Koža pamti sve: Ovo morate znati kad birate kremu za zaštitu od sunca

0

Ako ste ikada izgorjeli na suncu, znate koliko to može biti bolno i opasno za kožu, koja pamti baš svako oštećenje. Koliko god da nas sa svih strana bombarduju sa savjetima o korištenju zaštitnih krema, nekada se pogubimo među pojmovima UVA, UVB te SPF i s polica uzmemo bilo koju kremu. Kako se to ne bi događalo, Gloria je razjasnila koliko tačno i na koji način sunce utiče na našu kožu i kako joj možemo osigurati najbolju zaštitu.

S dolaskom toplijih dana odmah smo bolje raspoloženi i jedva čekamo vrijeme provoditi na otvorenom. No, koliko god sunce bilo korisno za sav život na Zemlji, ono emituje i štetno zračenje koje nepovoljno utiče na našu kožu. Sigurno znate o čemu pričamo – radi se o UVA, UVB i UVC zrakama od kojih ove zadnje imaju najkraću valnu dužinu. Od njih nema opasnosti jer ih Zemljina atmosfera blokira pa niti ne stignu do naše kože. Ali, UVA i UVB zraka bismo se trebali čuvati tokom cijele godine, a ne samo tokom ljetnih mjeseci.

Razlika između UVA i UVB zraka

Iako su oboje štetne, UVA i UVB zrake razlikuju se po intenzitetu. Intenzitet UVA zraka konstantan je tokom cijelog dana, dok su UVB najjače oko podneva. One podstiču stvaranje melanina koji je zaslužan za dugotrajnu preplanulost, ali mogu uzrokovati opekline i stvaraju slobodne radikale na svim nivoima epidermisa. Drugim riječima, UVB zrake su te koje oštećuju naš DNK.

UVA zrake duže su od UVB zraka te zbog toga dublje prodiru u kožu. Njihovo štetno djelovanje isprva nije toliko vidljivo na koži jer ne uzrokuju opekline, ali zato dovode do raka kože, staračkih pjega i gubitka elastičnosti kože zbog ubijanja kolagena.

Šta je tačno SPF faktor

Oznake na proizvodima za zaštitu od sunca mogu biti zbunjujuće jer sugerišu vrijeme koje možete provesti na suncu ako se namažete kremom sa, na primjer, faktorom 30. No, SPF faktor zapravo je koeficijent odbrane od UV zračenja koji označava koliko puta se produžava naša prirodna sposobnost zaštite od opeklina. Dakle, zaštita s faktorom 30 obično je puno duža od 30 minuta.

Iako se zaštitnim kremama većina nas počne mazati tek u kasno proljeće, kada sunčevo zračenje postane jako i uplašimo se da bismo mogli izgorjeti, SPF kreme bismo trebali koristiti redovno tokom cijele godine, čak i tokom oblačnih dana. Sunčeve zrake prodiru i kroz oblake, premda ih ne vidimo, kao ni oštećenja koja rade našoj koži.

Kako iskoristiti dobar učinak sunca, a izbjeći opekline

Kako nam sunce ipak treba za sintezu vitamina D koji je potreban za normalno funkcionisanje organizma, postavlja se pitanje kako ga dobiti dovoljno, a opet izbjeći opekline i oštećenja na koži. Dakako, uvijek možete uzimati suplemente, ali “organizacijom sunčanja” dobićete dovoljno ovog vitamina prirodnim putem, a opet zaštititi kožu.

Izbjegavajte duži boravak na suncu u kritično doba dana, od 10 do 16 sati, kada je sunčevo zračenje najjače. Isto tako, potrudite se da ne izgorite jer koža pamti svaku opeklinu. Možda vam se ništa neće dogoditi odmah, ali potencirate rizik od melanoma u kasnijim godinama. Što se tiče zaštite od sunca, koristite proizvode sa zaštitnim faktorom 15 ili više koji štite od širokog spektra UV zračenja kako biste bili potpuno sigurni.

Nadalje, ono što zaboravljamo jest zaštititi glavu i oči pa se preporučuje nositi šešire i ostala pokrivala za glavu te kvalitetne sunčane naočale s UV zaštitnim staklima. Takođe, vitamin D možete unositi i oralno, konzumiranjem nešto masnije ribe poput lososa, sardina, skuše, tune ili pastrve, a ima ga i u jajima, narandžama, kvalitetnom mlijeku i jetricama.

I naposljetku, pratite UV indeks zračenja kako biste mogli isplanirati boravak na suncu i dodatno se zaštititi, piše Gloria.

 

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


9 + 5 =