Ovo su trenutno najtraženija zanimanja u Austriji

0

Austriji nedostaje radnika u turizmu i ugostiteljstvu, toliko da su usred ljeta aktuelizovali Uredbu o deficitarnim zanimanjima i u nju uvrstili konobare, konobarice, šefove restorana, hotelske menadžere i ostale radnike ugostiteljsko-hotelijerskog poslovanja.

Državljani ne-EU zemalja mogu da apliciraju za takozvanu Rot-Weish-Rot kartu (crveno-bijelo-crvenu), pod uslovom da imaju konkretno radno mjesto, a to u ovoj situaciji nije teško naći.

Takođe, potreban je dokaz o zagarantovanoj uobičajenoj plati, formalna kvalifikacija. Uredba propisuje da je potrebno sakupiti minimum 50 poena od maksimalnih 90: boduje se nivo kvalifikacije (s maturom ili bez nje), znanje njemačkog i engleskog jezika, radno iskustvo, kao i godine. Ljudi sa prostora bivše Jugoslavije u prednosti su jer u EU mogu da borave do tri mjeseca u jednom polugodištu, što im omogućuje sezonski rad i lakše nalaženje posla. Moguće je tražiti i posao na daljinu, ali je tu problem naći poslodavca koji će imati strpljenja da sačeka da se zahtjev odobri.

Kao državljanin treće zemlje, možete podnijeti zahtjev za crveno-bijelo-crvenu kartu kao kvalifikovani radnik u nedostatku zanimanja koja važi 24 mjeseca, ako ste u mogućnosti da priložite dokaz o završenoj obuci u deficitarnom zanimanju prema uredbi, ako ste dobili obavezujuću ponudu za posao u Austriji i potencijalni poslodavac je voljan da vam isplati minimalnu platu propisanu zakonom, uredbom ili kolektivnim ugovorom (u slučaju da je preplata uobičajena u dotičnom preduzeću, ona se takođe mora odobriti vama), kao i ako dostižete minimum 55 poena.

Jedna od važnih stavki je i položen njemački jezik, a na listi traženih zanimanja su, osim medicinskih radnika svih profila i gerontodomaćica, i betonjerci, moleri, vodoinstalateri, sve vrste inženjera, električari, podopolagači, zidari, lakireri, vozači lokomotiva, alatničari, knjigovođe sa specijalnostima i bez njih, gipsari.

Za neka zanimanja dovoljno da znate da se predstavite

Podsjetimo, nazivi nivoa poznavanja jezika se zapravo odnose na CEFR – Common European Framework of Reference for languages (Zajednički evropski referentni okvir za žive jezike). CEFR je međunarodno priznat standard za opisivanje jezičkih sposobnosti i koristi se svuda u svijetu, ali svakako najviše u evropskim zemljama. CEFR poznaje tri osnovna nivoa znanja stranog jezika: A (početni), B (srednji) i C (napredni) i šest podnivoa: A1, A2, B1, B2, C1, C2. A1 – početni nivo – podrazumijeva samo najosnovnija znanja iz svih oblasti jezika – čitanja, pisanja, slušanja i pričanja.

Nakon završenog A1 nivoa možete se predstaviti na njemačkom, govoriti o hobijima i interesovanjima, možete da postavite jednostavna pitanja i da učestvujete u svakodnevnim razgovorima, uz sagovornika koji govori polako i koristi jednostavne riječi. A1 je, zapravo, samo prvi korak ka učenju jezika.

Pojedini regioni u Austriji imaju posebne liste traženih zanimanja. Stručnjaci uglavnom treba da imaju potvrde o položenom B2 nivou, što je i logično, pošto se od njih očekuje da komuniciraju s kolegama i razumiju stručna uputstva.

Moleri i gipsari traženi su u oblastima Donja Austrija, Gornja Austrija, Salzburg, Štajermark i Tirol, cvjećari, pekari i poslastičari potrebni su u Gornjoj Austriji, Salzburgu, Štajermarku i Tirolu, a frizeri i šminkeri u Gornjoj Austriji, Salzburgu, Tirolu i Foralbergu.

Gornjoj Austriji, Salzburgu i Tirolu nedostaju i baštovani, a dimnjačari se traže u Gornjoj Austriji i Salzburgu. Gornjoj Austriji nedostaju i babice i hemičari, kao i socijalni radnici, psiholozi i – diplomirani filozofi.

 

 

Foto: Freepik

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


6 × 6 =