Šta ne smijete jesti po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije

0

Svjetska zdravstvena organizacija i dalje tvrdi kako je doručak najvažniji obrok u toku dana i osoba koja redovno doručkuje ima uredan metabolizam i nema problema s viškom kilograma, tj. doručak ubrzava metabolizam. Međutim i oni se slažu da bogat doručak može dovesti do pretilosti. Ali normalan unos kalorija i mali obroci više puta dnevno mogu samo pomoći pretiloj osobi da smršavi.

Instant kaše

Posebno one “s okusima”. Zobena domaća kaša smatra se vrlo hranjivim i uravnoteženim obrokom, posebno za jutro, jer imaju visok udio vlakana i dobrih nutrijenata, ali definitivno nisu sve zobene kaše takve. Ove instant varijante s dodanim okusima, pa iako i oni bili zdravi – cimet, javor, smeđi šećer; u sebi imaju znatno veći udio šećera od dozvoljene, te jako visok udio natrijuma.

Zato dobro pazite da takvi instant proizvodi ipak budu zdraviji – s udjelom šećera manjim od 6 posto i s manje od 140 miligrama natrijuma po obroku. Sve iznad toga baš i nije zdravo.

Bolja je stoga varijanta čista zob, bez primjesa, koju ćete zasladiti po svom i obogatiti dodatnim vlaknima u obliku voća. To je zdravi doručak.

Da bi se skratilo vrijeme kuhanja, žitarice se podvrgavaju posebnom tretmanu zbog čega se ugljikohidrati pretvaraju u škrob. Dodajte ovom šećer koji se koristi obilato da bi se poboljšao ukus i dobićete otrov koji se plasira kao zdrav proizvod.

Sušeno voće

Oprezno s dodanim šećerom koje sušeno voće zna sadržavati. Najčešće je to slučaj s brusnicama, a pripaziti treba i s kandiranim voćem poput kolutova ananasa. Dodatna pažnja potrebna je i kod asmatičara i osoba osjetljivih na sulfite. Naime, kao konzervans se često koristi sumporov dioksid pa se preporučuje korištenje organskih marki sušenog voća.

Hrskavi, zašećereni musli

Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da jedna od omiljenih namirnica za početak dana uglavnom obiluje šećerom i nezdravim masnoćama.

Musli, cornflakes i razne žitne pahuljice su industrijski visokoprerađen proizvod. On nastaje pri obradi žitarica, tako što se najprije mljevenjem dobija fini prah, koji se potom kuha i miješa sa šećerom i vodom. Dobijena smjesa zatim se podvrgava procesu ekstruzije, tehnološkom postupku obrade zrna pri visokim temperaturama, da bi nakon sušenja uslijedilo formiranje željenog oblika finalnog proizvoda. Nerijetko se pribjegava i ekstrudiranju ili usitnjavanju zrna, kao i dodavanju vitamina, minerala, čokolade i karamela – kako bi proizvod bio još ukusniji. Na osnovu navedenog, lako je zaključiti da ovakav obrok obiluje šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, koji nakratko osiguravaju priliv energije. Međutim, potom slijedi nagli pad šećera u krvi, a posljedično i žudnja za novom dozom kalorija.

Ukoliko ne možete zamisliti doručak bez žitarica „iz šarenih kutija“, sljedeći savjeti mogu vam pomoći da izaberete zdraviju – ili bar manje nezdravu – varijantu obroka za početak dana.

Odlučite se za žitarice koje sadrže najviše pet grama šećera i najmanje tri grama biljnih vlakana po porciji.

Obratite pažnju na veličinu porcije. Uzmite u obzir preporučene doze za serviranje, istaknute na poleđini ambalaže i potrudite se da se pridržavate preporuka proizvođača.

Zanemarite oznake istaknute na prednjoj strani pakovanja i proanalizirajte listu sastojaka na njegovoj poleđini. Ali budite oprezni! Čak i ako se tvrdi da su žitarice bez šećera, vrlo je moguće da se on nalazi na toj listi, samo pod drugim nazivom.

Prerađevine od mesa, posebno crvenog (suhomesnati i dimljeni proizvodi, slanina, šunka i kobasice), meso s roštilja.

Naučnici iz deset zemalja objavili su izvještaj u kojemu stoji kako je konzumacija crvenog mesa “vjerovatno kancerogena” za ljude, dok se prerađevine od crvenog mesa smatraju kancerogenima!

Prerađeno crveno meso može uzrokovati rak debelog crijeva, rekli su stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije, prenosi Reuters. Pod prerađeno meso misli se na meso koje je tretirano raznim postupcima da bi mu se produžio vijek trajanja, kao npr. dimljenje, sušenje, dodavanje soli ili konzervansa. Kako se navodi u saopštenju, pod crvenim mesom koje se istraživalo smatra se govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina, konjetina.

Sokovi u tetrapaku

Ovakvi sokovi su konzervanasa jer ih ništa drugo ne može “sačuvati” od propadanja. Svježe iscijeđen sok može “živjeti” samo 15 minuta. Onaj koji traje mjesecima, pun je konzervansa i šećera.

Već i ulazak malih količina zraka nakon što se otvori sok iz tetrapaka za prvu konzumaciju, omogućiće razvoj gljivica, većom ili manjom brzinom.

Koristite radije sokove u staklenoj ambalaži.

Ali, nema dileme – najbolji su prirodni, svježe cijeđeni sokovi.

Egzotično voće i vansezonsko voće

Najkorisnije je ono voće koje raste u vašoj neposrednoj blizini i u sezoni. Ono voće koje se mora transportovati iz daleka, prskano je nebrojeno puta raznim hemikalijama koje sprečavaju da se pokvari.

Topljeni sir

Bilo koja dodatna obrada, sir pretvara u čistu mast koja se lijepi za vaša crijeva. Za pripremu takvog sira koristi se sir koji se više ne može prodavati u svom prvobitnom obliku jer mu je vjerovatno istekao rok trajanja.

 

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


8 − 7 =