Španska gripa i koronavirus: pouke iz budućnosti

0

Šta bismo za vrijeme nakon korona-krize mogli naučiti iz iskustava pandemije španske gripe? Odgovor na to pokušavaju dati jedna knjiga i jedan njemački naučnik koji se bavi budućnošću, piše DW.

Širom svijeta je tokom tri vala gripe 1918/1919. prema procjenama stručnjaka umrlo između 50 i 100 miliona ljudi. Direktno poređenje između pandemije tada i ove danas doduše ne funkcioniše. Svijet tada nije znao od čega ljudi umiru. Virusi kao uzročnici bolesti su otkriveni tek 1933. Genom novog koronavirusa je bio poznat vrlo kratko nakon prvih oboljenja.

No ove dvije pandemije ipak imaju nešto zajedničko: i jedna i druga su čovječanstvo bacile u duboku krizu. Možda je vrijeme da se zapitamo mogu li nam iskustva od prije stotinu godina pomoći u pripremi za vrijeme nakon pandemije?

Tim pitanjem se još 2018. pozabavila britanska novinarka u sektoru nauke Laura Spinney u svojoj knjizi “1918. – Svijet u groznici. Kako je španska gripa promijenila društvo”.

Ko je kriv? Strahovi bude ksenofobiju

Još prije nego je koronavirus stigao do Evrope, građani azijskog porijekla su preko hashtaga #ichbinkeinvirus („ja nisam virus“) svjedočili o rasističkim napadima. Čak je i sedmičnik Der Spiegel na početku februara donio naslovnicu s porukom „žuta opasnost“.

U Kini je nažalost situacija slična: napadi na strance koji se smatraju prenosnicima zaraze se redaju. I nakon izbijanja španske gripe se zarazi pokušao prišiti nacionalni epitet. U Brazilu se bolest zvala „njemačka gripa“, u Senegalu brazilska, a Poljaci su je prozvali „boljševističkom bolešću“. To što ova pandemija nosi današnji epitet zahvaljuje se činjenici da je ova bolest bila isprva opisana u Španiji, koja kao neutralna zemlja u Prvom svjetskom ratu nije podlijegala vojnoj cenzuri pa se otvoreno pisalo i o pandemijama.

Korona-kriza: kada budućnost promijeni smjer

No krize donose i pozitivne impulse i kreativna rješenja. Matthias Horx je futurolog i on smatra da se čovječanstvo nalazi na prekretnici u „trenutku koji mijenja smjer budućnosti“. On pogledom iz budućnosti na sadašnjost dolazi ne samo do zaključka kako se trenutno na mnogim područjima poput digitalnih tehnika, obrazovanja na daljinu ili mobilnog rada događaju veliki skokovi prema naprijed. Nego i kako će naša „humano-socijalna inteligencija“ pomoći da se prebrodi kriza. Prisilna fizička udaljenost će stvoriti novu bliskost, smatra. No hoće li ova bliskost ostati i to samo zato što smo krizu prevladali „solidarno i konstruktivno uprkos radikalnim ograničenjima“?

I na međunarodnom planu će buduće krize biti moguće prevladati samo zajedničkim naporima. Ova spoznaja je i nakon epidemije španske gripe dovela do osnivanja zdravstvene organizacije Lige naroda, preteče današnje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Španska gripa je dovela i do promjene stava naspram zdravstvenog sistema i rezultirala jačim angažmanom države u sektoru koji je do tada bio u rukama crkve, dobrotvornih organizacija ili privatnih zaklada. I nakon korone će se zasigurno iznova vrednovati važnost zdravstvenih sistema.

Španska gripa je dovela i do političkih pokreta poput onih u Indiji gdje su od gripe umirali obični građani, a ne kolonijalni vladari iz Velike Britanije. Pokret za nezavisnost na čelu s Mahatmom Gandhijem, koji je takođe prebolio špansku gripu, je pokrenut odmah nakon pandemije.

Pandemija kao pokretač promjena

Nakon traumatičnih iskustava Prvog svjetskog rata i pandemije u svijetu umjetnosti je u dvadesetim godinama prošlog vijeka došlo do značajnih preokreta: Arnold Schönberg je muzički svijet šokirao svojom dodekafonijom, a u arhitekturi je Bauhaus pomeo dotadašnju ornamentalnu secesiju.

Španska gripa i oboljenje uzrokovano koronavirusom imaju još nešto zajedničko. „Obje bolesti su tzv. zoonoze kod kojih virus sa životinja prelazi na ljude. Jesmo li mi ljudi kroz domestifikaciju divljih životinja u svoju blizinu doveli spremišta virusa?“, pita se na temelju jedne naučne studije Laura Spinney u svojoj knjizi o španskoj gripi. To je vrlo vjerovatno jer španska gripa i koronavirus nisu jedini primjeri koji podupiru ovu tezu. I virus HIV i SARS i tzv. svinjska gripa potiču od životinja. Je li rješenje u tome da više ne jedemo životinje? Odgovor na ovo pitanje mora dati svako od nas sam za sebe.

 

Izvor: DW

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


1 + 5 =