Mračna strana putovanja: Kako sve veći broj turista utiče na planetu?

0

Rast jeftinog međunarodnog avio-prevoza učinio je putovanje pristupačnijim, ali kako to utiče na planetu i život na njoj?

Turizam u svijetu je u porastu, i 2018. godine – po podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization, UNTWO) – zabilježen je rekord od 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je porast od šest posto u odnosu na 2017, piše londonski list Gardian.

Turizam igra sve važniju ulogu u globalnoj ekonomiji te je 2018. donio oko 1,7 milijardi dolara, ili oko dva posto ukupnog globalnog BDP-a.

Godine 1950. u svijetu je bilo svega 25 miliona međunarodnih turističkih posjeta, 1970. je taj broj porastao na 166 miliona, a 1990. godine na 435 miliona.

Rast jeftinog međunarodnog avio-prevoza učinio je putovanje pristupačnijim, recimo od Londona do Düsseldorfa cijena avionske karte je čak niža od cijene dnevne karte za londonski gradski prevoz.

Vanredni profesor ekonomije na Univerzitetskom koledžu Londona (UCL) Nikodem Szumilo rekao je za Gardian da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica rasta digitalnih usluga – “online recenzija” i online rezervacija koje su smanjile cijene, te više ljudi češće putuje.

Francuska najposjećenija destinacija

Odgovor na pitanje koja su najpopularnija odredišta, po UNWTO-u, jeste da četiri petine turista putuje unutar regiona u kojem živi. Ipak, dugoročni trend je da Evropa prednjači po prekomorskim posjetama, te je samo prošle godine primila 713 miliona posjetilaca.

U čitavom svijetu, Francuska prednjači, a slijede Španija, SAD, Kina i Italija. Velika Britanija je sedma najposjećenija zemlja svijeta.

Francuska je 2017. godine dočekala 90 miliona posjetilaca, od čega gotovo 70 miliona iz drugih evropskih zemalja. Drugoplasirana Španija imala je 82 miliona turista, SAD su na trećem mjestu sa 77 miliona, slijede Italija sa 58, Meksiko i Velika Britanija sa po 39, Njemačka sa 37, Tajland sa 36, Turska sa 32 miliona gostiju, prenosi CDM.

Prošle godine putovanja u Sjevernu Afriku porasla su za 10 posto, a turizam u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku takođe raste, jer raste potražnja za “nekonvencionalnim odredištima”.

Kompanija za lokalni prevoz “Uber” je 2018. godine rangirala najposjećenija mjesta svijeta. Empire state building u Njujorku je zauzeo prvo mjesto, a slijede gradski Toranj slobode i Toranj CN – oba u Torontu. Tek poslije njih su se plasirali Trijumfalna kapija i Eiffelova kula u Parizu, kao posljednji među pet najboljih.

Buckingham Palace, jedina britanska atrakcija među “Top 15”, tek je sedma, i to ispred Berlinskog zida, Vatikana, Diznilenda i egipatskih piramida.

Ogroman rast broja kineskih turista

Broj turista koje daje neka zemlja rezultat je visine prihoda i veličine stanovništva, bilježi Gardian.

Porast bogatstva Kine rezultirao je ogromnim rastom turizma Kineza u inostranstvu, što ih je pretvorilo u najveće svjetske turiste. Kineski turisti su 2017. godine ostvarili 143 miliona putovanja u inostranstvo, a slijede ih Nijemci (92 miliona), državljani SAD (87.8 miliona) i Britanci (74.2 miliona).

Poređenja radi, Poljaci su imali 47 miliona turističkih putovanja, turisti iz Maroka, Alžira i Zimbabvea zajedno imali su 11 miliona turističkih putovanja, koliko i Australijanci koji zbog udaljenost svog kontinenta važe za slabe putnike.

Po podacima britanske Službe za statistiku, Britancima su omiljena odredišta Španija, Francuska i Italija, a zatim SAD.

Turizam ubrzano raste i u Rusiji, čiji je broj turista porastao za 16 posto prošle godine. Francuska i Australija su sve važniji igrači, s rastom od 10 odnosno devet posto.

Horde pijanih turista uništavaju znamenita mjesta

Ipak, horde pijanih turista iz neprekidnog niza prepunih aviona mračna su strana turizma koja masovno uništava i znamenita mjesta i tamošnje ljudske zajednice.

