Šta nam nosi nova Vlada?

0

Malo je poklona, više obaveza, prijetnji kaznama i kraćenja, naročito kad je riječ o strancima, sa druge strane, firmašima i bogatijim porodicama biće još bolje. Ovo je vlada čiji je moto „para na paru, uš na fukaru“…

FPÖ je kao nova partija na vlasti nastupila sa sloganom „Više pravednosti“. ÖVP je takođe obećala „pozitivnu promjenu“ u zemlji. Poslije pola godine na čelu države sada se pokazalo ko je pod tirkizno-plavom Vladom od obećane „promjene“ profitirao, a ko je ostao gubitnik. Novi kurs je posebno surov prema onima koji i inače imaju malo, dakle prema izbjeglicama i migrantima, kao i austrijskim državljanima s niskim prihodima. U najveće gubitnike spada, dakle, upravo ona grupa koja je svojim glasovima na vlast dovela kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP) i vice-kancelara Heinza-Christiana Strachea (FPÖ). Na posljednjim saveznim izborima 2017. ove dvije partije je biralo 58 posto ljudi sa najviše završenom osnovnom školom.

Preživljavanje sa 563 eura

Nova socijalna pomoć oko koje su ÖVP i FPÖ u maju postigle dogovor, treba da iznosi 863 eura mjesečno – ali ne za svakoga. Ko ne zna dovoljno njemački ili engleski, ili nema ni završenu osnovnu školu, moraće ubuduće da izađe na kraj sa 563 eura mjesečno. To pogoršanje se u prvom redu odnosi na izbjeglice i migrante, ali će biti pogođeni i Austrijanci. Prema podacima tzv. Konferencije o siromaštvu, socijalnu pomoć prima čak 17.000 Austrijanaca bez osnovne škole.

Mnogo djece, malo para

Porodice koje imaju mnogo djece, a primaju socijalnu pomoć, moraće živjeti još štedljivije. U Beču pomoć trenutno iznosi 233 eura po djetetu. ÖVP i FPÖ ubuduće za prvo dijete žele da plaćaju 216, za drugo 129, za treće 43, a od četvrto još samo 25 eura po djetetu. Tako porodica s troje djece gubi više od 300 eura mjesečno, dok će ona sa petoro djece mjesečno imati čak 776 eura manje.

Pomoć za nezaposlene po novom

ÖVP i FPÖ planiraju da 2018. reformiraju pomoć za nezaposlene po principu „što se duže uplaćuju doprinosi, to se duže prima pomoć“. Pomoć za slučaj nužde (Notstandshilfe) će se ukinuti, tako da bi nezaposlene osobe ubuduće poslije najduže godinu dana primanja novca za nezaposlene prelazile direktno na socijalnu pomoć. Za razliku od pomoći za slučaj nužde, država prilikom isplate socijalne pomoći može posegnuti i za ličnim imetkom primaoca. Osobe koje primaju socijalnu pomoć ne smiju imati više od 4000 eura imetka niti stan u vlasništvu. Nova regulativa će pogoditi oko 140.000 primalaca pomoći za slučaj nužde u Austriji, od kojih je svaki četvrti stariji od 55 godina.

Duže putovanje na posao

Nezaposlena osoba bi ubuduće morala da prihvati ponuđeno radno mjesto za koje joj – umjesto dosadašnja dva – trebaju čitava dva i po sata za odlazak i povratak, dok osobe zaposlene na skraćeno radno vrijeme moraju da pristanu na dva sata puta na posao i s posla. Ministarka privrede Margarete Schramböck je u vezi sa tim izjavila da niko više ne može tvrditi „kako zbog toga nije u kontaktu s prijateljima, jer se to danas i inače radi digitalnim putem.“

Za vrijeme bolovanja nema pomoći za nezaposlene

U programu Vlade je predviđeno da se vrijeme provedeno na bolovanju, osim za osobe koje leže u bolnici, više neće računati kao vrijeme primanja pomoći za nezaposlene. To pogađa uglavnom osobe koje su dugo nezaposlene, a od kojih svaka treća ima zdravstvene probleme.

