Austrijske firme mogu raditi po modelu “skraćenog radnog vremena” do aprila 2021.

0

Na konferenciji za medije uoči početka ljetnog zasjedanja Vijeća austrijskih ministara u srijedu u Beču, kancelar Sebastian Kurz izvijestio je novinare da je austrijska vlada s predstavnicima sindikata i Gospodarskom komorom usaglasila stavove o šestomjesečnom produžetku modela (3+3) „skraćenog radnog vremena“, čija primjena ističe krajem septembra.

“Skraćeno radno vrijeme je podrška firmama kako bi zadržali radnike”, pojasnio je Kurz, dodavši kako “novi Model III, stupa na snagu 1. oktobra i na snazi će biti dva kvartala”.

Predsjednik austrijskih sindikata ÖGB Wolfgang Katzian istakao je kako se je model skraćenog radnog vremena pokazao “uspješnom pričom”.

Predsjednik austrijske Privredne komore Harald Mahrer je najavio obvezno doškolovanje zaposlenika koji skraćeno rade u slobodno vrijeme, u sklopu skraćenog rada. Istaknuo je da je usaglašeno povećanje minimalnog radnog vremena s 10 na 30 posto, a da je maksimalno radno vrijeme i na dalje 80 posto.

Potkancelar Werner Kogler je rekao da je usaglašen i novi modela tzv.”korona-radnog vremena”, odnosno skraćivanja radnog vremena s 100 na 80 posto, kako bi se omogućilo nezaposlenima da dođu brže do posla.

“Odreknu li se četiri zaposlenika 20 posto svog radnog vremena i rade još samo 80 posto, u odgovarajuće velikom poduzeću biće moguće zaposliti novu, petu osobu”, pojasnio je Kogler.

Ministarka rada Christine Aschbacher je rekla da je Ministarsko vijeće prihvatilo prijedlog o šestomjesečnom produžetku modela skraćenog radnog vremena od 1. oktobra nadalje i to uz uslov da osoba na poslu provede najmanje 30 posto radnog vremena. Istaknula je da trenutno u Austriji više od 470.000 zaposlenih koji još uvijek skraćeno rade.

“Najvažnije je spasiti postojeća i otvarati nova radna mjesta”, poručila je Aschbacher. Napomenula je kako je do sada austrijski državni Servis za zapošljavanje (AMS) isplatio oko 3,9 milijardi evra firmama na ime razlike u platama zaposlenika koji rade skraćeno. Dakle između 80 odnosno 90 posto koliko primaju do 100 posto kolika bi im bila zarada da nema koronakrize.

 

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


2 × = 18