Kada počinje starost? Odgovor zavisi od toga gdje živite

0

Starenje ne zavisi samo od godina, već i od države u kojoj živimo, pokazuje novo istraživanje.

Stanovnici Papua Nove Gvineje već sa 45 godina imaju zdravstvene probleme prosječnih 65-godišnjaka, a osjećaju se onako kako se u Francuskoj ili Singapuru osjećaju tek sa 76 godina.

Ovo su rezultati obimne studije koju je nezavisni tim naučnika objavio u časopisu Lancet.

Istraživači su analizirali zdravstvene podatke stanovnika 195 zemalja i otkrili da ljudi različitih generacija osjećaju kao 65-godišnjaci – u zavisnosti od toga gdje žive.

Gdje ljudi polako stare / Jednako uzrastu 65-godišnjaka

Japan – 76,1

Švajcarska – 76,1

Francuska – 76

Singapur – 76

Kuvajt – 75,3

Južna Koreja – 75,1

Španija – 75,1

Italija – 74,8

Portoriko – 74,6

Peru – 74,3

Sa koliko godina će ljudi početi da osjećaju zdravstvene probleme poput gubitka kose, srčanog udara i neurodegerativnih oboljenja, značajno se razlikuje od države do države.

Ta razlika može biti veća od tri decenije.

Studija se starenjem bavila uzimajući u obzir zdravlje, ne dugovječnost, pa su istraživači identifikovali 92 bolesti koje dolaze sa godinama i dovode do urušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja.

Najčešće su kardiovaskularne bolesti i rak.

Gdje ljudi najbrže stare / Jednako uzrastu 65-godišnjaka

Papua Nova Gvineja – 45,6

Maršalska ostrva – 51

Avganistan – 51,6

Vanuatu – 52,2

Solomonska ostrva – 53,4

Centralnoafrička Republika – 53,6

Lesoto – 53,6

Kiribati – 54,2

Gvineja Bisao – 54,5

Mikronezija – 55

Proračuni su rađeni na osnovu socio-demografskog indeksa (SDI). SDI se zasniva na pokazateljima kao što su prosječan dohodak, obrazovanje i ukupna stopa fertiliteta.

Istraživanje je pokazalo da, pored toga što ljudi u zemljama u razvoju imaju kraći očekivani životni vijek, stanovništvo država sa nižim SDI-jem i brže stari.

Analiza je pokazala da bolesti povezane sa starenjem čine više od polovine svih zdravstvenih problema odraslih širom svijeta.

Zdravstveni problemi povezani sa starenjem mogu dovesti do prijevremenog penzionisanja, manje radne snage i veće potrošnje za zdravstvo.

“Lideri vlada, kao i ostali koji utiču na zdravstvo, treba da u obzir uzmu i to kada ljudi počinju da pate od negativnih efekata starenja”, kaže dr Anđela Čeng, vodeća autorka studije.

Naučnici kažu da bi sada trebalo usmjeriti pažnju na faktore koji mogu odložiti simptome starenja.

To može biti bilo šta, od fizičke aktivnosti, preko prestanka pušenja, do bolje organizacije zdravstvenog sistema. Oni smatraju da je razumijevanje ovih pitanja ključno u borbi protiv izazova koji dolaze sa starenjem stanovništva, piše BBC News.

 

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


6 − 6 =