Austrija na udaru shrinkflacije: Sadržaj proizvoda se smanjuje, cijena ostaje ista

U Austriji raste bijes potrošača: pakovanja proizvoda sve su manja, ali cijene ostaju iste. Takva praksa, poznata kao shrinkflacija, sada je prvi put proglašena obmanjujućom pred sudom – ali zakon koji bi je zabranio još ne postoji. Dok proizvođači traže opravdanja, iz Vorarlberga stiže zahtjev da se uvedu jasna pravila i zaštiti potrošač.
Jedan od slučajeva koji je pokrenuo debatu o shrinkflaciji je smanjivanje pakovanje zamrznutog lososa kompanije Iglo sa 250 na 220 grama, dok je cijena ostala nepromijenjena. Viši pokrajinski sud u Beču je to ocijenio kao obmanu i naložio kompaniji da snosi troškove postupka i objavi demanti u listu „Kronen Zeitung“. Nakon presude, Iglo je tiho ponovo povećao pakovanje na 250 grama.
Za Privrednu komoru Vorarlberga i komunikacionog stručnjaka Martina Dechanta, ovaj slučaj je prelomni trenutak. Predsjednik Bernhard Heinzle presudu naziva istorijskom i traži da politika konačno uvede zakonske mjere protiv shrinkflacije. Dechant dodaje da je riječ o važnom signalu koji povećava pritisak na proizvođače i podiže svijest potrošača da budu pažljiviji pri kupovini.
Više od 60 proizvoda smanjeno, a cijena ostala ista
Iglo nije usamljen slučaj. Podaci Udruženja za informisanje potrošača pokazuju da je u proteklih sedam godina više od 60 proizvoda smanjeno, a cijene ostale iste! Primjeri su svima poznati: Dr. Oetker musli sa 600 na 450 grama, Twinings Earl Grey čaj sa 25 na 20 kesica, pa čak i Dr. Oetker crveni voćni desert sa 500 na 400 grama. Čak je i popularni Magnum sladoled izgubio po deset mililitara u pojedinačnom i porodičnom pakovanju, dok je cijena ostala nepromijenjena. Prema VKI-ju, ovo znači poskupljenje i do 14% – a potrošači često ni ne primijete!
U Vorarlbergu je shrinkflacija već stalni izvor bijesa kupaca. Najčešće su pogođeni polugotovi proizvodi i drogerijski artikli, poput deterdženata za suđe, upozorava Heinzle. Njegov savjet: uvijek provjeravati osnovnu cijenu po 100 grama ili mililitara. Ali još važnije, kako naglašava Heinzle, bilo bi neophodno uvesti jasnu oznaku na prednjoj strani pakovanja, da potrošači ne budu obmanuti.
Potrebne jasne oznake na pakovanjima i policama
U Austriji za sada ne postoji obaveza označavanja shrinkflacije, iako savezna vlada razmatra uvođenje takvog propisa. Dok političari još razmišljaju, druge zemlje su već zakoračile naprijed: u Francuskoj proizvodi sa smanjenom količinom moraju dva mjeseca jasno pokazivati promjene u količini i cijeni direktno na polici – model koji, kako ističe Dechant, odlično funkcioniše.
Dechant smatra da bi se slično moglo uvesti i u Austriji. Još uvijek nije poznato kako bi oznaka konkretno izgledala, a zbog raznolikosti pakovanja, jedinstveno rješenje je izazov. Osim jasne napomene na pakovanju, stručnjak predlaže da bi najbolje bilo u saradnji sa lancima supermarketa uvesti i pregledno označavanje na policama, kako potrošači više ne bi bili dovedeni u zabludu.
Trgovci odgovornost prebacuju na proizvođače
Trgovci hranom jasno poručuju: odgovornost nije na njima, već na proizvođačima. Daniel Drechsel, član uprave Sutterlüty i predsjednik stručne grupe za trgovinu prehrambenim proizvodima, kaže da oznake na policama ne pomažu. Mnogo efikasnije bi bilo obavezno označavanje direktno na pakovanju: „To bi već unaprijed odvratilo proizvođače od ovakvih trikova“, ističe Drechsel.