Turisti su odgovorni za velike količine plastike za jednokratnu upotrebu koja zagađuje obale i ugrožava divlje životinje, lovci na suvenire razbijaju korale i druge prirodne znamenitosti, a ponegdje i spomenike, da bi koji komad odnijeli za uspomenu.

Dok su zagušen saobraćaj i prenatrpanost dobro dokumentovani propratni efekti turizma, Szumilo ukazuje i na intenzivan pritisak turista na bolnice i javni prevoz, a čak su ponegdje javne službe nesposobne da snabdijevaju lokalno stanovništvo.

Profesor Szumilo naglašava poguban uticaj kuća za odmor na lokalne zajednice: prazne tokom većeg dijela godine, one smanjuju ponudu stanova za lokalno stanovništvo, ograničavaju ekonomski rast i vode stalnom poskupljenju nekretnina.

“Kada govorimo o putovanjima i turizmu, razmišljamo o plažama, odmaralištima i znamenitim pejzažima”, rekla je za Gardian profesorica turizma i međunarodnog razvoja na Univerzitetu u Brightonu Marina Novelli.

“Ali obično ne razmišljamo o politici korištenja javnog prostora, o socijalnoj pravdi, o ravnopravnosti polova, smanjenju siromaštva, o upravljanju životnom sredinom ili o uticaju koji epidemije ili sukobi mogu izazvati u turističkim odredištima”, dodala je Novelli.

Gradovi se od mjesta za život pretvaraju u turističke destinacije

Claudio Milano, iz Škole za turizam “Ostelea”, u Barseloni, smatra da je prekomjerni turizam djelimično posljedica opšteg rasta mobilnosti. Povećana međunarodna putovanja dovela su do porasta broja stranih studenata, radnika-migranata, građana koji su vlasnici po dva sezonska doma. On je naglasio i ulogu neoliberalizma, za koji kaže da gradove “pretvara od mjesta života u turističke destinacije”.

Takođe je za nekontrolisani rast turizma okrivljen porast broja aplikacija za kratkoročno iznajmljivanje stanova i kuća. Prošlog mjeseca, deset evropskih gradova je poslalo zajedničko pismo EU tražeći borbu protiv sitea Airbnb. Ta kompanija je već dugo kritikovana jer doprinosi nestašici stanova na tržištu, poskupljenju nekretnina i raseljavanju lokalnih stanovnika.

Prošlog mjeseca, živopisni belgijski grad Bruges je najavio da će zabraniti oglašavanje dnevnih izleta, ograničiće broj dolazaka turističkih brodova-hotela i promijeniti režim njihovog pristajanja da bi smanjio gužvu tokom vikenda.

Taj grad koji je na Listi svjetske baštine organizacije UNESCO, doživio je rast turizma u protekle dvije godine od čak 28 posto, te gradonačelnik Dirk De Fauw sumnja u sposobnost grada da se dalje nosi s rastućim brojem turista. “Moramo više da ograničimo priliv turista da Bruges ne bi sasvim postao Diznilend”, rekao je on.

Prošle godine je još jedan svjetski spomenik UNESCO, Dubrovnik, najavio ograničenje dolazaka brodova za krstarenje. Pošto su drevne uličice postale prenatrpane, ograničen je broj turista u starom gradu, kao i broj stolova i stolica ugostiteljskih radnji i suzbijena je ulična prodaja suvenira koja je privlačila turiste.

Slijedeći stope popularne Majorke, Rim – koji godišnje ugosti 15,2 miliona turista – nedavno je najavio borbu protiv neuviđavnosti turista: borbu protiv pijanstva i razuzdanog ponašanja i zabranu šetnje gradom u kupaćim gaćama.

Pariz je počeo da skida bezbrojne “zavjetne” katance koje su parovi zaljubljenih turista kačili na ograde mostova jer su njihovom težinom ograde oštećene, a estetika mostova pokvarena.

Međutim, takve ciljane mjere možda nisu dovoljne. Profesor Milano kaže da je za smislenu promjenu turističke industrije najprije potrebno promijeniti način shvatanja turizma.

“Turizam se uglavnom mjeri samo po broju međunarodnih dolazaka, ali potrebni su novi pokazatelji”, kaže Milano. “Na primjer: Da li ima rodne ravnopravnosti u turističkoj industriji? Zašto su direktori uglavnom muškarci? Da li su poslovi u turizmu pristojni? Šta je sa životom lokalnih stanovnika? To kako definišemo i razumijemo turizam, jeste političko pitanje”, ukazao je on, prenosi CDM.

 

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


7 + 8 =