Raste strah od novih terorističkih napada u Evropi

0

Iako je posljednjih godina u Evropi opao broj terorističkih napada povezanih s militantnom organizacijom Islamska država, nedavni napadi u Austriji i Francuskoj ukazuju da prijetnja nije nestala i ističu potrebe novih rasprava o pooštravanju kazni osuđenim za terorizam i drugim pitanjima poput krijumčarenja oružja s Balkana, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Korijeni iz sukoba na Balkanu

U poređenju sa drugim evropskim zemljama, Austrija je dugo bila pošteđena najgoreg oblika terorističkih napada koji muče Evropu od pojave takozvane ‘Islamske države’, piše londonski list The Times i ističe kako prijetnja, ali i krijumčarenje oružja, vuče korijene iz sukoba na Balkanu.

S više od 300 Austrijanaca za koje se smatra da su otputovali da se bore zajedno s islamističkim ekstremistima u Iraku i Siriji, sada postoji znatna grupa okorjelih gerilskih veterana i nezadovoljnih mladića muslimana koji bi mogli biti podložni propagandi IDIL-a. Vjeruje se da se najmanje 100 od ovih boraca vratilo kući, a neki su i dalje na slobodi, dodaje The Times. Te mlade osobe su – svaka peta mlađa od 21 godine – većinom migranti druge generacije porijeklom iz Čečenije, Turske i Balkana.

Austrijski mediji izvijestili su da je napadač kojeg je policija ubila dvadesetogodišnjak rođen u Beču čiji su roditelji porijeklom iz Sjeverne Makedonije i koji je prema tvrdnjama policije imao dvojno državljanstvo; bio pristalica tzv. ‘Islamske države’ i da je prošle godine osuđen zbog pokušaja putovanja u Siriju. Još jedan trag može se naći u fotografijama koje je osumnjičeni izgleda objavio na Instagramu neposredno prije napada: jurišna puška Zastava M70, jeftina verzija kalašnjikova jugoslovenske proizvodnje i jedno od oružja koje je obilježilo ratove na Balkanu 1990-ih.

Od raspada Jugoslavije regija se pojavila kao glavni izvor vatrenog oružja prokrijumčarenog u zapadnu Evropu, ukazuje The Times. Prema austrijskim zakonima o kontroli oružja, u državi od oko 8,9 miliona stanovnika registrovano je najmanje osam miliona pušaka i pištolja kod više od 300.000 vlasnika dozvola za posjedovanje naoružanja. No, ističe list, vlasti vjeruju kako bi moglo postojati još dva miliona komada oružja koje ilegalno kruži.

Pitanje da li je napadač u Beču imao saučesnike ukazuje na uznemirujuću novu dimenziju terorizma povezanog s IDIL-om u Evropi, naglašava The Times. Većina ubistava džihadista od napada u Briselu 2016. izvršili su usamljeni operateri, što je, dodaje list, navelo neke sigurnosne analitičare da sumnjaju da je sposobnost takozvane ‘Islamske države’ uvelike umanjena njenim vojnim porazom u Siriji. Međutim, događaji u Beču sugerišu da IDIL i dalje može predstavljati značajnu terorističku prijetnju, zaključuje londonski list.

Povratak u crne dane

Iako su posljednjih godina napadi IDIL-a u Evropi opali, stručnjaci upozoravaju kako to ne znači da je prijetnja nestala, napisao je The Guardian postavljajući pitanje da li napad u Beču predskazuje povratak u najcrnje dane vala terorističkog nasilja koji je potresao Evropu između 2012. i 2017. godine.

Tokom tog petogodišnjeg razdoblja, dodaje list, stotine ljudi je nastradalo u napadima noževima i mačetama, bombaškim napadima na stadione i aerodrome, kao i napadima više ljudi naoružanih s AK-47 u gradskim centrima – koji imaju mnogo sličnosti s nedavnim napadima u Austriji i Francuskoj. Sve je to, ukazuje The Guardian, bilo krvavo djelo mladih evropskih simpatizera “Islamske države” – kao što se čini da je bila i ova najnovija tragedija.

The Guardian dodaje kako je mnogo dokaza da teroristička grupa IDIL nastavlja djelovanje s pokušajima da potencijalne napadače ili organizatore uvede u Evropu te da je nedavno pozvala pristalice da iskoriste nered koji je u zapadnoevropskim zemljama izazvao COVID-19.

List ocjenjuje kako je razumljivo da se na Zapadu, u posljednje vrijeme, manje pažnje poklanja islamskom ekstremizmu. Smrtni slučajevi u Evropi od svih oblika terorizma lani su opali za 70 posto, a zapadna Evropa zabilježila je najmanji broj incidenata od 2012. Prema najnovijim izvještajima Europola, u EU je 2019. zabilježen 21 plan džihadista u poređenju s 24 i 33 u dvije prethodne godine. Od 21, četiri nisu uspjela, 14 je onemogućeno, a tri su izvršena, dodaje list.

