, zatim nakon dvije godine, a nakon toga potreban je godišnji pregled. Međutim, prema novim pravilima, nova vozila moraće proći prvi pregled tek nakon četiri godine, a kasniji pregledi biće obavezni svake dvije godine. Samo vozila starija od deset godina i dalje će morati prolaziti godišnji tehnički pregled.
Ovaj planirani sistem 4-2-2-2-1 donosi lakše uslove za vozače, ali takođe izaziva i skeptične reakcije. Privredna komora i ÖAMTC izrazili su zabrinutost zbog sigurnosti, posebno u planiranju dužih intervala pregleda, s obzirom na izazove vožnje u planinskim i zahtjevnijim uslovima u Austriji. „Imamo Alpe, što znači da je trošenje automobila veće nego, na primjer, u Njemačkoj“, rekao je za Der Standard Andreas Westermeyer iz odjela za tehnologiju vozila Privredne komore.
Iako su planirane promjene u intervalima pregleda dočekane s odobravanjem od strane mnogih građana, i organizacija za mobilnost VCÖ ističe kako bi, iz sigurnosnih razloga, trebalo početi sa godišnjim pregledima vozila starijih od sedam godina, a ne deset.
Takođe, godišnji trošak za tehnički pregled, koji iznosi oko 70 eura (a u Beču nešto više), biće značajan udarac za servisne radionice, koje bi mogle izgubiti stotine miliona eura zbog smanjenog broja pregleda.
Digitalizacija i deregulacija
Uz reformu tehničkih pregleda, popis koji je odobrilo Vijeće ministara najavljuje i šire mjere deregulacije, koje obuhvataju 113 različitih tačaka.
Jedna od njih podrazumijeva da se ukine obaveza firmi da prikazuju primijenjeni kolektivni ugovor, a pristup tim podacima biće omogućen elektronskim putem. Podaci o istoriji registracija moći će da se pretražuju putem ID Austria, što trenutno nije moguće. Cilj ove promjene je da se pojednostave administrativni postupci, naročito u situacijama kada je potrebno dokazati prethodnu adresu. Ako su određeni dokumenti već digitalno pohranjeni u javnoj administraciji, relevantne agencije moći će da im pristupe, čime će se eliminisati potreba za ponovnim dostavljanjem tih dokumenata. Na primjer, proces dostavljanja dokaza o državljanstvu prilikom podnošenja zahtjeva za novi pasoš biće znatno pojednostavljen.
Najavljene su i olakšice za firme s godišnjim prihodom većim od 700.000 eura, koje su trenutno obavezne koristiti dvojno knjigovodstvo. Ovaj prag povećava se na milion eura, čime će se smanjiti administrativna opterećenja za mnoge firme.
Bitne promjene uključuju i digitalizaciju administrativnih procesa. Tako će se, na primjer, registracija firmi od 1. januara 2026. godine potpuno digitalizovati, uključujući i mogućnost registracije putem pametnog telefona. Takođe, planira se modernizacija sistema za izdavanje energetskih sertifikata, a za pružatelje smještaja planiran je digitalni registar gostiju (Digital Guest Sheet).
Ostale mjere iz propisa
Vlada se takođe oslanja na digitalne standarde u poreznom sektoru . “Standardna revizijska datoteka” (SAF-T) omogućiće firmama da poreznim vlastima elektronički dostave računovodstvene podatke u standardizovanom formatu, čime će porezne revizije biti efikasnije. Cijeli proces naplate naknada i poreza na prenos vlasništva, poput poreza na prenos nekretnina ili naknade za avio prevoz putnika, obavljaće se elektronski.
Pored toga, u procesu su promjene vezane uz zaštitu okoliša i inženjering postrojenja, Zakon o procjeni uticaja na okolinu (EIA Act) treba se pojednostaviti i racionalizovati, a Zakon o upravljanju otpadom (AWG) deregulisati i revidirati.
Planira se uspostavljanje centralizovanog kontaktnog mjesta unutar Ministarstva privrede, koje će objediniti sve procedure vezane za izdavanje dozvola za izgradnju i rad industrijskih postrojenja. Ovaj pristup, nazvan „jedan projekt, jedan postupak, jedna odluka“, olakšaće brže i efikasnije donošenje odluka. Takođe, saveznih državama se savjetuje da formiraju timove stručnjaka za izdavanje dozvola, omogućavajući saradnju i korištenje stručnosti preko regionalnih granica.
Mnogi prijedlozi su još uvijek vrlo uopšteni. Na primjer, planira se uspostavljanje nacionalnog, standardizovanog sistema “sve na jednom mjestu” za subvencije, ali detalji još nisu precizirani. Takođe, javna služba za zapošljavanje (AMS) i uredi za socijalnu zaštitu trebali bi unaprediti razmjenu podataka. IT sistem administracije za škole trebalo bi modernizovati, ali konkretne informacije još uvijek nisu dostupne.
Mnoge tačke reforme su još uvijek u fazi razmatranja i još uvijek je teško procijeniti koliko brzo će promjene biti sprovedene. Iako je opšti pravac jasno definisan, biće potrebno vrijeme, jer se zakoni i propisi moraju izmijeniti.
Foto: Freepik