On naglašava da trgovine tu samo dobijaju gotov proizvod i da nemaju nikakav interes da stavljaju smanjena pakovanja na police, kako je potvrđeno ORF-u. Problem, objašnjava, nastaje jer proizvođači žele što manje transparentno prikazati promjene cijena. Manja pakovanja na polici na prvi pogled čine proizvod jeftinijim, dok potrošač zapravo plaća isto – a dobija manje.
Shrinkflacija uništava povjerenje: potrošači više ne vjeruju brendovima
Sa marketinškog gledišta, shrinkflacija je prava zamka za kompanije, upozorava stručnjak za komunikaciju Martin Dechant. „Apsolutna transparentnost je zakon svake izgradnje brenda“, objašnjava Dechant za der Standard, dodajući da je zato šokantno da mnoge firme rade suprotno. Poskupljenja se inače otvoreno komuniciraju, „ali kod određenih proizvoda očigledno se dostiže granica koju potrošači više ne žele da prihvate“, objašnjava Dechant.
Kratkoročne akcije poput smanjenja pakovanja uništavaju dugogodišnje povjerenje koje su potrošači gradili prema brendu. Za kupce je jednostavno neprihvatljivo da pri svakoj kupovini moraju upoređivati cijene i količine pakovanja. „Na potezu su proizvođači. Moraju konačno biti otvoreni i transparentni, kako potrošači ne bi stalno bili obmanuti“, poručuje Dechant.
Proizvođači pune džepove, a potrošači plaćaju više
Privredna komora Vorarlberga već dugo traži jasna pravila protiv shrinkflacije. Predsjednik Bernhard Heinzle kategorično odbacuje tvrdnje da je smanjenje pakovanja posljedica proizvodnih razloga ili želje kupaca za manjim pakovanjima. Prema njemu, to su samo izgovori. U stvarnosti, kako naglašava, radi se o običnoj maksimizaciji profita proizvođača.
Tokom inflacije pokazalo se da su mnogi proizvodi u Njemačkoj znatno jeftiniji, ponekad čak upola cijene. I u Švajcarskoj su cijene nekih proizvoda niže nego u Austriji. Za Heinzlea, ovakvo drastično poskupljenje hrane u Austriji nije opravdano.
On ističe da kada se mijenjaju količina, sadržaj ili receptura proizvoda, to mora biti odmah jasno vidljivo:
„Ne gore, ne pozadi, ne dolje – već naprijed, da potrošači ne budu dovedeni u zabludu.“
Koji su proizvodi najviše na udaru?
Australijska grupacija za zaštitu potrošača Choice objavila je popis proizvoda koji su podvrgnuti shrinkflaciji, a među njima se nalaze slatkiši, žitarice, čipsevi, proizvodi za čišćenje… Proizvođači se žale kako su im troškovi porasli. Cijene energenata, inflacija, ratovi, poremećaji u dobavljačkim lancima, ali i klimatski uslovi te cijene sirovina utiču na cijene proizvodnje. To se mora negdje odraziti. Opcije su poskupljenja proizvoda, smanjenje pakovanja ili smanjenje udjela sastojaka kojima je porasla cijena.
Proizvođači čokolade satjerani su u ćošak jer su, prema istraživanjima potrošačke analitičke kompanije NIQ, čokolada i slatkiši među prvim proizvodima kojih se potrošači odriču u doba visoke inflacije. Stoga smanjuju ambalažu, automatizacijom pokušavaju smanjiti troškove proizvodnje te smišljaju proizvode s manje kakaa i s novim ukusima.
Potrošači se bune, omiljeni slatkiši sve su manji i manji, a neki su, zbog promjene sastojaka, i neukusniji. Iako se bune po društvenim mrežama, to nema nekog znatnijeg učinka, osim možda reputacijske štete za proizvođače.
“Nažalost, shrinkflacija nije nelegalna”, kaže Bea Sherwood iz australskog Choicea. Ali, naglašava kako bi se to svakako trebalo promijeniti. Potrošači bi, smatra, trebalo da znaju šta se događa kako bi mogli dati informisani pristanak na takvu kupovinu.
Foto: Freepik