BBC: Sve o Pfizerovoj vakcini

0

Pfizer i BioNTech su prvi proizvođači na svijetu čija je vakcina odobrena za upotrebu kao efikasna i bezbjedna. Stručnjaci daju odgovore na mnoga pitanja o ovoj vakcini, uključujući to koji pojedinci treba da sačekaju sa vakcinacijom, piše BBC.

Šta je ova vakcina?

Pfizer/BioNTech vakcina je vakcina koja može spriječiti da se kod vas razvije bolest covid-19, navodi se u Informatoru. Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) nije izdala dozvolu za stavljanje u promet ni jedne vakcine za sprečavanje bolesti covid-19, navode iz Pfizera.

Ipak, navodi se da je Pfizer/BioNTech vakcinu odobrila FDA za primjenu na osnovu Dozvole za hitnu upotrebu u cilju prevencije bolesti covid-19 kod ljudi uzrasta 16 godina i starijih.

Pitanja i odgovori iz Pfizerovog informatora

Da li mogu da primim Pfizer/BioNTech vakcinu sa drugim vakcinama? Nema podataka o primjeni Pfizer/BioNTech vakcine sa drugim vakcinama.

Šta ako sam trudna ili dojim? Ako ste trudni ili dojite, obratite se vašem ljekaru za savjet o mogućim opcijama.

Da li ću primanjem Pfizer/BioNTech vakcine dobiti covid-19? Ne. Pfizer/BioNTech vakcina ne sadrži SARS-CoV-2 (korona) virus i ne možete primjenom vakcine dobiti covid-19.

Koji su rizici od primjene Pfizer/BioNTech vakcine? Neželjena dejstva koja su prijavljena nakon primjene ove vakcine obuhvataju: bol, otok ili crvenilo na mjestu injekcije, zamor, glavobolju, bol u mišićima, jezu, bol u zglobovima, povišenu tjelesnu temperaturu, mučninu, povraćanje, otok limfnih čvorova. Postoji mala vjerovatnoća da bi Pfizer/BioNTech vakcina mogla da izazove tešku alergijsku reakciju, koja bi se obično javila u periodu od nekoliko minuta do jednog sata nakon primjene doze. Znaci teške alergijske reakcije mogu da obuhvataju otežano disanje, otok lica i ždrijela, ubrzan rad srca, težak osip po cijelom tijelu, vrtoglavicu i slabost. Ovo nisu sva moguća neželjena dejstva Pfizer/BioNTech vakcine. Mogu se javiti i ozbiljna i neočekivana neželjena dejstva. Pfizer/BioNTech vakcina je još u postupku ispitivanja u kliničkim studijama.

Trudnice, dojilje i ljudi sa alergijama

Profesorica imunologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu Emina Milošević savjetovala je trudnicama da preskoče vakcinaciju, jer one nisu bile uključene u treću fazu ispitivanja vakcine. Dodala je da su „preporuke iz Amerike da se trudnice i dojilje vakcinišu ako žele“. „Iz dizajna vakcine ne postoji bojazan za neku opasnost od njih“, rekla je Milošević za Radio-televiziju Srbije.

Savjetovala je i one koji su imali ozbiljne alergijske reakcije i za koje nije ustanovljeno zbog čega su nastale, da preskoče vakcinaciju. „Smatra se da polietilen glikol može da izazove potencijalne alergijske reakcije“, rekla je Milošević. Napomenula je, međutim, da su „one izuzetno rijetka pojava”.

Podsjetila je na dva primjera iz Velike Britanije gdje je vakcinisano pola miliona ljudi, a gdje su se javila dva teža slučaja alergijskih reakcija.

Onkološki pacijenti

Vakcine protiv covida-19 koje su zasnovane na novoj tehnologiji prenošenja informacija o RNK virusima možda treba dodatno ispitati prije nego što postane jasno da li su bezbjedne za onkološke pacijente, kažu stručnjaci za liječenje oboljelih od karcinoma.

U radu objavljenom u časopisu British Journal of Cancer piše da postoji mogućnost da tumorsko tkivo uhvati neke od lipozoma iz vakcine koji nose informaciju o RNK virusu i da treba pažljivo procijeniti efikasnost kod pacijenata sa solidnim tumorima.

