Da li je Austrija još uvijek obećana zemlja za Balkance?

0

Čini se da ovih dana, mimo Ukrajine, malo koju evropsku zemlju – kao Austriju – toliko potresaju aktuelni nemiri, izazvani spoljašnjim, ali i unutrašnjim faktorima.

I dok maltene cijeli svijet kuburi sa osnovnim životnim namirnicama, poput ulja i brašna, u kontekstu nestašice i visokih cijena, djeluje da Austrija nailazi na posebne izazove.

Nedavno smo pisali o tome koliko ovih dana košta jedna iznajmljena soba u Innsbrucku, a cijena od 950 evra je previsoka i za same Austrijance. Takođe, bilo je riječi i o tome da inflacija sve više pritiska ovu zemlju, nekada “obećanu” za Balkance.

Decenijama unazad, ljudi sa Balkana su hrlili u prelijepe gradiće i metropole u Austriji i Njemačkoj, kako bi sebi izgradili bolju budućnost. Iako je fakat da “nema mjesta za paniku”, te da austrijska ekonomija ne može biti tako lako uzdrmana – građani ipak pamte i bolja vremena.

Naime, 9 od 10 građana Austrije osjeća posljedice krize. Shodno tome, više od polovine ispitanih planira da u narednom periodu odustane od nepotrebne kupovine.

Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su se spustile u aprilu sa rekordnog nivoa iz prethodnog meseca, vođene skromnim padom cijena biljnih ulja i žitarica, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Ali, lične finansije su samo deo priče. Ima i pozitivnih vijesti ovih dana: recimo, nezaposlenost je u Austriji, u aprilu, bila na najnižem nivou u posljednjih 14 godina. To znači da je bez radnog mjesta bilo manje građana, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine.

3 faktora koja trenutno potresaju Austriju

Poskupljenja

Austrijanci sve više osećaju više cijene “u svojim novčanicima”, zbog čega su zabrinuti za finansijsku budućnost, pokazuje istraživanje javnog mnjenja portala za poređenje cijena Durchblicker. Direktor Reinhold Baudisch objašnjava da su mnogi već tokom kovid krize pretrpili velike gubitke vezane za zaradu.

“Trenutni veliki rast inflacije, usled ukrajinske krize, za mnoga domaćinstva je pravi šok” kaže.

Prema istraživanju, sprovedenom sredinom aprila, gotovo svi ispitani su uvjereni da će sve nadalje poskupiti. Svaki peti građanin Austrije je ekstremno uznemiren zbog tog trenda. Takođe, istraživanje pokazuje i jedan alarmantni podatak.

Već sada, svako osmo domaćinstvo više ne može da pokrije fiksne troškove. Građane prije svega pogađaju više cijene energenata, namirnica, transporta, struje i grijanja, ali i usluge u ugostiteljstvu. Shodno tome, više od 90 odsto je reklo da mora da štedi.

NATO

Austrijanci se jasno protive mogućem članstvu Austrije u NATO, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja povodom Dana Evrope. Dok se raspoloženje usljed sukoba u Ukrajini u neutralnim zemljama poput Švedske i Finske promijenilo u korist NATO-a, u Austriji se građani i dalje izjašnjavanju protiv bilo kakvog vojnog svrstavanja.

Za pristupanje NATO-u je svega 14 odsto Austrijanaca, a 75 procenata to jasno odbija, proizilazi iz istraživanja Instituta za demoskopiju i analizu podataka (IFDD). Takođe, Austrijanci su većinski skeptični prema pristupanju Ukrajine EU: protiv toga se izjasnilo 46% građana, a učlanjenje Kijeva podržalo bi 38 odsto ispitanika.

Na pitanje da li neutralnost i danas još štiti Austriju, 52 odsto Austrijanaca je odgovorilo potvrdno. Istovremeno, 83 odsto Austrijanaca želi veće usaglašavanje među članicama EU u bezbednosnoj i odbrambenoj politici.

Međutim, Austrijanci ne žele da vide svoju zemlju u mogućem evropskom odbrambenom savezu. Samo 37 odsto građana bi pozdravilo članstvo Austrije u takvom savezu.

Gas

Pitanje gasa i nafte definitivno zadaje “glavobolju” članicama EU posljednjih mjeseci, tačnije od početka rata u Ukrajini. Ipak, situacija se sve više pogoršava, o čemu svedoči i uvođenje šestog paketa sankcija Rusiji.

Postoje zemlje, poput Njemačke, koje se mahom oslanjaju na ruske energente, a ministarka privrede Austrije, Margarete Schramböck, poručuje da je embargo na uvoz ruskog gasa – “jasna crvena linija” za Austriju.

Schramböck,je, medijima njemačke Funke grupacije, rekla da se ne smiju upućivati odgovarajući signali, ako se tako ne može izdržati.

Schramböck,je poručila i da Njemačka neće u budućnosti moći da računa na skladišta gasa u Austriji – predviđena za tu zemlju,

“Novcem poreskih obveznika možemo da se brinemo samo o skladištima koji služe za austrijske potrebe. Ne možemo novcem naših poreskih obveznika kupovati gas za Nemačku, Francusku ili Holandiju” objasnila je.

Skladište koji je u vlasništvu Gasproma, trenutno je gotovo prazno. Austrija se u popunjavanju skladišta fokusirala najprije na pokrivanje domaćih potreba, a cilj je da se popunjenost skladišnih kapaciteta podigne sa trenutnih 18 na 80 odsto.

 

 

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Freepik

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


2 + 3 =