Najpoznatiji balkanski plagijati

0

Dok kukaju o svojim autorskim pravima izvođači sa naših prostora prosto obožavaju da uzmu nešto čime se neko drugi već proslavio. Sa ili bez autorskih prava, nije ni bitno, samo neka je hit.

Danas to češće rade folkeri kopirajući mahom Grke ili Turke, a ranije su se najviše kitili tuđim perjem umjetnici koji su se proslavili osamdesetih godina.

Među njima prednjače Dino Merlin i Plavi orkestar. Merlin je tokom cijele karijere s vremena na vrijeme znao ćapnuti hit, pa je recimo njegova “Mjesečina“, ustvari hit UB 40 „Where did I go wrong“. Njegov „Ostat će istine dvije“ je ustvari jedan od kultnih hitova umjetnika Prince-a „When the doves cry“.

Saša Lošić se takođe služio istim trikovima, pa su za svoj mega-hit “Ljubi se istok i zapad“ samo malo ubrzali „California Dreaming“ od Mamas and Papas. Pozajmili su i pjesmu benda The Clash – “Rock the Casbah“, koja se u Lošinoj verziji zvala “Beštija“.

Kad su mogli oni, mogao je i Branimir Džoni Štulić čije su “Usne vrele višnje“, ustvari “Lily of the west“. Slično su radili i Bregović, Bora Čorba i mnogi drugi.

Narodnjaci bez stida

Omiljena autorka za kopiranje je Grkinja Kaiti Garbi. Njenu “Fougaro“ je skinula Emina Jahović sa svojim hitom „Da l‘ ona zna“. Od nje je hit uzeo i Aca Lukas i preimenovao u “Neće mama doći“, dok je sa pjesmom Izraelke Sarit („Nešto protiv bolova“) “apsolvirao“ materiju. Dragana Mirković joj je preradila pjesmu “Nai Yparxo Ego“ u “Za mene si ti“.

Jedan od primjera je i pjesma Lepe Brene “Luda za tobom“ koja “podsjeća“ na pjesmu “Astatos“ Grka Paskalisa Terzisa. Plagirati vole i Dado Polumenta, Željko Samardžić i dr, a trendu nije izmakla ni Severina koja je svoju pjesmu “Tridesete“ pronašla u pjesmi Turkinje Sezene Aksu – „Kaçın Kurası“.

Foto: Thinkstock

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


− 1 = 8