Navodi se da dio vakcine može da se zaglavi u tumoru i rezultira efektom na onkološkog pacijenta i da je to otvoreno pitanje za koje sada nema odgovora.

Kako radi ova vakcina?

Ova vakcina ima eksperimentalni pristup – ubrizgavanje djela genetskog koda virusa kako bi ojačao imuni sistem. Prethodna ispitivanja pokazala su da vakcina vježba tijelo da stvara antitijela i drugi dio imunološkog sistema koji se naziva T-ćelije za borbu protiv koronavirusa. Potrebne su dvije doze u razmaku od tri sedmice.

Ispitivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Brazilu, Argentini, Južnoj Africi i Turskoj pokazuju da je zaštita tijela od 90 posto postignuta sedam dana poslije ubrizgavanja druge doze.

Dr Albert Bourla, predsjedavajući kompanije Pfizer je rekao: „Značajan smo korak bliže pružanju ljudima širom svijeta toliko potrebnog otkrića koji će pomoći da se okonča ova globalna zdravstvena kriza“. Profesor Uğur Şahin, jedan od osnivača kompanije BioNTech, opisao je rezultate kao „prekretnicu“.

Kako vakcina uči naše ćelije da se brane

Profesorica Emina Milošević kaže da se vakcina kratko zadržava u našem organizmu, a da zatim naše ćelije pamte informaciju na koji način da se suprotstave virusu.

Profesorica dodaje da „ćelije pamte taj kontakt bez obzira što nemamo RNK i DNK u našem organizmu koja kodira virusni protein“. „Imunski odgovor će pomoći da se odbranimo od virusa“, kaže Milošević.

Da li je ova vrsta vakcine nekada ranije korištena?

U kliničkim ispitivanjima, oko 20.000 učesnika uzrasta 16 godina i starijih primilo je bar jednu dozu Pfizer/BioNTech vakcine, navodi se u Informatoru.

Ne postoje RNK vakcine koje su odobrene za upotrebu kod ljudi. Koncept je prethodno istražen i ljudima su davane u kliničkim ispitivanjima drugih bolesti. Regulatorne agencije širom svijeta razmotriće vakcinu i odlučiće da li može da bude odobrena za upotrebu.

Da li će vakcina pružiti trajnu zaštitu?

Sada je to nemoguće znati, a na odgovor ćemo morati da sačekamo. Ako imunitet ne jača, možda će biti potrebno imati vakcinu svake godine, na isti način kao i protiv gripa.

Podaci nisu pokazali da li je zaštita od covida-19 bila ista u svim starosnim grupama. Međutim, ranije studije sugerišu da bi mladi i stari mogli da stvore imuni odgovor. Takođe će biti nekih ljudi – poput onih sa slabim imunološkim sistemom – koji neće moći da dobiju vakcinu.

Da li bi vakcina mogla da izazove dugoročne zdravstvene posljedice?

Ništa u medicini nije 100 posto sigurno – čak i nešto što uzmemo bez razmišljanja, poput paracetamola, predstavlja rizik. Dosadašnji podaci ohrabruju – ispitivanja na 43.500 ljudi nisu otkrila nikakve probleme, iako su zabilježeni blagi neželjeni efekti.

Da je ova vakcina imala opasne i uobičajene posljedice, onda bi se one pokazale. Međutim, rjeđi neželjeni efekti mogu da se pojave kako se vakcinišu milioni ljudi.

Da li će to značiti da nam ne treba zaključavanje/karantin?

Nadamo se tome, ali moraćemo da sačekamo bar neko vrijeme. Ako je dovoljno ljudi imuno, virus bi prestao da se širi i ne bi nam bile potrebne druge mjere da bi se kontrolisao.

Pravi izazov, međutim, tek sada nastupa. I dalje postoji monumentalni izazov proizvesti dovoljno vakcina, distribuirati je i dati je ljudima. Sve će potrajati i do tada nam treba nešto za kontrolu virusa. Dakle, testiranje, zaključavanje, fizičko udaljavanje i nošenje maski još će neko vreme biti dio našeg života.

 

 

Izvor: BBC

Foto: Freepik

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


× 5 = 15