Potvrđeno: Mediteranska dijeta najbolja je na svijetu

0

Veliko istraživanje provedeno u Španiji o dobrobitima Mediteranske dijete po srce i krvni sistem gotovo je povučeno jer je bilo prepuno metodoloških mana. Ali, nakon temeljne reevaluacije naučnici su opet došli na isti zaključak – da je Mediteranska dijeta, bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem i voćem – izrazito zdrava.

Studija iz 2013. u New England Journal of Medicine proglašena je “šlampavom” i “neuvjerljivom”, a do tada je bila gotovo primjer uspješnog i važnog naučnog istraživanja. Nakon kritika, autori su svoje rezultate povukli te naknadno objavili ponovnu analizu u istom naučnom časopisu. Došli su, kažu, do identičnog zaključka, a to je da ta vrsta prehrane smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara za 30 posto i kod najugroženijih grupa. Ali, ni ponovnom analizom svoga rada nisu uspjeli sve uvjeriti u zaključke.

Mediteran (nije) kakav je nekad bio

Britanski The Guardian, na primjer, navodi kako je na Cipru čak 43 posto djece do devet godina pretilo, a brojevi su nešto malo manji u Grčkoj, Italiji i Španiji. Podaci su iz istraživanja napravljenog između 2015. i 2017. Mediteranska dijeta, koju su decenijama više ili manje uspješno kopirali u svakom kutku svijeta kao ultimativnu zdravu prehranu, na Mediteranu više nije ono što je nekada bila. Siromaštvo, pad standarda, užurbani život i manjak obrazovanja doveli su do toga da zemlje Mediterana poput Grčke, Španije ili Italije (te Hrvatske) više nisu “Mediteran kakav je nekad bio”, barem ne kada je u pitanju prehrana.

Skandinavija je, sa svojom New Nordic (nova nordijska) kuhinjom potukla sunčani jug, a odrasli, te posebno djeca, na sjeveru puno manje pate od pretilosti. World Health Organization (WHO) kaže kako će prije prosječni Šveđanin jesti paradajz, ribu i maslinovo ulje, dok će se djeca na jugu manje kretati, a u prehrani imati mnogo više gaziranih pića, šećera, grickalica i crvenog mesa, piše Express.hr.

Ali, ako ste svejedno ljubitelj mediteranske dijete, onda je dobra vijest za vas da je u 2019. dobila zlato kao najbolja dijeta (i vrsta prehrane) sudeći po rezultatima objavljenima na samom početku godine. Analizirana je, kažu stručnjaci, 41 vrsta prehrane a Med-dijeta osvojila je najbolje ocjene u nekoliko različitih potkategorija – najbolja za zdravlje, najbolja dijeta temeljena na povrću, najbolja za dijabetes i najlakša za slijeđenje/sprovođenje.

CNN piše kako to nije čudno, s obzirom da je čitav niz studija pokazao kako takva vrsta prehrane smanjuje šanse za dijabetes, visoki holesterol, demenciju, gubitak memorije, depresiju i rak. Obroci sa, kažu, sunčanog Mediterana povezani su sa jačim kostima, zdravijim srcem i dužim životnim vijekom. I gubitkom kilograma. Većina se prehrane temelji na voću i povrću, žitaricama, ribi, orašastim plodovima te mnogo maslinovog ulja. Rafinisani šećer i brašno se koriste u rijetkim prilikama. Maslac se gotovo ne koristi. Mesa se jede malo, i ne svaki dan, a i jaja, mliječni proizvodi i piletina konzumiraju se manje nego na “sjeveru”, prenosi N1.

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


− 1 = 0