Manje novca za nezaposlene

Budžet Zavoda za zapošljavanje za 2019. još nije fiksiran. Pošto je, međutim, izvjesno da će doći do skraćivanja, uprave AMS-ova u saveznim pokrajinama su već sada upozorene da moraju biti vrlo štedljive kada je riječ o upotrebi sredstava.

Ukidanje „Akcije 20.000“

Ova akcija je bila predviđena za osobe koje su starije od 50 godina i dugo su nezaposlene. 20.000 takvih ljudi je trebalo dobiti zaposlenja u oblasti društveno-korisnih djelatnosti čije bi sporedne troškove finansirala država. AMS je do dvije godine preuzimao troškove poreza na platu, a takve osobe su dobijale posao u dječjim vrtićima ili domovima za nemoćne, kao vozači za prevoz starijih ljudi ili asistenti u opštinama. Tirkizno-plava Vlada je stopirala projekt. Godine 2018. je umjesto 540 dato još samo 110 miliona eura, 2019. nema više ni centa. Do zaustavljanja ove akcije posao je pronašlo 3.814 dugotrajno nezaposlenih osoba.

Manje integracije u školama

Od jeseni školama za mjere integracije na raspolaganju stoji 80 miliona eura manje nego do sada. Gradski ministar za obrazovanje izračunao je da to za Beč znači smanjivanje broja mjesta učitelja za dodatnu nastavu njemačkog s punim radnim vremenom sa 364 na samo 177, dok će za prateće učitelje u ovoj oblasti biti još 126 mjesta manje. Skraćivanja ne pogađaju samo učenike koji se tek doseljavaju u glavni grad, već i one koji malo znaju njemački. Od jeseni i oni umjesto jedanaest dobijaju najviše 6 dodatnih časova njemačkog sedmično.

Štednja kod učenika u privredi

Mladi koji nisu mogli naći mjesto za zanat u nekom preduzeću, do sada su se u Austriji mogli školovati generalno, odnosno nevezano za jedno zanimanje. Broj takvih mjesta je u prošlosti rastao, jer je sve manje firmi primalo šegrte. Od oko 106.000 učenika u privredi, preko 9.000 je školovano na ovaj način. Trenutno oni od 18. godine dobijaju 753 eura pomoći za školovanje. ÖVP i FPÖ od 1. septembra tu naknadu smanjuju za pola, na 325,80 eura.

Manje savjetovanja za porodice

Porodična savjetovališta koja finansira država ove će godine dobiti dvanaest umjesto 13 miliona eura subvencija. Ova savjetovališta pomažu porodicama u kriznim situacijama, savjetuju oko alimentacije, vaspitavanja, u slučaju nasilja u porodici i pomažu porodicama s djecom ometenom u razvoju.

Porodični bonus

Od iduće godine tzv. porodični bonus zamjenjuje do 2.300 eura koji su se do sada mogli otpisati od poreza na osnovu brige o djeci. Od 2019. roditelji od države dobijaju do 1.500 eura po djetetu, ali samo ako spadaju u one koji plaćaju porez na platu. Od toga će posebno profitirati porodice sa višim prihodima. Samohrani roditelji s nižim prihodom dobijaće 250 eura bonusa po djetetu, dok za nezaposlene i primaoce socijalne pomoći nema uopšte bonusa.

Sjajni bijeli zubi

Mladi između 10 i 18 godina ubuduće smiju besplatno obavljati čišćenje usta (Mundhygiene). Oni koji nose proteze mogu to raditi dva puta godišnje. Na taj način Vlada želi pojačati borbu protiv karijesa, jer ga danas ima svaki drugi maloljetnik.

Štednja na dječjim vrtićima

Tirkizno-plava Vlada planira uštede i kada je riječ o zbrinjavanju najmlađih. Država je pokrajinama za vrtiće stavila na raspolaganje 110 umjesto dosadašnjih 140 miliona eura. Obrazloženje glasi da u starosnoj grupi od tri do pet godina ne postoji potreba za dodatnim mjestima. Smanjivanje novčanih sredstava ÖVP i FPÖ još i uslovljava. Savezne pokrajine trebaju provesti zabranu nošenja marame za djevojčice u vrtićima. Ministarstvo dalje od njih zahtijeva i da za manje novca drže duže vremena otvorene vrtiće, ali i da djeci daju još veću podršku u ranom učenju njemačkog jezika.

