Geofizičar objasnio zašto je došlo do razornog potresa u Hrvatskoj

0

Zemljotres koji je u utorak pogodio Hrvatsku jasno se osjetio i u Austriji, gdje je Centralna ustanova za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG) primila više od 12.000 prijava o percepciji ljuljanja tla. Zemljotres jačine 6,2 Rihtera osjetio se jako na jugoistoku pokrajine Štajerske i Koruške. U Beču su prijavljene brojne percepcije zemljotresa, a u glavnom gradu su se duže ljuljale visoke zgrade, ali i lusteri i božićne jelke.

Docent dr. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, potanko je objasnio kako je došlo do katastrofalnog potresa s epicentrom kraj Petrinje, piše Slobodna Dalmacija.

„Dok s strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području“, navodi Stipčević objašnjavajući kako se potres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

„Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova “naša” mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinm, Sloveniji i svim okolnim područjima“, ukazuje naučnik u objavi na Facebooku.

Objašnjava kako je uticaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

„Također, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju. Ako pobliže pogledamo rasjedni sustav na kojem se potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu.

Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom“, detaljno raščlanjuje Stipčević komentarišući kako prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km.

„Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje“, analizira dr. Stipčević.

Važno se, ističe on, osvrnuti i na neuobičajen slijed događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je trešnja 28. decembra bila glavni potres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres.

“Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerojatno. Ono što je zasad sigurno jest da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja“, ističe docent s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

 

Foto: Freepik

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


5 × = 20