6 izmišljenih bolesti na kojima farmaceutska industrija zarađuje milijarde

0

Medicina nikada prije nije imala toliko dijagnoza, pa ni toliko lijekova, veza profita i farmacije je tako očigledna. Prirodni lijekovi se sve više potiskuju na stranu, dok se sintetički pripisuju za sve vrste bolesti.

Ovih dana brojni navodno novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju i stvaraju atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono što jedemo nas ubija, ono što udišemo nas ubija, pa čak i Wi-Fi i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost.

Često je riječ o zastrašivanju podstaknutom od strane farmaceutske industrije kojima drama pomaže u prodaji proizvoda i stvaranju profita na račun lakovjerne javnosti. Bernard Debre, francuski parlamentarni zastupnik i ljekar te koautor knjige “4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova”, ističe da je polovina lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet procenata medikamenata je opasno za zdravlje.

Prave bolesti ili umišljene?

  1. Danas su svi preosjetljivi na gluten

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. Osim u pšenici nalazi se i u raži, ječmu i zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od hljeba, tjestenina, slatkiša do raznih industrijski prerađenih namirnica. Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče oko celijakije, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno da probavlja gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe. Za to ne postoje realni i prihvatljivi zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno probavlja.

  1. Halitoza (zadah) je izmišljena bolest

Zbog zadaha sve više ljudi posjećuje ljekare koji im prepisuju specijalne paste i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Ali stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina i da je prirodno da se u dahu osjeća određen miris i da se to stanje najčešće može popraviti većim unosom vode i promjenom ishrane. Neprijatan zadah ujutru se pobjeđuje četkanjem zuba ili uzimanjem hrane i tečnosti. Povezan je sa smanjenim lučenjem pljuvačke i povećanom aktivnošću mikroorganizama preko noći.

  1. Lijekovi za detoksikaciju

Dodaci ishrani i razni preparati za detoksikaciju tijela i mršavljenje su jedno od najbrže rastućih tržišta na svijetu. Za njihovo djelovanje postoji jako malo dokaza, tvrde stručnjaci. Na primjer, jako su popularni detoks proizvodi na bazi čičkovog mlijeka ili maslačka, ali nema studija koja potvrđuje njihov efekat. Jetra prirodno eliminiše neželjene materije u tijelu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne može da pomogne, već opterećuju jetru dodatnim spojevima koje mora razgraditi. Ono što treba da uradite je da izbjegavate alkohol i da se hranite zdravo, a ako već želite da se detoksifikujete koristite prirodne čajeve, voće i povrće.

  1. Ispiranje vagine ne da nije dobro, već je opasno

Vagine ne treba da mirišu poput parfimerije i ne treba da ih tretirate kao nešto što treba popraviti. Znači, zaboravite na mirišljave kupke ili posebne čistače za ispiranje vagine na kojima industrija sve više zarađuje, jer bilo koji proizvod koji može promijeniti vašu pH ravnotežu može izazvati i pojavu gljivica.

  1. Snižavanje lošeg holesterola sprečava bolest srca

Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova jest zloupotreba izmišljenog termina “loš kolesterol”. Nikad nije dokazano da holesterol izaziva bolesti srca, baš naprotiv holesterol je od vitalnog značaja za tijelo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posljedice, posebno kako starimo. Postali smo opsjednuti konzumiranjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi stručnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.

  1. Depresija, ili ipak ne?

Britanski naučnici tvrde da “Prozak”, “Seroxat” i slični antidepresivi djeluju kao lažni placebo lijekovi. Danas je svaki četvrti čovjek u zapadnom svijetu depresivan – a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo prije? Prevelika koncentracija na sebe i sopstvenu sreću mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi. Antidepresivi su vještački lijekovi koji imaju teške nuspojave i izazivaju zavisnost, za razliku od prirodnih alternativa.

Prije nego što sljedeći put navalite na lijekovi ili sami sebi uspostavite dijagnozu pokušajte da stvari sagledate realno i da smanjite broj lijekova koje pijete, bar dok vam ih ljekar ne prepiše, prenosi Telegraf.

Foto: Pixabay

Podijeli:

O autoru

Ostavi komentar


− 4 = 4