Kako je kokainski ovisnik opsjednut Hitlerom pokušao srušiti Escobara

0

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina u Kolumbiji je djelovao Medelinski kartel, kriminalni sindikat mafijaških obitelji i krijumčara droge čije je najpoznatije lice Pablo Escobar. Sam kartel bio je izuzetno poznat po krijumčarenju i prodaji kokaina, a poneki njegovi članovi pokazivali su i političke ambicije.

Ipak, jedno ime u kartelu se takođe isticalo, a radi se o Carlosu Lehderu Rivasu. Lehder, čiji je otac bio Nijemac, a majka Kolumbijka, rođen je 1949. godine u kolumbijskom gradu Armenia. Većinu svog djetinjstva proveo je u Kolumbiji, ali nakon što su se njegovi roditelji rastali, on se tada kao 15-godišnjak preselio u New York nakon čega počinje njegova, poprilično zanimljiva i impresivna karijera kriminalca.

Ambiciozan u želji da stvori kriminalno carstvo

Lehder je djelovao na području Istočne obale Amerike i Kanade gdje je krao automobile i dilao marihuanu. U junu 1973. godine Lehder je uhapšen zbog krađe automobila i poslan je u državni zatvor u Danburyu u Connecticutu u kojem je odslužio kratku kaznu. Njegov cimer u zatvoru bio je George Jung, sada poznati krijumučar droge o kojem je snimljen film “Blow”.

Jung je za PBS rekao kako je Lehder, iako je bio zatvoren zbog sitnih zlodjela, bio ambiciozan i htio je stvoriti kriminalno carstvo. “Kako je vrijeme prolazilo, upoznali smo se i onda me pitao znam li išta o kokainu, rekao sam mu da ne znam. Pitao sam ga ‘Zašto mi nešto ne kažeš o tome’, a on je dogovorio ‘Znaš li da se u Americi kila kokaina prodaje za 60 tisuća dolara?’ Potom sam mu rekao ‘Ne. Nisam imao pojma. Koliko košta u Kolumbiji?’, nakon čega je odgovorio ‘4 do pet tisuća dolara’. Nakon toga sam samo čuo u svojoj glavi zvuk blagajne”, rekao je Jung.

Susret Junga i Ledhera bio je sudbonosan

Mike Vigil, bivši direktor za međunarodne operacije DEA-a rekao je za Business Insider kako je susret Junga i Lehdera bio “sudbonosan”. Nakon što su obojica tokom sedamdesetih izašla iz zatvora započeli su malenu operaciju krijumčarenja kokaina iz Kolumbije u jugoistočne dijelove SAD-a – i to avionom.

S obzirom da se njihov posao krijumčarenja počeo širiti, Lehder je postao dobar s krijumčarima iz Medellina, a na Karibima je počeo tražiti lokaciju koja bi mi olakšala posao krijumčarenja. “Krijumčarili su drogu preko Nassaua na Bahamima, zahvaljujući potplaćenim službenicima koji su im to dopuštali. Ali obojica su htjela izolovano područje – područje na kojem mogu slobodnije raditi i ne moraju skupo plaćati individualce na Bahamima. Tako su došli do Norman Caya”, rekao je Vigil.

Obožavao Hitlera i Lennona

Na Norman Cayu, ostrvcetu koje se nalazi 338 kilometara od Miamija, Lehderova ekscentričnost, podstaknuta njegovom ovisnošću o kokainu, došla je do izražaja. Lehdera su i žene i muškarci smatrali zgodnim, a on je bio okarakterizovan kao inteligentna i šarmantna osoba kojoj fali samokontrole, rekao je za Vice Ron Chepesiuk, autor knjige “Crazy Charlie: Revolutionary or Neo-Nazi” koja je posvećena upravo Lehderu.

Lehder je bio agresivan biznismen koji je nakon nekog vremena Junga isključio iz zajedničkog posla, no ne prije nego li je Jung s njim posjećivao Norman’s Cay i promatrao ponašanje ekscentrika koji je, koliko god to suludo zvučalo, s jednakim žarom obožavao Johna Lennona i Adolfa Hitlera. “On nije bio lud, bio je samo u zabludi. Volio je Johna Lennona i Adolfa Hitlera. To mi je trebao biti znak”, rekao je Jung za High Times.

Počeo se ponašati čudnije

“Mislim, Walter Cronkite se pojavio tamo, a ti razbijači dolazili su s automatskim puškama i rekli mu ‘Bolje da napustiš ovo mjesto’. Sve se pretvorilo u pravi freak show”, rekao je Jung. “Tamo su živjeli drugi ljudi, ali su ih oni počeli tjerati, a Carlos Lehder je počeo osnivati malenu neonacističku grupu, koja je štitila ogromne količine kokaina i strašila ljude koji su tamo živjeli”, rekao je Vigil.

Lehder se na Norman Cayu počeo ponašati čudnije. Organizovao je lude zabave, orgije i maltretirao ljude na ostrvu. Osim što je plašio policijske dužnosnike, dosta ohrabren nakon što ih je pola potkupio, Lehder je otišao toliko daleko da je iz aviona nad Nassauom bacao letke na kojima je pisalo “DEA idi doma”.

“Carlos je postao vidljiviji i počeo je biti pod povećalom DEA-a, a tada mu je vlada Bahama rekla “Moraš ići. Ne možeš više biti ovdje jer dolazi DEA, a ne želimo da se oni petljaju u naš posao i počnu nas istraživati”, rekao je Vigil.

