Austrijanci traže zatvaranje nuklearne elektrane Krško zbog sve češćih zemljotresa

0

Potresi na području Slovenije, ali i Hrvatske ponovno u fokus stavljaju pitanje otpornosti na potrese nuklearke Krško. Od 106 evropskih nuklearki, Krško je građeno na seizmički najaktivnijem području.

Pitanje njezine otpornosti najviše brine Austrijance. U Hrvatskoj se ovo pitanje previše i ne poteže iako je Krško tek nekoliko desetaka kilometara udaljeno od milionskog Zagreba.

Podaci govore da je Krško građeno tako da izdrži udar od devet po Richteru dok je najjači zabilježen potres na području Slovenije bio u 16. vijeku i njegova se jačina procjenjuje na 7,9 po Richteru.

Ali s tim se procjenama ne bi složili Austrijanci te se snažno zalažu za zatvaranje NE Krško, tj. da se obustavi postupak produženja rada nuklearke za još 20 godina. U martu 2021., nakon petrinjskog potresa, u Austriji se pitanje produženja rada Krškog pokušalo podignuti na politički nivo.

Organizacija Global 2000, koja želi zatvoriti sve nuklearke u Evropi, pokrenula je peticiju pozivajući austrijsku saveznu vladu da insistira na tome da Slovenija treba u potpunosti preispitati potresnu situaciju u Krškom i okolini.

‘Slovenska nuklearna elektrana u Krškom trebala bi u potpunosti prestati s radom za dvije godine. Reaktor, izgrađen prije 40 godina u komunističkoj Jugoslaviji tehnologijom američke firme Westinghouse, došao je do kraja svog života. Ipak, slovenačko-hrvatska operativna firma GEN Energija d.o.o. želi zadržati reaktor u pogonu još 22 godine – do 2043. Započela je studija uticaja na okolinu, postupak koji se vodi pod međunarodnom kontrolom’, pisali su u martu austrijski mediji naglašavajući činjenicu da je Krško izgrađeno na seizmički vrlo aktivnom području.

Najveće zamjerke planovima za produženje operativnog perioda dolaze iz Austrije – posebno iz regije Koruške. Austrija je nakon referenduma 1979. zaustavila otvaranje svoje jedine nuklearne elektrane u Zwentendorfu. Sada je rizik od potresa koji je pogodio slovensku nuklearku izazvao veću zabrinutost naučnika.

Na konferenciji za novinare održanoj u Beču moglo se čuti i da je Krško projektovano za vodoravno ubrzanje tla od 0,3 g (nešto manje od trećine ubrzanja uslijed gravitacije), a da je za vrijeme zagrebačkog potresa ubrzanje tla iznosilo 0,4 g, kazao je Roman Lahodynsky, geolog s Instituta za istraživanje rizika Univerziteta u Beču. Glasnogovornik nuklearne mreže Global 2000 Reinhard Uhrig zatražio je da se tokom procjene uticaja na okolinu prijetnju potresa mora ispitati i ponovno procijeniti – ne samo evaluacijom na papiru, već i novim geološkim istraživanjima.

 

 

Izvor: Tportal

Foto: Freepik

 

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


3 − = 2