Dalek put do postizanja imuniteta krda

0

Termin, donedavno poznat uglavnom epidemiolozima, ‘imunitet krda’ stekao je “Kardashiansku slavu”, kako je to nazvao Francois Balloux, sistemski biolog na University College u Londonu, što je dovelo do političke polarizacije u raspravama i argumentima koji zagovaraju ekonomsku potrebu za otvaranjem društava ukidanjem restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije, piše Deutsche Welle.

Međutim, da bi se razvio imunitet u većem procentu populacije zaraza se prvo mora širiti. Različit je procenat populacije kod različitih bolesti koji je potreban da se razvije imunitet krda. Kod bolesti koje imaju veću zaraznost potreban je veći broj ljudi sa razvijenim imunitetom kako bi se zaustavilo dalje širenje. Procjenjuje se da kod visokozaraznih bolesti 94 posto populacije mora biti imuno kako bi se prekinuo lanac prenošenja.

Kako se postiže imunitet krda?

Imunitet zajednice ili imunitet krda može se postići na dva načina – vakcinacijom i prirodnim širenjem.

Vakcinacija protiv Covid-19 bila bi idealan put do postizanja kolektivnog imuniteta, prenosi Deutsche Welle navode sa web stranice Klinike Mayo, jer vakcinacija stvara imunitet bez obolijevanja ili komplikacija izazvanih obolijevanjem. Imunitet krda tako omogućava da se zaštiti zajednica uključujući i one koji ne mogu biti vakcinisani, novorođenčad ili ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Koristeći koncept imuniteta krda vakcinacije su uspješno kontrolisale smrtonosne bolesti kao što je polio, difterija, male boginje ili rubeole, velike boginje i mnoge druge.

Postizanje imuniteta zajednice vakcinacijom ponekad može imati i svojih negativnih strana – npr. revakcinacija – što dovodi to toga da ljudi ako ne prime sve potrebne vakcine ne razviju imunitet na određenu bolest.

Takođe, neki ljudi mogu imati primjedbe ili odbijati vakcinaciju zbog vjerskih razloga ili sumnji u prednosti vakcinisanja. Primjer je ponovno pojavljivanje infekcija malih boginja ili rubeole u nekim dijelovima svijeta gdje je bilo relativno malo vakcinisanja. Protivljenje vakcinaciji predstavlja izazov za postizanje imuniteta krda.

Prirodno širenje infekcije za postizanje imuniteta

Drugi način za postizanje imuniteta krda je prirodno širenje infekcije – kada se dovoljan broj ljudi prethodno zaražen oporavi i razvije antitijela koja sprečavaju dalja inficiranja. Primjer iz pandemije španske groznice 1918. je da su oni koji su se oporavili kasnije imali imunitet na infekcije H1N1 gripu, jedan od podtipova ove bolesti. Tokom 2009/10. sezone gripe H1N1 je uzrokovao respiratorne infekcije na koje se referisalo kao na svinjsku gripu, piše Deutsche Welle.

Neki od glavnih problema kod oslanjanja na kolektivni imunitet kod Covid-19 jeste taj što još nije pouzdano potvrđeno da li neko ko je preležao ovu bolest nije podložan budućim infekcijama.

Dosadašnja istraživanja sugerišu da je, nakon infekcije nekih korona virusa, ponovno inficiranje istim virusom obično blaže i dešava se samo jednom dijelu populacije – moguće je nakon nekoliko mjeseci ili godina.

Čak i da inficiranje Covidom-19 stvori dugotrajni imunitet, veliki broj ljudi bi se morao inficirati kako bi se postigla kritična masa za stvaranje kolektivnog imuniteta. Stručnjaci procjenjuju da bi u Sjedinjenim Državama 70 procenata populacije, što je oko 200 miliona ljudi, moralo da se oporavi od Covid-19 da bi se zaustavila epidemija. U slučaju da se mnogo ljudi istovremeno razboli to bi moglo da utiče na pretrpavanje zdravstvenog sistema. Ovoliki broj infekcija takođe bi mogao dovesti do ozbiljnih komplikacija i miliona smrtnih slučajeva, što bi naročito pogodilo stare ljude i pacijente sa hroničnim stanjima. Zato je i Svjetska zdravstvena organizacija savjetovala protiv insistiranja na postizanju imuniteta krda jer bi to dovelo do pretrpavanja bolnica i mnogo smrtnih slučajeva, zaključuje Deutsche Welle.

 

 

Izvor: Deutsche Welle

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


2 + 2 =