Politički se aktivirao u osamdesetima

Lehder se povukao u Kolumbiju nakon što je DEA napravila raciju na Norman Cayu 1980. Njegovo krijumčarenje kokaina avionom pospješilo je posao Medellinskog kartela, a on je postao jako važan član kartela.

Lehder je izgradio hacijendu i počeo je trošiti novac na svom zemljištu u Armeniji i oko Quindioa. Sagradio je spomenik Johnu Lennonu na svom travnjaku i kupio je vladi moderan avion kao poklon. Lehder se, poput Escobara, počeo politički aktivirati u ranim osamdesetima.

Escobar je, naime, imao velike političke ambicije i imidž medelinskog Robina Hooda, te je zbog toga nakratko dobio mjesto u kolumbijskoj narodnoj skupštini i politički ipak, za razliku od Lehdera, na tom području bio uspješniji. Lehder je pak imao nacistička uvjerenja koja je vjerovatno pokupio od svog oca i koristio ih kako bi učvrstio svoju politički pokret u Kolumbiji.

Kuća oblijepljena Hitlerovim fotografijama

“Htio je ući u politiku. Zapravo je htio oformiti nekakvu nacističku vladu u Kolumbiji”, rekao je Vigil. “Postoji mnoštvo dokaza koji podupiru tezu da je Lehder bio neonacist. On zasigurno nije bilo sramežljiv po pitanju intervjua ili izražavanja svojih stavova. Često je hvalio Hitlera i govorio protiv Židova”, rekao je Chepesiuk za Vice.

Lehder se u jednom trenutku povukao u džunglu ali je držao novinarske konferencije i potvrdio svoje namjere da će se boriti protiv vlade, a takođe je znao citirati Hitlera kojem se divio, sudeći prema El Espectador. Kolumbijska policija radila je racije po kućama koje su povezane s Lehderom i u njima pronašla nekoliko miliona američkih dolara, a “jedna cijela kuća je bila oblijepljena fotografijama i memorablijom Adolfa Hitlera, kojeg je idealizovao”, rekao je Vigil za Business Insider.

Fokusiran na rušenje ekstradicije

Njegova stranka, koja je nosila naziv National Latino Movement, imala je fašističko-populistički program koji je zahtijevao radikalne promjene na kolumbijskoj političkoj sceni. Lehder je prihvatao anti-imperijalizam i kritikovao američko uplitanje u poslove Latinske Amerike. Za njega je kokain značio oslobođenje, a svom omiljenom narkotiku dao je naziv “Latinoamerička atomska bomba”.

Poput Escobara, Lehderovi politički napori bili su fokusirani na rušenje ekstradicije koju je Kolumbija dogovorila s Amerikom. Prema tom zakonu, kolumbijski krijumčari koji su dilali po Americi, nakon hapšenja bili bi izručeni. Taj je zakon donesen nakon što su Escobarovi sicariosi ubili ministra pravosuđa Rodriga Bonilla, koji se žestoko borio protiv Medelinskog kartela.

Escobar ga je izdao vlastima

Lehderova megalomanija, debelo podstaknuta kokainom, najveći je uzrok njegove propasti. Na primjer, tokom jedne zabave u Escobarovoj hacijendi Napoles, nakon dosta šmrkanja posvađao se s jednim Escobarovim sicariom, “nakon čega ga je upucao i ubio”, rekao je Vigil za Business Insider.

To je razljutilo Escobara, jer se činilo da glavni šef Medelinskog kartela, koji je bio izuzetno povezan sa svojim sicariosima, ubicama, nije mogao zaštititi ljude koji su radili s njim. Escobar je shvatio kako je Lehder postao problem pa je praktički otkrio njegovu lokaciju kolumbijskoj vladi, rekao je Vigil. Iako je Escobar kasnije u javnom pismu zanijekao da je izdao Lehdera.

Vigilov susret s Lehderom

U šest ujutro 4. februara 1987. godine, na ranču u blizini Medellina, uhapšen je u akciji vojske i politike. Izručen je u Miami i pritom postao prva žrtva ekstradicije protiv koje se toliko borio.

Za razliku od Escobara koji je imao privilegiju da u svom zatvoru, La Catedrali, odslužuje kaznu i usput od tamo vodi posao, Lehder nije imao te sreće pa je tako završio u zatvoru Marion u Illinoisu. Zbog svoje povezanosti s Escobarom, bio je izrazito interesantan američkoj vladi. Tako se Vigil s njim susreo još dok je radio za DEA.

“Radi se o niskom indvidualcu, koji je fluentno govorio engleski. Moj prvi utisak o njemu bio je da je to običan manipulator, prevarant. On stvarno nije htio razgovarati o svojoj uključenosti u krijumčarenje droge.

Osuđen na doživotan zatvor

S obzirom da je znao da ga je Escobar izdao rekao mi je: “Slušajte, ja vam mogu pomoću uhvatiti Pabla Escobara. Spreman sam se vratiti u Kolumbiju. Možete me staviti pod nadzor kolumbijske vojske i mogu pronaći Pabla Escobara za vas”. Nismo ga htjeli vraćati u Kolumbiju da opet pobjegne. Ali je on definitivno, definitivno htio pomoći u hvatanju Escobara”, rekao je Vigil.

Lehder je prestao raditi s Escobarom sredinom osamdesetih godina zbog čega su američke vlasti ostale bez informacija koje su ih interesovale. Lehder je 1988. godine osuđen na doživotan zatvor bez mogućnosti pomilovanja uz još 135 godina zatvora, a takva je osuda bila jer se radilo o, kako je rekao sudac, “signalu da će naše društvo učiniti sve kako bi se riješilo ovog raka”.

 

Izvor: Telegram.hr
Foto: Screenshot

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


6 − 4 =