“Činjenica da je u EU smanjen broj napada nadahnutih [IDIL-om] ne znači da je prijetnja nestala. To prije svega znači da smo postali bolji u otkrivanju i razbijanju terorističkih planova“, rekao je Gilles de Kerchove, koordinator EU za protivterorizam, u intervjuu ranije ove godine.

Prevara sistema

Napad u Beču 2. novembra, u kojem je ubijeno najmanje pet osoba uključujući napadača, dogodio se usred porasta ekstremističkog nasilja u Evropi, nakon što su četiri osobe ubijene u napadima noževima u Francuskoj tokom posljednjih mjesec dana, napisao je The Washington Post.

Napadač je identifikovan kao Kujtim Fejzulaj (20), državljanin Austrije i Sjeverne Makedonije, koji je u aprilu 2019. osuđen na 22 mjeseca pritvora zbog pokušaja pridruživanja takozvanoj Islamskoj državi, ali je prijevremeno pušten iz zatvora u decembru. Ova militantna organizacija preuzela je odgovornost za napad, dodaje list.

Pucnjava u Beču odvijala se dok su stanovnici grada uživali u nekoliko posljednjih sati pred stupanje na snagu novih strožih mjera zabrane zbog koronavirusa. Naoružan puškom i mačetom Fejzulaj je devet minuta širio haos dok nije ubijen, rekli su zvaničnici. U početku je policija izvijestila da je bilo više napadača, no sigurnosni službenici su kazali kako dosad pregledani videozapisi – među desecima hiljada koje je javnost podnijela – ukazuju na jednog strijelca.

“Bio je to napad motivisan mržnjom – mržnja prema našim temeljnim vrijednostima, mržnja prema našem načinu života, mržnja prema našoj demokratiji u kojoj su svi ljudi jednaki u pravima i dostojanstvu”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz. “Ali jasno je da nas teroristi neće zastrašiti. To je bitka između civilizacije i barbarstva i borit ćemo se s odlučnošću.”

Ministar unutrašnjih poslova Austrije Karl Nehammer rekao je da je napad, koji je uslijedio nakon Fejzulajevog prijevremenog puštanja iz zatvora, ukazao na “praznine” u naporima za deradikalizaciju zemlje. Osumnjičenik je “prevario” sistem, kazao je.

Nove rasprave o kaznama

Napad u Beču vjerovatno će ponovno pokrenuti raspravu u Evropi koja doživljava novi val terorističkih napada o relativno kratkim zatvorskim kaznama za neke koji su osuđeni za terorizam kao i šta učiniti s radikalizovanim osuđenicima koji su odslužili svoje kazne, ukazuje The Wall Street Journal.

Kujtim Fejzulaj, osumnjičen za ubistvo četiri osobe u terorističkom napadu u Beču osuđen je prošle godine zbog optužbi za terorizam, ali je pušten ranije iz zatvora jer je, kazale su austrijske vlasti, bio mlad i imao je primjereno ponašanje, a bio je u i programu deradikalizacije koji je vodila nevladina organizacija.

Iako je bio poznat sigurnosnim službama, Fejzulaj je ipak uspio nabaviti ilegalno oružje i planirati svoj napad neotkriven što, ukazuje list, podcrtava poteškoće s kojima se evropske zemlje susreću u praćenju hiljada ekstremista. Prema agenciji EU Eurojust, 2017. je prosječna zatvorska kazna u Evropskoj uniji za zločine povezane s terorizmom bila pet godina, dodaje The Wall Street Journal.

Kraće trajanje kazni za osobe osuđene za članstvo u terorističkoj organizaciji, posebno u slučaju mlađih prijestupnika koji nisu umiješani u ubistva, znači da su evropske vlade morale osloboditi osobe uhapšene nakon putovanja ili pokušaja putovanja u ratom zahvaćenu Siriju. To je, dodaje list, prisililo sigurnosne službe širom Evrope da pomno prate ljude koji se smatraju potencijalno opasnima, ali koji ne mogu biti pritvoreni.

U maju je Velika Britanija uvela prijedlog zakona kojim se produžuju zatvorske kazne zbog osuda za terorizam nakon što je 28-godišnji osuđeni terorist ubio dvije osobe u napadu nožem 2019. godine u Londonu – manje od godinu dana nakon što je pušten iz zatvora. Prijedlog zakona, za koji se očekuje da bi mogao biti usvojen naredne godine, predlaže nova pravila koja bi uvela najmanje 14 godina zatvora za određene vrste terorističkih aktivnosti.

 

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Foto: Freepik

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


9 + 4 =