Smanjivanje budžeta za žene

Ministarstvo za pitanja žena koje već tradicionalno ima vrlo skroman budžet pod tirkizno-plavom Vladom dobija čak 700.000 eura manje za subvencionisanje projekata. Vlada je skratila i potporu za „Klagsverband“, udruženje koje podnosi tužbe protiv diskriminacije i oduzela subvencije feminističkim udruženjima „Frauenhetz“ i „Frauensolidarität“, kao i brojnim drugim inicijativama. Iako se radilo o relativno malim iznosima, čak i oni ugrožavaju daljnje postojanje ženskih inicijativa.

Skraćivanja u osiguranju od nesretnog slučaja

Vlada od Zavoda za osiguranje u slučaju nezgoda (AUVA) zahtijeva uštedu od pola milijarde eura godišnje. AUVA, kojem pripadaju i bolnice i rehabilitacioni centri, stoji na raspolaganju 4,9 miliona ljudi koji su u Austriji zakonski osigurani protiv nesreće na radu i profesionalnih oboljenja. Do sada je na osnovu tog osiguranja uplaćivano 1,37 milijardi eura godišnje. Pošto će osiguranje teško uspjeti da sa za trećinu manjim budžetom i dalje ostvaruje sve što se od njega očekuje, računa se sa smanjivanjem obima medicinskih usluga. Administracijski troškovi čitavog AUVA iznose samo 92 miliona eura. „Kronen Zeitung“ je objavila jedan papir kojim se predviđa zatvaranje bolnica koje vodi AUVA.

Dvanaest sati rada dnevno

Vlada je početkom jula uz podršku Neos-a provela promjenu Zakona o radnom vremenu. Od prvog septembra maksimalno radno vrijeme na dan može biti 12 sati, dok sedmično ukupno radno vrijeme smije iznositi 60 sati. To sve može uslijediti bez odgovarajućih sporazuma s predstavnicima radnika, što zaposlenima otežava odbiti nalog šefa da rade jedanaesti i dvanaesti sat na dan (do sada se smjelo raditi do 10 sati). U Zakonu stoji: „Zaposleni smiju odbiti da rade prekovremeno bez navođenja razloga“, ali će to u praksi biti izuzetno teško provesti.

Niže kazne za koncerne

Za razliku od kaznenog prava, kada je riječ o upravnim prekršajima moguće je propisati kaznu za svaki pojedinačno, što se naziva principom kumulacije. Ako neki veliki koncern radnicima naloži da rade duže nego što dopušta Zakon o radnom vremenu, kazna je naravno mnogo viša nego za firmu s malo zaposlenih. Princip kumulacije Vlada namjerava do 2020. ublažiti i u slučaju manjih prekršaja uvesti „savjetovanje umjesto kazne“, što višestruko kršenje propisa u slučaju velikih koncerna čini jeftinijim. U svom programu ÖVP i FPÖ svoj plan obrazlažu „sprečavanjem ekscesivnog kažnjavanja“. Ministarstvo pravde ipak obećava da standardi zaštite u oblasti zapošljavanja i socijalnih pitanja neće biti smanjeni.

Bez poreza na pjenušava vina

Poreska služba se raduje kada se pije mnogo pjenušavih vina i šampanjca. ÖVP i FPÖ namjeravaju, međutim, ukinuti „bagatelni porez“ od 90 centi po flaši, koji je 2014. uvela nekadašnja vlada. Umjesto planiranih 36 miliona, porez na sekt je do sada donosio samo 23,4 miliona godišnje.

Eto ga. Uglavnom, biće bijelih zuba, dobrog pjenušavog vina, ali će biti i više rada za iste plate, manje savjetovališta, socijalne pomoći i zdravstvene zaštite, manje nastave na maternjem jeziku, i tako redom. Najbolje će proći industrijalci, inače, kako se priča, najveći sponzori obje partije koje trenutno vladaju Austrijom. Pa, da li se neko i nadao nečemu drugačijem?

 

Foto: Neue Volkspartei/Jakob Glaser

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


− 2 = 5